‘NE KAŽNJAVAJTE NAS‘

Udruga od 85.000 članova protiv vladinih mjera: ‘Ovo je ozbiljan udar i opasna poruka‘

I HOK upozorava da bi dodatno povećanje poreza i doprinosa moglo dovesti do gašenja velikog broja malih obrta, prelaska dijela poslovanja u sivu zonu

Predstavljanje paketa antiinflacijskih mjera
 

 Damjan Tadic/Cropix
I HOK upozorava da bi dodatno povećanje poreza i doprinosa moglo dovesti do gašenja velikog broja malih obrta, prelaska dijela poslovanja u sivu zonu

Paušalni obrtnici okupljeni u istoimenoj Facebook grupi, koja broji oko 85 tisuća članova, upozorili su kako najavljeno povećanje davanja za paušalne obrte predstavlja ozbiljan udar na jedan od najproduktivnijih i najfleksibilnijih segmenata hrvatskog gospodarstva. U sklopu inicijative „Ne kažnjavajte rast obrta“ poručuju da bi predložene izmjene mogle imati dugoročno negativne posljedice za malo poduzetništvo, tržište rada i ukupnu gospodarsku aktivnost u Hrvatskoj.

Posebno problematičnim smatraju povećanje davanja za najviši razred paušalnih obrtnika, odnosno one s godišnjim prometom između 50 i 60 tisuća eura. Prema dostupnim izračunima, ukupna godišnja davanja za taj razred porasla bi s približno 4.570 eura na oko 8.325 eura, što predstavlja povećanje od čak 82 posto.

Paket nije ugodan, ne stiže prekasno i ne podilazi biračima. Ali ostaje ključno pitanje

Pritom naglašavaju kako se iznos od 50 do 60 tisuća eura ne odnosi na stvarnu zaradu obrtnika, već na ukupni godišnji promet iz kojeg se podmiruju svi troškovi poslovanja, uključujući opremu, najam, gorivo, softver, knjigovodstvo, marketing, putovanja, režije i doprinose. U javnosti se, upozoravaju, često stvara pogrešan dojam da svaki paušalni obrtnik s prometom od 60 tisuća eura ostvaruje veliku zaradu, iako je stvarna neto dobit u brojnim djelatnostima višestruko manja nakon podmirivanja svih poslovnih troškova.

Kažnjavanje rasta poslovanja

Paušalni obrtnici priznaju kako postoje pojedinačni slučajevi zloupotrebe sustava kroz prikriveno zapošljavanje, odnosno situacije u kojima obrtnik izdaje račune samo jednom poslovnom subjektu. Međutim, smatraju da država već raspolaže mehanizmima za prepoznavanje i sankcioniranje takvih slučajeva te upozoravaju da nema potrebe za kolektivnim kažnjavanjem svih paušalnih obrtnika zbog pojedinačnih zloupotreba.

Naglašavaju kako paušalni obrtnici nisu „rupa u sustavu“, nego ljudi koji samostalno stvaraju posao, preuzimaju poslovni rizik, uredno plaćaju poreze i doprinose te novac vraćaju u hrvatsko gospodarstvo. Kroz svoje poslovanje kupuju opremu, automobile, softver i različite usluge, angažiraju druge male poduzetnike i održavaju lokalnu ekonomiju aktivnom.

Dodaju kako upravo njihova potrošačka i investicijska snaga značajno utječe na domaće tržište, osobito u sektorima IT-a, kreativnih industrija, marketinga, medija, edukacije, fotografije, prijevoza i brojnih uslužnih djelatnosti. U inicijativi upozoravaju da ovako drastično povećanje davanja šalje opasnu poruku da se rast poslovanja kažnjava umjesto da se potiče. Kao moguće posljedice navode zatvaranje obrta, prelazak dijela poslovanja u sivu zonu, smanjenje investicija, odlazak stručnjaka iz Hrvatske te pad potrošnje i gospodarske aktivnosti.

Objavljeni svi detalji, sada je poznato tko će plaćati veće poreze, jednoj skupini iznos raste čak 82 posto!

