RAZDJELNICI

‘Pa čekajte, zašto ih ugrađujemo? Ovo je bačeni novac, radije platite kaznu...‘

Dosadašnja iskustva izazvala su brojne kontroverzije u javnosti vezano za isplativost njihova uvođenja i pravednost obračuna potrošnje
 Ronald Gorsic/Cropix

Prije šest godina ugradnja razdjelnika topline građanima je nametnuta kao obveza. Do danas ih je ugradilo oko 100 tisuća kućanstava. Među njima su i suvlasnici 450 stanova u zagrebačkoj Kopernikovoj ulici. Iskustva su im loša.

- Imali smo od 100 do 200 kn veću ratu nego prije, a imali smo zatvorene radijatore, cijeli neboder se smrznuo. Onda su ljudi negodovali, skupili smo potpise i maknuli razdjelnike, kaže HRT-u Branko Kovačević, predstavnik stanara u Kopernikovoj ulici u Zagrebu.

Slično su postupili mnogi, jer nakon ugradnje razdjelnika porasli su im mjesečni računi za grijanje, a stanovi postali hladni.

- To je potpuno neisplativo, danas znamo da razdjelnik ne štedi, ne mjeri... Pa čekajte, zašto ga ugrađujemo? Dao bih, ako smijem, savjet drugim zgradama - platite kaznu, nemojte ih ugrađivati, upozorava Kovačević.

Riječ je o bačenom novcu, kaže. Žao mu je što ga nisu uložili u obnovu krova ili fasade, a ne u razdjelnike koje su skinuli.

- Taj uložen novac doći će do izražaja ako suvlasnici shvate da moraju energetski obnoviti zgradu. Tek onda razdjelnik dolazi do izražaja, bez toga je polovično rješenje, kaže Zdravko Vladanović iz Udruge predstavnika suvlasnika stambenih zgrada grada Zagreba.

Nečiji interes

Prema podacima udruge Razdjelnici topline, razdjelnici su u 80 posto slučajeva ugrađivani nepromišljeno jer je to bio nečiji interes. Pri tome se nije poštovalo mišljenje struke.

- Ova zgrada je bila na sudu s ugrađivačem. Ugrađivač je sve suvlasnike tražio za neplaćanje ugrađenih razdjelnika i ventila koji su bili pogrešno ugrađeni. To je završilo tužbom i protutužbom. To je završilo nagodbom, ugrađivač je odustao od oko 260.000 kuna troškova, kaže predsjednica udruge Razdjelnici topline Ljiljana Mrkonjić.

Pokazalo se da kod većine razdjelnici nisu pouzdani jer obračun potrošnje ovisi o brojnim čimbenicima na koje potrošač ne može utjecati.

- Tu su potrošači bili potpuno ostavljeni na vjetrometini, kao što je pokazao primjer ove zgrade gdje su im ugrađeni potpuno pogrešni ventili. Vrlo često su naplaćene usluge koje uopće nisu bile isporučene, navodi Mrkonjić.

Izrađene su i dvije studije Ekonomskog i Energetskog instituta o isplativosti ugradnje razdjelnika. No one su nastale tri godine nakon ugradnje. Ekonomska je zaključila da ugradnja većini nije isplativa, a ona energetska pokazala je uštede.

- Kroz medije se provlači teza da nije postignuto ništa u smislu ušteda. Međutim, ja se s tim ne bih složio. Naše analize su pokazale da su postignute značajne uštede. Sama ugradnja razdjelnika nije jamstvo da će doći do ušteda energije. Ljudi se moraju ponašati na način koji će do toga dovesti, kaže Hrvoje Zeljko iz Energetskog instituta "Hrvoje Požar".

Čeka se Ustavni sud

Iako je određena kazna od 50 tisuća kuna za one koji razdjelnike nisu ugradili, 40 posto stanovništva ni danas ih nema. U jednoj od zgrada zbog toplinske stanice nije postojala obveza ugradnje, suvlasnici su zadovoljni, jer, kažu, nisu uludo potrošili novac.

- Mi imamo posebnu toplinsku stanicu i zato nismo zakonski bili obvezni uvesti razdjelnike i zato ih ni smo uveli. Je li nam bolje - čini se da je. Isto nam je toplo, imamo iste račune, kaže Eda Petričević Globačni.

Iz resornog ministarstva poručuju da je, prema Zakonu o tržištu toplinske energije, propisano da su vlasnici zgrada dužni ugraditi razdjelnike ili mjerila za potrošnju toplinske energije. Rok za ugradnju istekao je prije četiri godine. Propisana je i kazna od 50 tisuća kuna za one koji se ogluše o zakon. Ljiljana Mrkonjić kaže da su mjerodavni potiho ukinuli kaznu.

U međuvremenu se čeka odluka Ustavnog suda o razdjelnicima.

- Ako Ustavni sud donese odluku da se ukida zakon, onda ta odluka djeluje za ubuduće i svakako da od toga trenutka ljudi neće biti dužni biti u takvim odnosima s pružateljima usluga, ističe Dijana Kladar, pravna savjetnica u udruzi Potrošač.

Za pokretanje kolektivne tužbe još nije kasno, a to je pet godina nakon ugradnje razdjelnika. No problem je tko će u ime građana tužiti državu jer udruge za to nemaju novca.

- Postoje nadležna ministarstva i druga tijela koja u Republici Hrvatskoj mogu pokrenuti takve kolektivne tužbe i zaštititi građane ako uoče da postoje određeni problemi, a razdjelnici su svakako veliki problem. Imamo situaciju da je određeni broj ljudi od straha da ne budu kažnjeni ugradio razdjelnike, poštovali su zakon i prošli su loše, a ispada da je bolje prošao onaj drugi dio ljudi, koji je odlučio ne ugraditi razdjelnike i zapravo kršiti zakon, kaže Kladar.

U prvom stupnju kolektivne tužbe tužitelj se obraća pružatelju usluga radi mirnog rješenje postupka, a tek se nakon toga ide na sud. Do sada nije pokrenuta nijedna kolektivna tužba protiv pružatelja javnih usluga poput usluge grijanja.

- Potrošači su ostavljeni sami sebi, da uzmu odvjetnika i idu u tužbe, što je nedopustivo. Zato je kolektivna zaštita nešto što se mora aktivirati u Republici Hrvatskoj, poručuje Kladar.

Bačeni novac

Nakon bačenog novca na ugradnju razdjelnika suvlasnici zgrada su oprezni. Novca za tužbe, kažu, nemaju.

- Imate zgrade gdje su ljudi uvjereni da se moraju smrzavati, a plaćati veće račune. To je jednostavno tako, protok vremena je svoje napravio. Njima je jednostavno žao da bace te razdjelnike, kaže Kovačević.

- Svijest građana, suvlasnika i stanara je ključna za shvaćanje što treba raditi i kako se treba odnositi prema imovini i prema vlastitoj zajednici, ističe Vladanović.

Nema više ni koristi raspravljati o tome jesmo li morali uvesti razdjelnike i možemo li s njima uopće uštedjeti. Jer u većini zgrada riječ je o propaloj investiciji u kojoj su stanari financijski oštećeni, dok su s druge strane neki na svemu tome masno zaradili.

Džeba: Hrvatska pogrešno implementirala europske direktive

U emisiji Potrošački kod HRT-a razgovarali su i s Ivicom Džebom, stručnjakom za razdjelnike topline koji je 2016. godine prvi Ustavnom sudu podnio zahtjev za ocjenom ustavnosti Zakona o toplinskoj energiji.

- Vidio sam da se dosta tih odredbi kosi s mojim viđenjem Ustava. Angažirao sam stručnjaka za ustavno pravo i napravio sam taj zahtjev smatrajući da se radi o zadiranju u privatno pravo pojedinaca. Nažalost, odgovor još nisam dobio. Postoje nekakve najave iz Ustavnog suda da je to u završnoj fazi, ali kada će biti, ne znam, kaže Džeba.

Smatra da je Hrvatska pogrešno implementirala europske direktive iz 2012. i 2018. godine o razdjelnicima.

- I u jednoj i u drugoj direktivi jasno piše da se razdjelnici ugrađuju u stanove u višestambenim zgradama samo ako je to tehnički opravdano i ekonomski isplativo. Studija Ekonomskog instituta je pokazala da u većini slučajeva u Hrvatskoj nisu isplativi, pa je i to jedan od razloga zašto je to loše implementirano, kaže Džeba.

Drugi je razlog, objašnjava, vezan za obračun potrošnje toplinske energije, gdje je postotak od 10 do 50 posto, koji se obračunava po kvadratnom metru, toliko velikog raspona, bez bilo kakvih kriterija, da ne može biti govora o točnosti potrošnje.

Džeba je istaknuo da je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić više puta rekao da Vlada nije odustala od ugradnje razdjelnika.

- Sudeći po zelenoj knjizi koju je radio Energetski institut "Hrvoje Požar", koji je zapravo produžena ruka resornog ministarstva i gdje se rade svi prijedlozi energetskih zakona, razdjelnici po njima ostaju, rekao je.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
14. prosinac 2024 09:23