Novo lice hrvatskog prometa - od Pelješkog mosta do modernih željeznica

Desetljeće snažnih infrastrukturnih iskoraka investicijama od gotovo 165 milijuna eura unaprijeđena je infrastruktura u sedam obalnih županija

U razdoblju od 2016. do 2026. godine Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture koristilo je snažnu potporu europskih fondova za ostvarenje niza važnih infrastrukturnih projekata. Projekt Pelješkog mosta i cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom, vrijedan više od 534 milijuna eura, predstavlja generacijski infrastrukturni zahvat koji je puštanjem u promet u srpnju 2022. uspostavio pouzdanu vezu između juga Hrvatske i ostatka države.

Važan doprinos uklanjanju prometne izoliranosti krajnjeg juga Hrvatske uvelike pridonosi i dovršetak druge faze razvoja Zračne luke Dubrovnik, koja je kontinuirano povećavala kapacitete zračne povezanosti Dalmacije s europskim i svjetskim tržištima. Zahvaljujući ulaganju 204 milijuna eura, Zračna luka Ruđer Bošković je u 2025. godini prvi put primila više od tri milijuna putnika.

Pokrenut je drugi ciklus renesanse na hrvatskoj obali, usmjeren na komunalne dijelove luka i jačanje kapaciteta u javnom putničkom pomorskom prometu. Ulaganjem, čiji iznos premašuje 205 milijuna eura, najkasnije do kraja 2029. godine bit će unaprijeđeno 17 luka i pristupnih prometnica, uz osiguravanje više stotina komunalnih vezova za stanovnike mjesta na obali. Renesansa na hrvatskoj obali je u prvom investicijskom ciklusu od gotovo 165 milijuna eura unaprijedila lučku operativnu i pristupnu infrastrukturu u sedam obalnih županija. Kroz 25 projekata financiranih u sklopu operativnih programa iz područja konkurentnost i kohezije sagrađen je pomorsko-putnički terminal Vela Luka, rekonstruirano i dograđeno trajektno pristanište Žigljen, rekonstruirana infrastruktura u luci Zadar - Poluotok, dograđena luka Sali i ostvaren niz drugih uspješnih projekata koji su poboljšali povezanost otoka i kopna.

Rekordna ulaganja u željeznicu

U željezničkom sektoru je obnova voznog parka HŽ Putničkog prijevoza 21 novim elektromotornim vlakom dodatno modernizirala usluge regionalnog i prigradskog prijevoza kroz ugovorene isporuke Končarevih vlakova vrijednih 171,7 milijuna eura.

Uspješno je završeno više velikih projekata sufinanciranih sredstvima Europske unije, čime je postavljen čvrst temelj za daljnju modernizaciju željezničke mreže. Među njima su modernizacija i elektrifikacija dionice Zaprešić - Zabok, modernizacija dionice Kustošija - Zagreb Zapadni kolodvor - Zagreb Glavni kolodvor, gradnja pruge Gradec - Sveti Ivan Žabno, modernizacija i elektrifikacija pruge Vinkovci - Vukovar, kao i veliki projekti povezivanja željeznice s lukom Rijeka, uključujući razvoj multimodalne platforme na terminalu Brajdica i unapređenje infrastrukture na kontejnerskom terminalu Zagrebačko pristanište.

Ulaganja u transformaciju Luke Rijeka kao regionalnog logističkog središta u proteklih su deset godina uključivala 85,8 milijuna eura za gradnju državne ceste D403 kao izravne veze terminala na Zagrebačkoj obali s mrežom autocesta na čvoru Škurinje, kao i provedbu osam infrastrukturnih projekata gradnje željezničkog sučelja, jačanja prekrcajnih kapaciteta i uvođenja informatičkog sustava lučke zajednice, čija je ukupna vrijednost veća od 136 milijuna eura.

Republika Hrvatska trenutačno se nalazi u najvećem investicijskom ciklusu ulaganja u željezničku infrastrukturu u povijesti, koji se provodi sustavno, kontinuirano i na cijeloj mreži. U tijeku su radovi vrijedni oko 1,5 milijardi eura, a u fazi izrade je studijska i projektna dokumentacija priprema projekata vrijednih više od tri milijarde eura. Projekti na dionicama Križevci - Koprivnica - državna granica, Dugo Selo - Križevci te Hrvatski Leskovac - Karlovac najveća su aktivna gradilišta u Hrvatskoj i financijski su osigurani uz potporu fondova EU.