Posebno zabrinjava, ističu, činjenica da se povećanje davanja najavljuje u trenutku kada su inflacija, troškovi poslovanja i ukupna opterećenja malih poduzetnika već izrazito visoki. Zato su pozvali nadležne institucije da hitno preispitaju predložene izmjene te da predstavnike obrtnika uključe u stvarni dijalog prije donošenja odluka koje bi mogle imati ozbiljne i dugoročne posljedice za hrvatsko malo poduzetništvo.

HOK: Tražimo dijalog s vladom

I Hrvatska obrtnička komora usprotivila se najavljenim mjerama kojima bi se povećali doprinosi i porezna opterećenja za paušalne obrtnike, uz istodobno javno etiketiranje paušalista kao „prikrivenih radnika“. U HOK-u smatraju da je takav pristup štetan za gospodarstvo i demotivirajući za desetke tisuća ljudi koji posluju zakonito, samostalno pronalaze klijente i uredno podmiruju porezne obveze.

Ističu kako paušalni obrti nisu anomalija sustava, nego jedan od rijetkih administrativno jednostavnih modela koji je omogućio razvoj mikropoduzetništva, samozapošljavanja i zadržavanje stručnih ljudi u Hrvatskoj. Naglašavaju i da činjenica da obrtnik većinu prihoda ostvaruje od jednog klijenta sama po sebi ne znači prikriveni radni odnos jer brojni obrtnici posluju projektno ili specijalistički.

„Nećemo dopustiti da se više od 80 tisuća paušalnih obrtnika stigmatizira zbog pojedinačnih slučajeva mogućih zloupotreba“, poručio je predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil. Dodao je kako postojeći zakoni već omogućuju sankcioniranje stvarnih zloupotreba te da fokus države treba biti na poslodavcima koji organiziraju prikriveni radni odnos, a ne na obrtnicima koji posluju zakonito.

Benčić: ‘Potpuno pogrešna usporedba‘

HOK upozorava da bi dodatno povećanje poreza i doprinosa moglo dovesti do gašenja velikog broja malih obrta, prelaska dijela poslovanja u sivu zonu, smanjenja konkurentnosti hrvatskih stručnjaka i odlaska freelancera iz Hrvatske. Smatraju i da bi takve mjere dugoročno smanjile ukupne porezne prihode države. Na kraju su pozvali Vladu i Ministarstvo financija na otvoren dijalog prije donošenja novih mjera, poručivši da Hrvatskoj trebaju jasna pravila, pravna sigurnost i poticajno poslovno okruženje za male poduzetnike.

Na najavu Vlade žestoko je reagirala i Sandra Benčić, koordinatorica stranke Možemo!. Smatra kako država želi preko leđa obrtnika i paušalaca, odnosno ljudi koji su se samozaposlili kako ne bi bili teret državi.

image

Sandra Benčić

Nikola Brboleza/Cropix

- Uspoređivati prihode obrtnika i paušalaca s nečijom bruto plaćom potpuno je pogrešno jer u te prihode ulaze i troškovi poslovanja. Jasno je da država nema novca pa sada udara na one koji imaju malo, ali ih ima puno. Ne usuđuje se udariti na one koji imaju previše. Da se usudila, rekla bi bankama: sve što ste dobili putem administrativnih mjera HNB-a, primjerice kroz kamate na prekonoćne depozite, bit će oporezovano stopom od 50 posto jer za taj profit niste ni orali ni kopali. To nisu imali hrabrosti napraviti, ali će zato sada pritiskati obrtnike - poručuje Benčić.

Na tvrdnju da se time želi zaustaviti prikriveno zapošljavanje, odgovara pitanjem: koja normalna država propituje je li čovjek zaposlen ili samozaposlen i za koga radi?

- Država treba naplatiti porez i doprinose, a oni ih plaćaju. Treba im priznati da imaju troškove poslovanja. Njihov prihod nije njihova dobit - zaključuje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
31. svibanj 2026 10:09