intervju

Nakon 100 godina ni lockdown nije mogao zaustaviti Končar

Vrijednost ugovorenih poslova na kraju 2020. iznosi 4,4 milijarde kuna i značajno je veća u odnosu na stanje na početku godine
Gordan Kolak
 Darko Tomas/Cropix

U nadolazećoj godini Končar, doduše ne uvijek pod tim imenom, proslavlja 100 godina poslovanja. Ova izvozno orijentirana kompanija razvila se od skromne radionice u regionalnog lidera u području elektroindustrije i postala važan hrvatski gospodarski subjekt. Temeljna područja djelovanja su energetika, transport, industrija, digitalna rješenja, obnovljivi izvori i okoliš, istraživanje, razvoj i inovacije te laboratorijska ispitivanja i certificiranja.

Proizvodi, oprema i postrojenja proizvedeni u Končaru nalaze se u više od 100 zemalja na svim kontinentima. Iz bogate povijesti isporuka transformatora, generatora, motora, tračničkih vozila i drugih proizvoda, stotina završenih projekata izgradnje i rekonstrukcije hidroelektrana i transformatorskih stanica, teško je izdvojiti one najvažnije.

Prije nepunu godinu dana na mjesto dugogodišnjeg predsjednika Uprave Darinka Bage imenovan je Gordan Kolak, koji je došao s mjesta zamjenika predsjednika Uprave. Kolak je uz bogatu karijeru menadžera bio direktor i predsjednik uprava tvrtki Dok-Ing, King ICT, Megatrend, Megatrend poslovna rješenja i Dalekovod proizvodnja. Imao je i zapaženu karijeru u Oružanim snagama. S Gordanom Kolakom razgovarali smo o planovima u budućem razdoblju.

Što obilježava ovu krizu izazvanu pandemijom?

Ekonomski gledano, ova pandemija je već imala utjecaj na gospodarstvo koji odstupa od uobičajenih kriza. Vidimo kako su sektori energetike i građevine manje pogođeni nego primjerice uslužne djelatnosti poput ugostiteljstva. Isto tako, više nego prije, vidimo značaj energetike i opskrbe električnom energijom. Dodatno, energetika povlači za sobom kapitalne investicije potrebne za oporavak i otpornost gospodarstva. Razvidno je, ako se prisjetimo prvih projekcija alarmantnih padova u sektoru energetike, da se ipak nisu obistinile. Pažljivo pratimo daljnje promjene i kretanja na tržištima i kod naših kupaca te nas do sada rast ugovorenosti ohrabruje u očekivanju stabilnog poslovanja u godinama koje slijede.

Kakva je bila 2020. za Končar?

U ovu poslovnu godinu krenuli smo dosta ambiciozno. Očekivali smo da će ovo biti godina konjunkture na svjetskom tržištu i samim tim pružiti dosta prostora za rast. Pojavom pandemije ruše se planovi, a Međunarodna agencija za energetiku iznosi dosta negativne projekcije kako će globalna potražnja za energijom pasti pet posto, dok će investicije u energetiku pasti čak 18 posto. Agencija je kasnije ublažila projekcije jer su se poslovni procesi normalizirali. Sigurnost opskrbe nakon povratka života u normalu nikako nije smjela biti narušena i na globalnoj razini nisu zaustavljene planirane investicije. Končar nije imao neka značajnija usporavanja, pa smo u prvih devet mjeseci ove godine ostvarili rast prihoda od prodaje od oko 12 posto, a izvoz je rastao po još višim stopama.

Čega ste se najviše pribojavali za vrijeme lockdowna?

Pribojavali smo se utjecaja lockdowna na ugovorenost poslova. Na sreću do toga nije došlo tako da nam je ugovorenost u odnosu na prethodno razdoblje porasla između 7 i 8 posto. U drugom dijelu godine Končar – Električna vozila i HŽ Putnički prijevoz potpisali su ugovor o kupoprodaji 21 elektromotornog vlaka, i to 11 elektromotornih vlakova za gradsko-prigradski promet i 10 elektromotornih vlakova za regionalni promet. Vrijednost ugovorenih poslova na kraju 2020. godine iznosi 4,4 milijarde kuna i značajno je veća u odnosu na stanje na početku godine, ali i viša nego što je planirana. S prihodima, u okolnostima u kojima svi poslujemo, moramo biti zadovoljni. Vjerujem da smo uistinu izvukli maksimum u ovoj situaciji bez presedana.

