Financijski rezultati

Neto dobit HPB Grupe iznosila je 82,99 milijuna eura

Predsjedniku Uprave Marku Badurini Vlada je povjerila još jedan mandat


Marko Badurina, predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke

 Darko Tomas/Cropix

Dok većina banaka izvještava o snažnom povećanju dobiti, Hrvatska poštanska banka lani je ostvarila za trećinu slabiji rezultat nego godinu prije. Prema financijskim rezultatima objavljenim na ZSE-u, neto dobit HPB Grupe iznosila je 82,99 milijuna eura, što je 33,7 milijuna ili oko trećinu manje nego u rekordnoj 2022. godini. Glavni je razlog toga, podsjećaju iz HPB-a, isključivo "izostanak učinaka na temelju stjecanja Nove hrvatske banke", što je iskazano u 2022. godini, a lani ih nije bilo s obzirom na to da je riječ o prihodima jednokratnog karaktera. Taj prihod "od povoljne kupnje" Sberbanka u 2022. godini iznosio je 135,2 milijuna eura.

Stoga u HPB-u ističu da je Grupa lani ostvarila 98,5 milijuna eura operativne dobiti, što ovaj rezultat, koji proizlazi iz redovitog poslovanja, "čini ne samo boljim od 2022. (25,9 milijuna eura), nego najboljim od osnutka banke".

Sam HPB, matično društvo Grupe, imao je neto dobit od 84,2 milijuna eura, što je 33,5 posto manje nego godinu prije. Pritom su neto kamatni prihodi porasli 68 posto, na 164 milijuna eura, i dali su najveći doprinos iznosu ostvarene dobiti.

Operativni troškovi uvećani su za devet posto, među kojima i oni za zaposlene, koji su rasli 14,6 posto. U izvješću se to objašnjava "primarno utjecajem obuhvata" Nove hrvatske banke, a u manjoj mjeri usklađivanjem cijena rada i usluga zbog inflatornog okruženja. Neto krediti i predujmovi, pak, lani su pali za 5,1 posto, na 2,9 milijardi eura.

Osim pripajanja nekadašnjeg Sberbanka, okončanog u srpnju prošle godine s jedinstvenom ponudom proizvoda i pod jednim imenom, HPB, prošlogodišnje poslovanje banke obilježilo je predvođenje povećanja kamatnih stopa na depozite. Ta banka u većinskom državnom vlasništvu ponudila je proizvod "HPB Super štednja" s kamatnom stopom do tri posto na godinu dana, čime je prikupila milijardu eura depozita s više od 30 tisuća sklopljenih ugovora.

Također, predsjedniku Uprave Marku Badurini Vlada je povjerila još jedan mandat, a od jeseni je vodstvo banke prošireno na četiri člana (Anto Mihaljević, Ivan Soldo, Tadija Vrdoljak i Josip Majher). "Ovako osnažen HPB može intenzivirati razvoj poslovnog modela uz fokus na nove tehnologije i praćenje glavnih trendova u financijskoj i digitalnoj sferi, na temeljima organskog i anorganskog rasta te održivog razvoja, a sve kako bi povećao svoj tržišni udjel i nastavio stvarati vrijednost za sve svoje dionike", stoji u izvješću.

Osim HPB-a, bankarsku grupaciju čine i HPB Invest, društvo za upravljanje investicijskim fondovima koje je godinu završilo s neto gubitkom u iznosu od 367,82 tisuća eura, te HPB-Nekretnine s ostvarenom dobiti od 15,16 tisuća eura.

image


Marko Badurina, predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke

Darko Tomas/Cropix

Erste grupa: u ovoj godini rast kredita od pet posto

Austrijska Erste grupa lani je imala dobit od 2,99 milijardi eura, što je za 82 milijuna eura ili 37,7 posto više nego godinu ranije. U sastavu Grupe je i hrvatski Erste Bank, koji će svoje rezultate objaviti o ožujku.

Neto prihod od kamata porastao je 21,5 posto, "najviše u Austriji, zahvaljujući višim tržišnim kamatama i većem obujmu kredita". Opći administrativni troškovi grupacije uvećani su 9,7 posto, pri čemu za osoblje 12,1 posto.

U ovoj godini Erste grupa očekuje rast neto kredita od oko pet posto. Iako je vjerojatno da će kretanje kamatnih stopa promijeniti smjer, prvi čovjek Erste Grupe Stefan Dörfler je rekao: "U poziciji smo financirati uspon u našoj regiji koji je trenutno u tijeku".

Na godišnjoj skupštini u svibnju Uprava Grupe predložit će isplatu dividende od 2,7 eura po dionici.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 15:43