U nastavku donosimo:
- što donosi prijedlog novog ZOIEVUK-a za ubrzavanje dozvola, uz naglasak na jedinstvenu kontakt-točku i digitalizaciju postupaka
- kako se uvodi institut prevladavajućeg javnog interesa za elektrane, baterije i mrežnu infrastrukturu te što on znači za vlasništvo i projekte
- koje su razlike u definiranju početka rokova i što to mijenja za investitore u solarne i vjetroelektrane
- koje uloge dobivaju energetske zajednice i kako se otvara put za obnovljivi vodik
- što donosi modernizacija sustava jamstava podrijetla i uspostava službenog registra svih postrojenja na ‘obnovljivce’
Pet godina nakon donošenja prvog Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (ZOIEVUK) koji je postavio cilj da do 2030. u domaćoj potrošnji električne i toplinske energije udio električne energije proizvedene iz sunca, vjetra i ostalih ‘čistih‘ izvora bude 36,6 posto, Ministarstvo gospodarstvo stavilo je u javnu raspravu prijedlog novog zakona istog naziva kojim se spomenuti udio diže na 42,5 posto s opcijom da udio ‘obnovljivaca‘ u potrošnji struje i topline do 2030. bude 45 posto.
Iako je udio proizvodnje električne energije iz hidroelekrana, solara, vjetroelektrana i drugih elektrana na obnovljive izvore u nas izrazito visok u odnosu na druge članice EU i iznosi, prema podacima Državnog zavoda za statistiku za 2025., oko 74 posto, udio ‘ob...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....