Kako ste poslovali na domaćem, a kako na inozemnom tržištu?

Imamo kontinuirani rast i na domaćem i na inozemnom tržištu, što je s obzirom na zahtjevnu 2020. dobar rezultat. Na inozemnim tržištima smo ostvarili rast od 19 posto. Globalno naši kupci ne odustaju od ugovorenih projekata, niti svojih investicijskih planova. Hrvatska je malo tržište te nam osnovu za rast i volumen čini inozemno tržište na kojem kontinuirano ostvarujemo dobru ugovorenost. Domaće tržište ima aktivniju ulogu u fazi razvoja i stvaranja referenci, dok nam strana tržišta pružaju mogućnost za potvrdu konkurentnosti naših rješenja. Većina društava Grupe Končar ostvarila su rast prihoda, pogotovo izvozno orijentirana društva. U seg­mentu isporuke složenih sustava bilo je određenih poteškoća, ali smo ih prevladali.

U koliko zemlja izvozite?

Do kraja trećeg kvartala izvezli smo proizvode i usluge u 80 zemalja svijeta. Naši rezultati po pojedinim tržištima nerijetko se vežu za investicijske cikluse u zemlji ili okruženju kupca i u tom kontekstu će se planirati naši budući značajniji iskoraci na novim tržištima. Upravo zato smatramo vrlo značajnim da smo u posljednjih pet godina svoje proizvode i usluge izvezli na 119 tržišta diljem svijeta, a u tom razdoblju, od 2016. do danas, postojano izvozimo u 60 zemalja svijeta, od zahtjevnih zapadnih tržišta poput SAD-a i EU do dalekih tržišta Novog Zelanda, Nigerije, Mjanmara, El Salvadora. Nama je glavno izvozno tržište Europska unija u kojoj Grupa Končar kontinuirano ostvaruje dvije trećine izvoza.

Što Končarove proizvode izdvaja u odnosu na konkurenciju? Jeste li konkurentni?

Končar je kvalitetan partner na svjetskom tržištu, unatoč tome što je manji od kompanija poput Siemensa, ABB-a i drugih. Držimo korak i gradimo tržišne niše u kojima možemo biti konkurentni. Činjenica da izvozimo u toliko zemalja daje nam za pravo da možemo reći da jesmo konkurentni. Končar ne može govoriti o ekonomiji obujma na način kako to mogu naši konkurenti koji rade serijske proizvode. Kroz custom-made rješenja pronalazimo nišu u kojoj solidno poslujemo, i tu se prepoznaje naša dodana vrijednost. A koliko se Končar respektira kao kompanija govori i činjenica da sa Siemensom već 25 godina imamo joint venture tvrtku Končar - Energetski transformatori, koja zapošljava više od 500 ljudi. Dugogodišnji zajednički nastup dokaz je kako jedan takav partnerski odnos izvrsno funkcionira na tržištu.

Koliko vas ometa nepovoljan tečaj kune? Što vama znači uvođenje eura?

Možda sam ja krivi sugovornik za ovakve teme jer nikada nisam tražio izgovore za poslovanje kompanije u tečaju ili bilo kojem drugom vanjskom faktoru. Ulazak Hrvatske u europski tečajni mehanizam – ERM II, govori da polako zaključujemo tu temu. Hrvatska je na vratima uvođenja eura, tako da ćemo imati istu situaciju kao i ostale zemlje EU. Primjerice, da smo danas u eurozoni i da nam je euro domicilna valuta, Končar bi oko dvije trećine svojih prihoda od prodaje ostvarivao u eurima. Takav ishod će svakako umanjiti rizik vezan uz tečajne razlike. Više pažnje posvećujemo volatilnostima nabavnih cijena sirovina koje se direktno vežu na vrijednost naših konačnih proizvoda. Svoje poziciju štitimo tako da imamo ugovorne klauzule koje se vežu uz indeks rasta ili pada cijena sirovina pa tako upravljamo potencijalnim rizicima.

