‘Obrtnici koji rade za strane tvrtke ne bi se smjeli tretirati kao zaposlenici‘

Kako su se paušalni obrtnici našli na meti Porezne uprave koja sumnja da su u prikrivenom radom odnosu i tako izbjegavaju plaćanje poreza, pokrenuli su brojne inicijative ne bi li razjasnili sve "nejasnoće". Tako su pokrenuli grupu "Stop progonu paušalnih obrtnika" koja javnost nastoji upoznati s novonastalom situacijom, objašnjavajući da sve počinje time što je prije dvije godine, "pod pritiskom velikih tvrtki", Hrvatska revidirala Opći porezni zakon dodavanjem Članka 12 - korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona. Njime su se "potpuno nedorečeno definirali kriteriji što se smatra nesamostalnim radom" pa posljedično, navode, sada Porezna uprava šalje kazne "šakom i kapom i sve na osnovi subjektivne procjene poreznog referenta".

Neprecizne odredbe

Kako bi iskoristili povlastice, porezne vlasti smatraju da je bilo slučajeva otkazivanja ugovora i prebacivanja u paušalce. Tako su nekadašnji zaposlenici nastavili raditi za iste poslodavce, ali uz manja porezna davanja. "Ako je netko IT stručnjak, otvori obrt i počne raditi za strance, a u godini ima više od 50 posto primitaka od jednog klijenta", žale se paušalci, "mora platiti porez jer takav angažman Porezna uprava tretira kao prikriveno zaposlenje". Potvrde li se sumnje da su u prikrivenom radnom odnosu s klijentima ili tvrtkama za koje rade, morat će platiti poreze i doprinose na cjelokupne iznose koje su primili. Prihod im se tretira kao bruto 2 plaća.

Nastojeći zaštititi poziciju obrtnika, prošlog se tjedan angažirala i Hrvatska obrtnička komora, koja je održala sastanak s predstavnicima Porezne uprave. Upozorila je da zakonske odredbe ne bi smjele biti "neprecizne i neodređene, stvarati okruženje u kojem obrtnik nikada nije siguran postupa li ispravno". HOK smatra da je važno razlikovati one koji su primorani, odlukom poslodavca, umjesto radnog odnosa poslovati kao obrt i onih koji posluju s naručiteljima iz inozemstva te da se to ne može smatrati prikrivenim radnim odnosom. U slučaju prvih, ako Porezna uprava utvrdi da se radi o primitku "po osnovi radnog odnosa", doprinose te pripadajući porez i prirez treba snositi poslodavac. Situacije gdje obrtnici posluju s jednim ili više naručitelja iz inozemstva, objašnjava svoje stajalište HOK, ne mogu se smatrati prikrivenim radnim odnosnom, "jer obrtnik sam pronalazi posao, samostalno ga odrađuje te većinom sam vodi brigu o izdavanju računa, plaćanju doprinosa i poreza".

No, Porezna uprava ne isključuje mogućnost Marina Klepo da se i u tom slučaju zlorabe povlastice. Još u listopadu prošle godine najavila je da će na adrese vlasnika paušalnih obrta poslati upitnike u kojima ih propituje o načinu poslovanja, upravo zbog sve raširenije pojave da se porezne pogodnosti koje nosi paušalni obrt koriste suprotno namjeri zakona. Krajem prošle godine bilo je oko 59.000 paušalnih obrta, oko 6500 više nego godinu ranije, a od kraja 2017. godine njihov je broj više nego udvostručen. Problem je nastao i zato što je Porezna uprava pozvala građane koji ostvaruju prihode u inozemstvu, u ovoj ili ranijim godinama, a do sada ih nisu prijavili, da to učine "dobrovoljno prije zaprimanja službenog poziva".

Kazne za prekršaj

Ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša kazao je ovih dana u HRTovoj emisiji Studio 4 da obaveza prijavljivanja inozemnih dohodaka rezidenata postoji otkad je Republike Hrvatske te da je to standard i u Europi. No, od 2015. godine intenzivirala se razmjena podataka u porezne svrhe pa se i obaveze lakše utvrđuju. Pritom nije riječ o dvostrukom oporezivanju, nego o plaćanju razlike poreza na dohodak do iznosa obveze koju bi trebao platiti svaki hrvatski rezident. Netko tko se s obitelji iselio i ostvaruje dohodak u drugoj zemlji, objasnio je Kutleša, neće se utvrditi kao rezident, već su to oni koji težište imaju u Hrvatskoj. Kazne za prekršaj su od 2000 do 20.000 kuna.