Brojke govore same za sebe: dok je produktivnost rada tijekom 1980-ih i 1990-ih rasla za oko dva posto godišnje, u posljednjih šest godina bilježila je prosječan rast od samo 0,3 posto godišnje. Dakle, gotovo nimalo. Pod produktivnošću se podrazumijeva ekonomski učinak koji prosječno ostvaruje svaki zaposlenik. Zašto produktivnost u Njemačkoj stalno opada?
Prema riječima Christiana Kestermanna iz Instituta njemačkoga gospodarstva (IW Köln), za to postoje tri glavna razloga, piše Deutsche Welle.
Prvo, napredak u digitalizaciji nije donio očekivane rezultate, a nedostaje i tehnološki napredak koji bi povećao produktivnost.
Drugo, zbog demografskih promjena sve više nedostaje kvalificiranih radnika. To dovodi do toga da tvrtke zadržavaju zaposlenike čak i kada trenutačno nemaju dovoljno posla za njih.
Treće, država i tvrtke premalo ulažu u nove tehnologije – odnosno u nove strojeve i postrojenja, kao i u bolju infrastrukturu. I to dodatno usporava rast produktivnosti.
Previše povjerenika za „ovo i ono"?
Prema analizi istraživača IW-a, Njemačka bi morala ostvariti više od pet puta veći rast proizvodnje kako bi zadržala postojeću razinu blagostanja. Postavlja se pitanje: ima li Njemačka previše „neproduktivnih“ radnih mjesta? Glavni ekonomist Commerzbanke Jörg Krämer na to odgovara potvrdno. Prema njegovu mišljenju, posebno je pretjerano narasla birokracija.
On ističe da je državni sektor, uz IT sektor, područje u kojem zaposlenost najbrže raste. Tu spadaju, između ostalog, ljudi koji se bave ispunjavanjem regulatornih obveza, zakonskih obveza izvještavanja, pisanjem izvještaja o održivosti i različitim funkcijama poput „povjerenika za ovo ili ono“.
Prema Krämeru, riječ je o poslovima koji ne donose osobito veliku produktivnost, a upravo je u tim područjima posljednjih godina otvoren nerazmjerno velik broj radnih mjesta.
Jesu li ljudi preopterećeni besmislenim zadaćama?
Rainer Kirchdörfer, predsjednik Uprave Zaklade obiteljskih poduzeća, smatra da je pitanje ima li Njemačka previše „neproduktivnih“ poslova pogrešno postavljeno. To, kako kaže, zvuči kao optužba da su ljudi lijeni ili da premalo rade. Problem, međutim, nije u tome koliko ljudi rade, nego rade li na pravome mjestu i daju li rezultat koji je potreban.
Prema njegovu mišljenju, odgovor je u tome da u Njemačkoj doista postoje poslovi koji su neproduktivni, ali ne zato što zaposlenici premalo rade. Problem je što se ljudi bave stvarima koje su posve nepotrebne – a tu se ponovno dolazi do birokracije.
Ako se zaposlenik u tvrtki ili javnoj službi bavi zadaćom koja društvu na kraju ne donosi nikakvu korist, onda je riječ o neproduktivnom poslu. Takvu bi osobu, smatra Kirchdörfer, trebalo angažirati na nečem drugom – ne zato što ona subjektivno radi premalo, nego zato što je opterećena besmislenim zadaćama.
Njemačka zaostaje za drugim zemljama
Previše birokracije i regulative, nedovoljna digitalizacija javne uprave, godine premalog ulaganja i nedostatak velikih inovacija – analiza problema nije nova. Njemačka je, prema riječima stručnjaka, posljednjih godina počela zaostajati za međunarodnim konkurentima. Čak i ako Njemačka ostvaruje određeni napredak, to nije dovoljno kada konkurentske zemlje napreduju dvostruko brže, piše Deutsche Welle.
Kirchdörfer ipak ne želi samo negativno govoriti o Njemačkoj. Zaklada obiteljskih poduzeća kroz studiju „Postoji put rasta za Njemačku“ želi pokazati da u zemlji postoje veliki neiskorišteni potencijali. Rješenja su već dugo poznata: više digitalizacije, veća primjena umjetne inteligencije i, prije svega, više investicija.
Postoji nada da bi država svojim posebnim investicijskim fondovima mogla pokrenuti privatne investicije. Za to je, međutim, potrebno povjerenje. Istodobno, smanjenje birokracije i regulatornih prepreka moglo bi postati važan pokretač gospodarskog rasta.
Birokracija, prema mišljenju stručnjaka IW-a, nije samo trošak za tvrtke koje moraju zapošljavati ljude kako bi ispunjavale obveze izvještavanja. Ona također odvlači kapital i radno vrijeme – što bi se moglo utrošiti na rast i inovacije.
„Vidimo znakove krize"
Kada je riječ o uvjetima koji su tvrtkama potrebni za ulaganja, Njemačka se trenutačno nalazi pri samom dnu međunarodnog indeksa Zaklade obiteljskih poduzeća. U tom istraživanju 21 zemlja OECD-a uspoređuje se prema pogodnostima za investicije. Prema riječima Kirchdörfera, Njemačka je posljednjih godina pala vrlo nisko na toj ljestvici. Troškovi rada relativno su visoki, a poticaji tvrtkama za investiranje sve su slabiji.
Glavni ekonomist Commerzbanke Jörg Krämer smatra da je to štetno za cijelo gospodarstvo. „Znakove krize vidimo posvuda. Ovo gospodarstvo više ne pokazuje rast. Zbog toga stagniraju i prihodi, a u određenim područjima čak i padaju.“
Posljedice već osjećaju i građani. „To vidite po tome što se raspoloženje potrošača u Njemačkoj još nije značajno oporavilo nakon pada izazvanog pandemijom koronavirusa. I privatna potrošnja također slabo raste zbog slabih očekivanja u budućnost i nesigurnih prihoda“, kaže Krämer.
Razgradnja birokracije kao prilika
Prema studiji IW-a za Zakladu obiteljskih poduzeća, smanjenje birokracije jedan je od najbržih načina da se ponovno pokrene gospodarski rast u Njemačkoj. Međutim, smanjenje birokracije istodobno može značiti i ukidanje određenih radnih mjesta.
Ekonomist Krämer to doživljava kao pozitivnu stvar. „Ako se ukinu neproduktivna radna mjesta, ljudi koji su na njima radili mogli bi se preusmjeriti na poslove koji su produktivni. A tako se povećava i blagostanje.“
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....