Koliko je Hrvatska ovisna o uslugama i turizmu?

Ne bih htio biti dijelom kritičara koji u tome vide veliki problem. Radimo ono što prolazi na tržištu i u čemu smo konkurentni. Dug je put od ideje do realizacije i promjene u strukturi prihoda koje Hrvatska ostvaruje. Iako se često navodi kao problem što je turizam previše zastup­ljen u ukupnom BDP-u Hrvatske, ja bih volio da svaka industrijska grana bude kao turizam. Činjenica je da turizam ove godine nije mogao ostvariti rezultate kojima smo se nadali. U posljednje vrijeme vidimo da u Hrvatskoj snaži još jedna visokotehnološka uslužna grana, IT sektor, i to je vrlo ohrabrujuće. U ekonomiji kao i u poslovanju bitno je diverzificirati rizik te razumjeti svoje prednosti i nedostatke. Hrvatska je svojom prirodnom lokacijom značajna u turizmu, ali bitno je ne oslanjati se isključivo na tu činjenicu, već koristiti i prednosti u drugim sektorima.

Gdje su u svemu tome industrija i proizvodnja?

U ovoj krizi pokazalo se da hrvatsko gospodarstvo počiva na kompanijama koje svoje proizvode plasiraju izvan granica Hrvatske. Izvozno orijentirane kompanije od najvećeg su značaja za naše gospodarstvo. Zato moramo raditi na njihovu jačanju. To jača cjelokupno gospodarstvo, ali i stvara osnove da male kompanije svoje proizvode i usluge mogu ugraditi u složenije sustave. Hrvatska je, to sam uvjeren, zemlja koja je pogodna za stvaranje takvih kompanija. Imamo kvalitetne ljude, koji imaju znanja i iskustva. Važno je da se okrenemo pozitivi. Trebamo jedni drugima malo više pomoći, biti solidarniji.

Je li Hrvatskoj potrebna nova industrijska strategija?

I ja se često pitam je li potrebno napisati strategiju ili prionuti poslu i nešto konkretno napraviti. Naravno da treba i jedno i drugo jer morate znati u kojem smjeru idete, ali ne na način da vidimo što drugi rade pa ćemo i mi biti uspješni u tome, već tako što ćemo prepoznati naše komparativne prednosti. Tržište u konačnici presuđuje radimo li nešto dobro ili ne. Zato je važno biti realan u procjenama. Kada nešto napišemo, onda je to važno i provesti. Svjedoci smo da su više puta bile napisane sjajne strategije, a rezultati nisu bili takvi. Hrvatska ne može sve proizvoditi, ali trebamo pronaći niše u kojima možemo biti konkurentni. Imati planove samo zato da bismo ih imali, nema nekog smisla.

Što je s radnom snagom?

Istina je da se dio mladih ljudi iseljava, ali to u svim slučajevima i nije toliko tragično. Činjenica da se naši ljudi vani uspiju nametnuti govori da su ljudi s ovih prostora vrijedni. Ne doživljavam te procese potpuno negativno, unatoč tome što masovno iseljavanje može negativno utjecati na društvo. Ako ljudi ne mogu kod nas dobiti neka iskustva i znanja, važno je da ta znanja steknu negdje drugdje. Ne treba ih ograničavati. I ja sam dijete iseljenika. Rodio sam se u Njemačkoj. Moji roditelji su tamo nešto naučili i nešto su stvorili, a potom su se vratili u Hrvatsku.

Što ste u ovih gotovo godinu dana otkad vodite tvrtku napravili kako biste poboljšali poslovanje Končara?

Končar iduće godine obilježava 100 godina uspješnog poslovanja, pod različitim imenima. Bilo je brojnih izazova, ali je Končar pokazao otpornost i uspio zadržati poslovanje na zavidnoj razini. Nemjerljiv je kvalitetan doprinos svih uprava koje su vodile kompaniju. Sve te uprave su u različitim situacijama dale svoj doprinos očuvanju poslovanja i stvorenih vrijednosti. Zato danas imamo sustav koji može stabilno poslovati na globalnom tržištu, što svakako zaslužuje poštovanje. Fokus ove uprave je na jačanju prodaje, odnosno boljoj ugovorenosti poslova kako bismo stvorili pretpostavke za transformaciju koju je nužno provesti.

