Pandemija nije poštedjela ni Fortenovu, ali postoji razlog za optimizam

Nezapamćena kriza izazvana koronavirusom uzela je svoj danak i u poslovanju Fortenova grupe. Najveća hrvatska kompanija - proizašla iz procesa restrukturiranja Agrokora - izvijestila je kako je lani ostvarila prihode od oko 21 milijarde kuna, što je 11,7 posto manje nego u 2019., te konsolidiranu operativnu dobit od 1,28 milijardi kuna, što je pad od 30-ak posto.

Na koncu, kompanija je zabilježila konsolidirani neto gubitak od 1,3 milijarde kuna, što je ipak otprilike 12 posto bolji rezultat nego godinu prije. Ove brojke naizgled ne nude previše razloga za zadovoljstvo, no u širem kontekstu procesa restrukturiranja Fortenove ipak se mogu pronaći razlozi za umjereni optimizam.

Emitivna tržišta

"Zadovoljni smo rezultatima u 2020. zahvaljujući, između ostalog, provođenju cijelog niza mjera za ublažavanje negativnih utjecaja pandemije, kao i dodatnih poboljšanja koja smo postigli u operativnom poslovanju i kontroli troškova. Usprkos krizi izazvanoj pandemijom, ulažući iznimne napore te uz povećane troškove povezane s očuvanjem zdravlja naših ljudi i osiguravanjem neprekinutog lanca opskrbe tržišta u uvjetima pandemije, uspjeli smo realizirati i više razvojnih projekata", rekao je glavni izvršni direktor kompanije Fabris Peruško.

Udarac pandemije na turistički sektor u Hrvatskoj Fortenova je osjetila kao pad prihoda niza svojih proizvodnih kompanija, ali i u maloprodajnom biznisu, u kojem Konzum, primjerice, u normalnim godinama u četiri mjeseca od lipnja do rujna ostvaruje 40 posto svojih ukupnih prihoda i 70 posto godišnje operativne dobiti. Dio tih izgubljenih prihoda nadoknadio se povećanom potrošnjom u zemljama koje su inače emitivna tržišta hrvatskog turizma, poput Srbije i Slovenije, no pad je bio neizbježan. U tim okolnostima, a s obzirom na još poljuljan renome kompanije na financijskim tržištima, Uprava se opredijelila za logičnu strategiju očuvanja likvidnosti i tržišnog udjela kako bi Fortenova stabilno poslovala i tako omogućila provedbu strateških promjena u tvrtki. Neke su od njih tijekom 2020. provedene u potpunosti ili u većem dijelu, pa bi se njihovi efekti trebali očitovati već na rezultatima za 2021., kad bi i neto rezultat mogao biti znatno bolji.

Osnovni problem Fortenove danas je visoki dug i visok financijski trošak koji prozlazi iz tog duga. Prema dostupnim podacima, kompanija je u 2020. imala neto financijski trošak od 1,5 milijardi kuna - iznos koji pokriva cjelokupni neto gubitak. U tom će smislu ključni fokus poslovanja Fortenove u 2021. biti razduživanje.

Ledo i Mercator

Dva preduvjeta za to već su ostvarena - sav dug kompanije konsolidiran je pod jednim kreditorom, a pred završetkom je prodaja divizije smrznute hrane za 615 milijuna eura - novac koji će biti iskorišten upravo za smanjenje duga. Uz manji dug, kompanija bi trebala steći uvjete za refinanciranje ostatka, i to po bitno povoljnijim uvjetima. Paralelno s tim, prošli je tjedan dovršena konsolidacija Mercatora u Fortenova grupu, što će također bitno utjecati na bilancu u ovoj godini. Prodaja Leda imat će barem kratkoročno negativan utjecaj na kompanijinu EBITDA-u, no smanjit će i izloženost poslovanja sezonalnom, turističkom ciklusu. S druge strane, Mercator sa svojim maloprodajnim portfeljom u Sloveniji i Srbiji također će smanjiti izloženost kompanije turizmu i operacijama u Hrvatskoj, a s druge strane otvoriti mogućnosti značajnih troškovnih sinergija na razini maloprodajne mreže. Upravo će to biti ključni zadatak Uprave u sljedećem periodu. Dok je prilično izvjesno da će prodajom Leda, a i mogućom dezinvestiranjem još nekih segmenata poslovanja dug i trošak financiranja Fortenova grupe moći biti sveden na vrlo nisku razinu, kompanija će već od ove godine morati demonstrirati i sposobnost da bilježi pristojne stope rasta prihoda i profitabilnosti.