Klimatske promjene već godinama naveliko utječu na poljoprivrednu proizvodnju, a sada su postale vidljive posljedice toplinskih valova koji su dio Europe zadesili ove godine. Coceral, europsko udruženje trgovaca žitaricama, u svojoj najnovijoj analizi procjenjuje da su četiri tjedna ovogodišnjeg toplinskog vala uzrokovala gubitak gotovo devet milijuna tona žitarica u Europskoj uniji i Ujedinjenom Kraljevstvu. Riječ je o gubitku proizvodnje od oko 2,1 milijardu eura u nacionalnim cijenama poljoprivrednih proizvoda za pšenicu, ječam, kukuruz i ostale žitarice, odnosno oko pet posto vrijednosti proizvodnje u 2025. godini.
Problem je nastao zbog toga što je vrućina pogodila pšenicu tijekom kritičnog razdoblja, kada su se zrna punila u središnjoj i južnoj Francuskoj, južnoj Njemačkoj, Austriji, Poljskoj i Mađarskoj, dok urod ječma ovisi o vrsti jer su one ranije uglavnom već bile razvijene prije porasta temperatura.
Najveća šteta zabilježena je u Francuskoj i Mađarskoj jer su u tim zemljama zabilježene rekordne temperature. Zapadna Europa je generalno zabilježila porast temperature od 3°C u odnosu na prosjek od 1991. do 2020., a u Francuskoj je vrhunac bio čak 43°C. Mađarske temperature penjale su se do 40°C.
- Već 10 godina svoju farmu pokušavam prilagoditi toplijim i sušnim uvjetima, ali s temperaturama koje tjednima prelaze 38°C sve se raspada. Očekujem gubitak prinosa od najmanje 50 posto. Više ne idemo prema slomu, već smo ondje - rekao je za Financial Times Benoît Merlo, koji na istoku Francuske uzgaja goveda i žitarice.
Francuska je odgovorna za gotovo polovinu štete na europskim žitaricama. Njezina prognoza smanjena je za 4,1 milijun tona, što prema trenutačnim cijenama vrijedi oko 891 milijun eura. Većina smanjenja odnosi se na kukuruz, za koji se očekuje prinos od 9,4 milijuna tona, odnosno 3,4 milijuna tona manje od ranijih prognoza, što je čak ispod razine nakon teške suše 2022.
Mađarska je pretrpjela drugi najveći udarac - očekuje 2,4 milijuna tona žitarica manje (u vrijednosti od oko 444 milijuna eura), Španjolska je izgubila 1,4 milijuna tona (276 milijuna eura), a to je otprilike i na razini prognoza njemačkih ratara.
"Proizvodnja hrane u Hrvatskoj je čisti ekonomski gubitak"
U Hrvatskoj ova godina nije donijela nikakve novosti, što ipak nisu dobre vijesti jer ratari već godinama osjećaju posljedice klimatskih promjena. Visoke temperature i nagle promjene vremena posljednjih pet godina stvaraju probleme. Promijenila se i "poljoprivredna karta" - kukuruz koji se nekada najviše proizvodio u Slavoniji i Baranji sada bolje uspijeva sjevernije.
Predsjednik Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore Petar Pranjić procjenjuje da su urodi kukuruza na tom području danas dvostruko veći nego na istoku zemlje.
- Jesenje kulture poput pšenice, ječma, zobi i raži nekako se uspiju spasiti, pa prinosi znaju biti i dobri, ali je onda problem niska otkupna cijena zbog koje su neprofitabilne. Proljetne kulture poput šećerne repe i soje više osjećaju posljedice nepovoljnih uvjeta te ih sve rjeđe vidimo na hrvatskim poljima - dodaje Pranjić te objašnjava da ni navodnjavanje nije uvijek moguće rješenje jer na nekim područjima nema dovoljno podzemnih voda. Instaliranje sustava ondje je beskorisno, kaže, jer dotok vode brzo presuši.
U godinama sa slabijim prinosima, Europska unija postaje neto uvoznik ratarskih kultura, pa bi manjak vlastite proizvodnje mogao povećati potražnju za uvozom iz zemalja poput Ukrajine i Brazila. Uz to, smanjena proizvodnja pšenice u Francuskoj mogla bi ograničiti količine namijenjene izvozu na tržišta sjeverne i zapadne Afrike. Istodobno se očekuje rast troškova stočne hrane, što će u narednim mjesecima dodatno opteretiti sektor stočarstva.
Mađarski poljoprivrednici mogli bi biti u još nepovoljnijem položaju jer su ondje otkupne cijene žitarica padale uoči žetve pod pritiskom jeftinijeg uvoza iz crnomorske regije. Francuski poljoprivrednici će višim cijenama barem djelomično ublažiti posljedice slabije proizvodnje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....