Na kakvu transformaciju mislite?

Promjene i prilagođavanje su normalna pojava u životu svake kompanije. Uvijek treba nešto mijenjati i prilagođavati se trendovima na globalnom tržištu. Ova godina je dokaz kolike te promjene mogu biti. Jedna od važnijih je svakako digitalna transformacija. Sve će se digitalizirati, jer bez digitalne prilagodbe nećete biti konkurentni. Končar treba osigurati tehnološku osnovu kroz digitalnu transformaciji, i to ne samo naših proizvoda nego i procesa.

Vjerojatno će transformaciju pratiti ulaganja?

Ništa se neće dogoditi samo od sebe. Ako želite osigurati održive uvjete, morate ulagati. Končar će, osim segmenta elektroenergetike, transporta i industrije ozbiljno razmišljati o povećanju svojih kapaciteta u području ICT rješenja i iskustava koja će biti temeljena na digitalizaciji cjelokupne elektroenergetike. Drugi važan segment u koji ćemo investirati je podizanje tehnološke osnove naših proiz­vodnih sustava na razinu koju ima naša konkurencija na globalnom tržištu. Nakon tih ulaganja možemo računati na veće povrate nego što ih sada imamo.

Kada kreću te investicije?

Mi smo u ovoj godini pokrenuli i realizirali dio investicija u proširenje kapaciteta u našoj tvornici Končar – Distributivni i specijalni transformatora na Jankomiru. Proširili smo kapacitete za proizvodnju distributivnih transformatora kako bismo spremni dočekali investicijski zamah na tržištu elektroenergetike. Ozbiljno razgovaramo o podizanja tehnološke razine nekih naših pogona. Planiramo izgraditi novi laboratorij u sklopu Laboratorijskog centra u našem Institutu za elektrotehniku.

Kako stojite s poslovima s električnim tramvajima?

Iz ugovora koji smo potpisali 2018. nedavno smo isporučili prvi od šest ugovorenih tramvaja. To je 100 posto niskopodni električni tramvaj namijenjen javnom prijevozu grada Liepaje u Latviji. Krajem kolovoza 2020. godine tvrtka Liepajas Tramvajs osigurala je sredstva za još šest tramvaja, a posao proizvodnje i isporuke ponovno su povjerili Končaru. Nabava vozila sufinancirana je u iznosu od 80 posto iz EU fondova. Svaki sljedeći mjesec isporučivat ćemo po jedan, a posljednji tramvaj iz prvog ugovora bit će isporučen u svibnju 2021., dok će tramvaji iz drugog ugovora biti isporučeni u razdoblju od listopada 2021. do travnja 2022. Naša isporuka u Latviju svojevrsni je iskorak za nas jer smo prvi put ostvarili izvoz tog visokotehnološkog specifičnog proizvoda. Veliku ulogu u tome odigrala je suradnja s našim lokalnim kupcem, ZET-om, čija je kupnja i sad već dugogodišnja eksploatacija tramvaja zasigurno doprinijela kao vrijedna referenca za izvoz.

Očekujete li nakon velike solarne elektrane na Visu nove poslove u gradnji energetskih objekata?

Kada govorimo o energetici, više bih se fokusirao na elektroenergetiku. Nema odgađanja ni smanjenja investicija pa očekujemo da će se i u hrvatskoj elektroenergetici nastaviti planirane aktivnosti. Tu vidim veliku i izuzetno važnu ulogu HEP Grupe, koja je motor razvoja hrvatske elektroindustrije, a Končar će i nadalje vezati uz sebe male i srednje hrvatske tvrtke, koje se razvijaju upravo na tim velikim investicijama HEP-a. One imaju sposobnost dati određenu vrijednost velikim sustavima, a samima bi im bilo puno teže opstati na tržištu. Končar osigurava manjim kompanijama da rastu i stvaraju novu vrijednost koju ugrađuju u proizvode i usluge koje kasnije izvoze.

Tekst je preuzet iz tiskanog izdanja Globusa

image
Globus
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 16:58