Njemačke kompanije nastavljaju seliti poslovanje u inozemstvo, a taj trend zahvaća poduzeća svih veličina, piše Deutsche Welle. Prema medijskim izvještajima, Gardena, proizvođač vrtnog alata iz Ulma, planira ukinuti 250 radnih mjesta u Njemačkoj i dio poslovanja preseliti u Češku. Time bi broj zaposlenih u Njemačkoj bio smanjen za deset posto.
I veliki globalni igrači poput BASF-a nastavljaju ulagati u inozemstvu. Ranije ove godine objavljeno je da kemijski div namjerava dio uslužnih poslova preseliti u Indiju, pri čemu su posebno ugrožena brojna radna mjesta u Berlinu.
Selidbe i gubitak radnih mjesta
Prošle godine situacija je opisivana još dramatičnijim riječima.
„Njemačka industrijska kriza odvija se punom brzinom“, napisao je u studenome internetski magazin Finanzmarktwelt, pozivajući se na podatke njemačkog Saveznog statističkog ureda za razdoblje od 2018. do 2023. godine. Noviji podaci tog ureda još nisu objavljeni.
Prema podacima, oko 1.300 njemačkih kompanija s više od 50 zaposlenih preselilo je dio poslovnih funkcija u inozemstvo između 2021. i 2023. godine. To odgovara udjelu od 2,2 posto svih kompanija te veličine koje su 2023. poslovale u Njemačkoj.
Procjenjuje se da je zbog tih preseljenja u Njemačkoj izgubljeno oko 50.800 radnih mjesta. Mnogi strahuju da bi se taj trend mogao nastaviti ili čak ubrzati zbog visokih troškova energije i rada u zemlji.
Međutim, njemačka državna razvojna banka KfW već bilježi drukčiji trend. Njezin istraživački odjel u lipnju je objavio da se „mnoge srednje velike kompanije povlače iz međunarodnog poslovanja“. Prema podacima banke, broj njemačkih srednjih poduzeća aktivnih u inozemstvu pao je s oko 880.000 u 2022. na približno 760.000 godinu poslije.
„Opći uvjeti za vanjsku trgovinu znatno su se pogoršali“, izjavio je za Deutsche Welle glavni ekonomist KfW-a Dirk Schumacher. Kao razloge naveo je geopolitičke napetosti u Ukrajini i na Bliskom istoku, sve snažniju kinesku izvoznu konkurenciju u ključnim industrijama te protekcionističku trgovinsku politiku Sjedinjenih Država.
Dosljedno nedosljedni trendovi
Prilično drukčiju sliku daje Njemačka industrijska i trgovinska komora (DIHK). Pozivajući se na istraživanje poslovne klime s početka 2026. godine, glasnogovornik DIHK-a Sven Ehling izjavio je da je troškovni pritisak na njemačku industriju dosegnuo rekordnu razinu, zbog čega mnoge kompanije planiraju povećati ulaganja u inozemstvu.
Prema DIHK-u, 43 posto industrijskih kompanija ove godine planira ulaganja u inozemstvu, tri postotna boda više nego godinu ranije. „Razlozi su jasni: rast troškova, strukturni problemi i slaba gospodarska situacija Njemačke kao poslovne lokacije“, izjavio je čelnik DIHK-a za međunarodnu trgovinu Volker Treier.
Mijenjaju se razlozi za ulaganje u inozemstvu
U prošlosti su ulaganja u inozemstvu često jačala poslovanje kompanija u Njemačkoj i dovodila do povećanja zaposlenosti na domaćem tržištu. To je posebno vrijedilo za investicije čiji je cilj bio otvaranje novih tržišta te širenje prodaje i korisničkih usluga. Međutim, prema istraživanju DIHK-a, udio njemačkih kompanija koje u inozemstvo ulažu prvenstveno radi razvoja novih tržišta pao je s 30 na 28 posto.
„Kompanije su sada prisiljene ulagati u inozemstvu ponajprije zbog troškova. To često dovodi do značajnih rezova u poslovanju na domaćim lokacijama“, rekao je Treier. Ulaganja u inozemstvu danas tako sve više služe smanjenju troškova, a ne širenju poslovanja.
Ukupni trend njemačkih ulaganja u inozemstvu ipak nije jednoznačan. Trenutačna situacija više nalikuje stagnaciji. Prema profesoru Steffenu Mülleru s Leibnizova instituta za ekonomska istraživanja u Halleu (IWH), izravna ulaganja njemačkih kompanija u inozemstvu „znatno su ispod rekordnih razina“.
Statistički podaci Bundesbanke, rekao je Müller za DW, pokazuju da je godišnja vrijednost transakcija između 2017. i 2022. iznosila oko 120 milijardi eura. Nasuprot tome, 2024. zabilježeno je 80 milijardi eura, a 2025. manje od 100 milijardi. Ti podaci daju „malo razloga za pretpostavku da iz Njemačke danas odlazi znatno više kapitala nego prethodnih godina“.
Amerika gubi, Azija dobiva
Istraživanje pokazuje značajne promjene u odredištima njemačkih ulaganja. Posebno pada privlačnost Sjeverne Amerike, gdje je udio njemačkih kompanija koje planiraju ulaganja pao s 48 na 44 posto, piše Deutsche Welle.
Istodobno raste interes za Aziju. Prema DIHK-u, udio industrijskih kompanija koje ulažu u Kinu povećava se s 31 na 34 posto. Na važnosti dobiva i azijsko-pacifička regija, bez Kine, gdje je udio porastao s 21 na 26 posto.
„Carinski spor sa Sjedinjenim Državama povećava neizvjesnost i navodi kompanije na odgađanje odluka“, rekao je Treier.
Eurozona, s udjelom od 64 posto, i dalje ostaje najvažnija regija za ulaganja njemačkih kompanija. Stabilnost, zajedničko tržište i zajednička valuta pružaju pouzdane uvjete poslovanja, što je, ističu u DIHK-u, posebno važno pri donošenju investicijskih odluka u razdoblju geopolitičke neizvjesnosti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....