Poboljšanje javnog gradskog prijevoza

Završetak radova na strateškom projektu rekonstrukcije postojećeg i gradnje drugog kolosijeka na dionici Dugo Selo - Križevci očekuje se sredinom 2026. godine, nekoliko mjeseci prije planiranog završetka projekta Križevci - Koprivnica - državna granica. Uz to, u tijeku su projekti uklanjanja uskih grla na željezničkoj infrastrukturi, modernizacije i osiguranja željezničko-cestovnih prijelaza te uspostave sustava praćenja sigurnosti i tehničkih kontrola, a svi se planiraju završiti do kraja 2026.

Paralelno s izvođenjem radova intenzivno se pripremaju buduće investicije. Ojačana je koordinacija između Ministarstva, HŽ Infrastrukture, izvođača radova, nadzora i tijela uključenih u upravljanje fondovima EU, unaprijeđeni su procesi pripreme projekata s posebnim naglaskom na kvalitetniju i potpuniju projektnu dokumentaciju. U fazi izrade studijske i projektne dokumentacije nalaze se projekti modernizacije dionice Karlovac - Oštarije, gradnje nove dvokolosiječne pruge Skradnik - Krasica - Tijani, gradnje drugog kolosijeka i modernizacije dionice Škrljevo - Rijeka - Jurdani, modernizacije dionice Okučani - Vinkovci te modernizacije pruge Zagreb Glavni kolodvor - Hrvatski Leskovac. Uz to, u fazi javne nabave za izvođenje radova nalaze se projekti rekonstrukcije i gradnje drugog kolosijeka na dionicama Dugo Selo - Novska te Hrvatski Leskovac - Karlovac.

Između 2018. i 2022. sredstvima OPKK nabavljeno je 408 autobusa s dizelskim motorom visoke EURO VI norme, te četiri autobusa na stlačeni prirodni plin, za koje u Puli postoji odgovarajuća infrastruktura. Ekologija će biti pokretač prijelaza na autobuse s električnim pogonom, i dalje uz potporu EU. Nacionalnim planom oporavka i otpornosti osigurano je 130 milijuna eura za uvođenje 206 autobusa s električnim pogonom u flote 17 gradskih prijevoznih poduzeća. Do kraja 2026. električni autobusi bit će standardni dio voznih parkova u hrvatskim gradovima.

Sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti financirana je i nabava 20 tramvaja u Zagrebu i 10 u Osijeku, isporučenih u 2025. godini. Dodatnih 80 milijuna eura osigurano je iz programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. za nabavu novih 30 tramvaja, čija isporuka će pratiti prethodna infrastrukturna ulaganja u poboljšanje tramvajske mreže.

Prometna dostupnost Splita

U cilju dugoročnog prometnog rasterećenja Splita i jačanja povezanosti šire splitsko-dalmatinske aglomeracije, u tijeku je realizacija niza strateških cestovnih projekata koji obuhvaćaju područje od Kaštela i Solina do Omiša. Među njima se ističe gradnja ceste Solin - Stobreč - Dugi Rat - Omiš, na dionici od čvora Mravince do čvora TTTS, ukupne dužine 2,4 kilometra sa spojnim cestama. Projekt, čija ukupna vrijednost iznosi 95,7 milijuna eura, obuhvaća faznu gradnju i opremanje prometnice.

Paralelno se gradi i brza cesta na dionici čvor Dugi Rat - most Cetina sa spojnom cestom do državne ceste DC8. Projekt uključuje složene građevinske radove na trasi, tunelima i objektima, kao i prelaganje i zaštitu postojećih instalacija, čime se osigurava kvalitetno uklapanje nove prometnice u postojeću mrežu i poboljšava prometna protočnost prema Omišu. Gradnja 3,5 kilometara dionice čvor Dugi Rat - Most Cetina i 1,6 kilometara spojne ceste od čvora Dugi Rat do DC8, ujedno i obilaznice grada Omiša, stoji 112,2 milijuna eura.

Posebno važan projekt za cijelu regiju je gradnja spojne ceste između čvorišta Vučevica na autocesti A1 i državne ceste DC8, uključujući tunel Kozjak. Vrijednost ove dionice iznosi 100 milijuna eura. Riječ je o megaprojektu koji će bitno unaprijediti prometnu dostupnost Splita, povezati ključne točke poput Zračne luke "Sveti Jeronim", budućeg centra za gospodarenje otpadom u Lećevici i novog ulaza u grad, te donijeti značajne koristi građanima i gospodarstvu županije.

Tekst nastao u suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture