Izvješće o konvergenciji

Od svih država koje još nisu uvele euro Hrvatska je najbliža tom cilju

Izvješće o konvergenciji objavljuje se jednom u dvije godine, a u njemu se ocjenjuje napredak sedam država EU-a, koje još nisu uvele euro, prema uvođenju eura
Ministar financija Zdravko Marić i guverner HNB-a Boris Vujčić
 Goran Mehkek / Tom Dubravec/ CROPIX

U Izvješću o konvergenciji Europske središnje banke (ESB) iz lipnja 2020. zaključuje se da su države EU-a izvan europodručja od 2018. ostvarile neujednačen napredak u ekonomskoj konvergenciji u odnosu na europodručje, te da su poduzeti važni koraci radi smanjenja fiskalnih neravnoteža. Izvješće o konvergenciji objavljuje se jednom u dvije godine, a u njemu se ocjenjuje napredak sedam država EU-a, koje još nisu uvele euro, prema uvođenju eura. Kako se moglo doznati, od svih država koje još nisu uvele euro Hrvatska je najbliža tom cilju, te se ističe kako su izgledi za to, unatoč posljedicama koronakrize, pozitivni. Na pitanje postoji li mogućnost da će kriteriji za prelazak na euro u idućim godinama biti djelomično ublaženi, rečeno nam je kako to za sada nije moguće predvidjeti. Jedno od mišljenja je i da će ti makroekonomski kriteriji za prelazak na euro u stvari ovisiti o tome hoće li Hrvatska biti službeno u Proceduri prekomjernog deficita.

„Bugarska i Hrvatska preuzele su niz obveza iz područja politike koje su od posebne važnosti za nesmetano sudjelovanje u ERM-u II. Zbog krajnjih datuma za ekonomsku analizu u Izvješću utjecaj pandemije koronavirusa (COVID-19) na konvergencijska kretanja moći će se u potpunosti procijeniti tek u sklopu sljedećeg izvješća, koje bi trebalo biti objavljeno 2022“, ističe se u tom izvješću.

U vezi s kriterijem stabilnosti cijena, usklađenost promatranih država pogoršala se u odnosu na stanje opisano u prethodnom Izvješću o konvergenciji. Nadalje se navodi kako su Bugarska, Poljska, Rumunjska, Češka i Mađarska zabilježile stope inflacije znatno iznad referentne vrijednosti od 1,8 posto, a te su stope bile niže od referentne vrijednosti u Švedskoj, odnosno znatno niže u Hrvatskoj. Očekuje se, međutim, smanjivanje inflacije u sljedećim godinama u većini promatranih država, dok bi deflacijske pritiske u 2020. trebao poduprijeti snažan pad cijena nafte.

„U 2019. proračunski saldo opće države premašio je referentnu vrijednost od tri posto u samo jednoj od promatranih država. U travnju 2020. pokrenut je postupak u slučaju prekomjernog deficita za Rumunjsku. Premda je omjer duga u Hrvatskoj i Mađarskoj bio iznad praga od 60 posto BDP-a, smanjivao se do kraja 2019. Očekuje se rast omjera deficita i omjera duga u svih sedam država zbog snažnog usporavanja gospodarske aktivnosti i fiskalnih mjera koje su poduzete kao odgovor na pandemiju“, stoji u izvješću, uz napomenu kako nijedna od promatranih država ne sudjeluje u ERM-u II, ali da su Bugarska i Hrvatska podnijele službeni zahtjev za uključenje u taj mehanizam.

„Bugarska je to učinila 2018., Hrvatska 2019. Te su dvije države preuzimanjem obveza iz područja politike poduzele važne korake prema skorašnjem priključivanju mehanizmu. U referentnom razdoblju za procjenu konvergencije tečaj bugarskog leva ostao je fiksno utvrđen na 1,95583 leva za jedan euro u okviru valutnog odbora. Hrvatskom kunom trgovalo se u skladu s tečajnim režimom koji uključuje upravljani fluktuirajući tečaj i zabilježena je mala kolebljivost njezina tečaja u odnosu na euro. Većinom drugih promatranih valuta trgovalo se prema fleksibilnim tečajnim režimima, pri čemu je tečaj većine valuta bio vrlo kolebljiv, posebice tijekom napetosti na financijskim tržištima u ožujku 2020“, naglašava se u izvješću. Podsjetimo, predsjednik Vlade Andrej Plenković uputio je ove srijede pismo predsjednicima Vlada država članica europodručja i predsjednici Europske komisije kako bi se dobila potpora za ulazak Hrvatske u Europski tečajni mehanizam II (ERM II).

U vezi s konvergencijom dugoročnih kamatnih stopa, samo su u jednoj od sedam promatranih država, Rumunjskoj, zabilježene dugoročne kamatne stope više od referentne vrijednosti, koja je iznosila 2,9 posto. Najniže dugoročne kamatne stope zabilježene su u Bugarskoj i Švedskoj. Snaga institucionalnog okružja i dalje je važan čimbenik održivosti konvergencije u budućnosti, a u okviru tog poglavlja se napominje kako su kvaliteta institucija i upravljanja relativno slaba u svim promatranim državama, osim u Švedskoj, i to posebice u Bugarskoj, Rumunjskoj, Hrvatskoj i Mađarskoj. Porebno je kazati i kako se u izvješću navodi kako ni u jednoj od promatranih država, pravni okvir još nije potpuno usklađen sa svim preduvjetima za uvođenje eura, ali nam je naknadnop pojašnjeno kako su u obzirm uzete mjere oduzete samo do kraja ožujka. No, kako je Hrvatski sabor donio zakonski paket kojima se dodatno regulira neovisnost i rad Hrvatske narodne banke, ta ocjena za Hrvasku više nije aktualna.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 10:52