INDUSTRIJSKI BUM

Pogoni im se ne gase: Dansku multinacionalku zatrpale rekordne narudžbe, ali imaju ozbiljan problem

Danfoss je jedna od najvećih obiteljskih kompanija u Danskoj, multinacionalka s godišnjim prihodom od oko šest milijardi eura
Pogoni Danfossa u Kini
 Yao Jianfeng/Avalon/Profimedia

Uslijed postpandemijskog ekonomskog oporavka narudžbe su im ove godine rekordne, a poučeni krizom koja je potresla svijet u prošloj godini, na svakom kontinentu sada nastoje imati po dva dobavljača. Što se tiče elektroničkih komponenti, ni to nije dovoljno, kaže Kim Fausing, direktor Danfossa, u nedavnom razgovoru za Financial Times.

U pitanju je jedna od najvećih obiteljskih kompanija u Danskoj, multinacionalka s godišnjim prihodom od oko šest milijardi eura i 37.000 zaposlenih, čiji se pogoni sada praktički ne gase unatoč poteškoćama s dobavljačima, a njezini proizvodi koriste se u sustavima za hlađenje, klimatizaciju i grijanje, u motorima i strojevima. U vijesti je ovih dana dospjela nakon što je za oko 3 milijarde eura preuzela biznis hidraulike od američke kompanije Eaton (Eaton Hudraulics), a transakcija je zaključena ovoga tjedna. Da bi se provela, Danfoss je morao dezinvestirati, zbog rješenja regulatora u Europi i SAD-u, biznise u vrijednosti od nekoliko stotina milijuna dolara, za koje je ocijenio da mu više nisu tako značajni.

Mimo svih planova

Iako ulaze u red kompanija o kojima se ne piše često u svjetskim medijima, njihov primjer dobro pokazuje što se zbiva u tvrtkama koje trenutno nose europski industrijski bum nakon zastoja koji je prošle godine izazvao covid-19. Šire proizvodne kapacitete mimo svih planova, a ujedno traže nove mete za akvizicije jer su u "ekspanzionističkoj fazi". Ipak, Fausing kaže da zbog velikog broja narudžbi i ograničenja u opskrbnim lancima trenutno ne mogu svima isporučivati naručeno poželjnom dinamikom. Uska grla su ozbiljna, napominje, za sve elektroničke komponente, ne samo za poluvodiče, a on si je uzeo u zadatak da s ključnim dobavljačima tih komponenti pokuša uspostaviti dugoročna partnerstva.

O nestašicama se naveliko počelo pisati u proljeće ove godine, što je prvo postao poseban problem za autoindustriju i potrošačku elektroniku, uz prognoze da se situacija zbog pojačane potražnje neće popraviti još nekoliko godina. Koliki je to problem za autoindustriju, ilustrira procjena iz jednog od izvještaja Deloittea da će, recimo, elektronika u automobilima do kraja ovoga desetljeća činiti 45 posto troška proizvodnje automobila. Kako je pak većina proizvodnje čipova smještena u Aziji, Amerika i Europa su pred izazovima kako to prebroditi. Američki Intel je već najavio 20 milijardi dolara težak investicijski plan.

Ono oko čega se sada u Danfossu posebno zanimaju jest kako sagraditi čvrstu poslovnu poziciju u segmentu elektrifikacije, gdje očekuju snažan rast. Kad je u ožujku ove godine objavljivao rezultate za 2020. godinu, s rastom prihoda od šest posto, budući da su narudžbe bile živnule u drugoj polovici godine, Fausing je u priopćenju naveo kako su svjesni da je pandemija covida-19 daleko od kraja, ali da su oni spremni za globalni rast koji donosi fokus na zelenu tranziciju, elektrifikaciju, infrastrukturu i urbanizaciju, a sebe smatraju u tome kompanijom koja je "relevantnija nego ikad prije". Inače, njihove investicije u istraživanje i razvoj dosegnule su u prošloj godini 267 milijuna eura, što je oko 4,6 posto prihoda od prodaje.

Silne promjene

Podsjetimo da je Europska unija najavila da će do 2050. postati ugljično neutralna, a to podrazumijeva silne promjene u industriji i gradovima, za što će također biti iskorišten i velik dio novca koji će biti investiran kroz nacionalne planove za oporavak i otpornost. Kompanije koje su solidno pozicionirane u zelenoj tehnologiji i nude rješenja za veću energetsku efikasnost očito će dobro proći. Raspored globalne emisije ugljičnog dioksida izgleda ovako: zgrade (33 posto), promet (25 posto) i industrija (20 posto).

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 00:35