Financijske prijevare u Hrvatskoj ulaze u novu fazu, obilježenu sofisticiranim tehnologijama i sve većim brojem žrtava, osobito među mladima. U 2025. godini evidentirano je više od 2.100 kibernetičkih kaznenih djela, a ukupna materijalna šteta premašila je 20 milijuna eura, što je rast od 22 posto u odnosu na godinu ranije. Stvarna šteta, upozoravaju stručnjaci, vjerojatno je i znatno veća.
U fokusu problema sve više nisu samo tehničke slabosti sustava, nego i psihološki faktori. Socijalna anksioznost i usamljenost kod mladih prepoznati su kao ključni okidači zbog kojih su podložniji manipulaciji u digitalnom okruženju, gdje se granica između stvarnog i lažnog sve lakše briše.
Na to je upozoreno na okruglom stolu o digitalnoj sigurnosti održanom u sklopu 6. UNIZG IT MeetUpa, koji su organizirali Sveučilište u Zagrebu i Zagrebačka banka. Događaj je okupio predstavnike akademske zajednice, bankarskog sektora, policije i stručnjake za sigurnost, a zajednička poruka bila je da tehnologija napreduje brže od sposobnosti društva da se od nje zaštiti.
Prorektor za poslovanje i digitalizaciju Sveučilišta u Zagrebu Tomislav Bolanča istaknuo je kako institucija upravlja sustavom od oko 70.000 studenata i 8.500 zaposlenih, uz značajna sredstva iz državnog proračuna i europskih fondova, te da je samo u posljednjih mjesec dana osigurano oko 40 milijuna eura za ulaganja u digitalizaciju i suradnju s gospodarstvom. Takva ulaganja otvaraju prostor za razvoj sigurnosnih sustava, ali istodobno povećavaju i kompleksnost rizika.
Kako se digitalizacija produbljuje, raste i prostor za prijevare koje sve češće uključuju umjetnu inteligenciju, automatizirane sustave i deepfake tehnologiju. Upravo ti alati omogućuju prevarantima da uvjerljivo imitiraju identitet stvarnih osoba i time lakše zadobiju povjerenje žrtava.
Predstavnice Zagrebačke banke Jana Novina Cukrov i Edina Fajković upozorile su da se velik dio prijevara danas odvija upravo u online okruženju, gdje mladi provode najviše vremena, zbog čega je edukacija ključna linija obrane. Naglasile su da je nužno razvijati svijest o rizicima i poticati oprez pri svakoj financijskoj transakciji.
Iz perspektive infrastrukture, Mijo Đerek iz Sveučilišnog računskog centra istaknuo je kako su sustavi sve otporniji i pouzdaniji, ali i da su napadi postali znatno sofisticiraniji, što zahtijeva kontinuirano unapređenje sigurnosnih mehanizama.
Policija upozorava da je brzina reakcije presudna. Vjeran Herceg iz Ministarstva unutarnjih poslova naglasio je da svaku prijevaru treba odmah prijaviti kako bi se povećala šansa za pronalazak počinitelja, podsjećajući da se obrasci prijevara nisu bitno promijenili – promijenio se samo alat. Ono što nije bilo istina u stvarnom svijetu, ne mora biti istina ni u digitalnom.
Banke dodatno naglašavaju važnost prvih minuta nakon incidenta. Valentina Cvitković iz Zagrebačke banke upozorila je da pravovremena blokada kartica i digitalnih kanala može spriječiti daljnju štetu, dok je Ozren Benceković istaknuo važnost otvorene komunikacije s bankom i policijom kako bi se smanjile financijske i reputacijske posljedice.
Posebno upozoravajući primjer dao je kreator sadržaja Marko Vuletić, koji je nedavno i sam bio žrtva prijevare. Naveo je kako su prevaranti pomoću umjetne inteligencije imitirali lice i glas njegove prijateljice u reklami za kasino, što je bilo toliko uvjerljivo da je i sam imao poteškoća u procjeni radi li se o stvarnoj osobi ili digitalnoj manipulaciji.
Psihološka dimenzija problema sve više dolazi u prvi plan. Psihologinja i psihoterapeutkinja Tanja Dejanović Šagadin upozorila je da mladi, zbog usamljenosti i emocionalne ranjivosti, lakše ulaze u lažne odnose koji mogu prerasti u financijske prijevare. Upravo zato važno je poticati kritičko razmišljanje i savjetovanje s osobama koje nisu emocionalno uključene u situaciju.
Kako bi odgovorila na rastuće prijetnje, Zagrebačka banka pokrenula je edukativnu kampanju usmjerenu na prepoznavanje prijevara i pravodobnu reakciju. Cilj je građanima približiti načine na koje prijevare funkcioniraju i pomoći im da na vrijeme prepoznaju znakove upozorenja.
Sve izneseno upućuje na zaključak da borba protiv financijskih prijevara više nije samo pitanje tehnologije, nego i razumijevanja ljudskog ponašanja. U svijetu u kojem AI može uvjerljivo imitirati stvarnost, ključna obrana postaje sposobnost kritičkog mišljenja — i svijest da je povjerenje postalo najranjivija točka digitalnog doba.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....