Moreno Coronica, poznati istarski vinar koji će iduće godine obilježiti 35. berbu otkako se profesionalno bavi vinarstvom i vinogradarstvom, dovršio je ovogodišnju berbu prije 10. rujna. To je, priznaje, do sada najraniji termin završetka berbe. Međutim, Coronica smatra da priroda možda vinarima na ovaj način radi uslugu. Slikovito kaže da mu je puno draže ići u berbu sa šeširom nego u čizmama. Priznaje da je protekla berba bila teška i izazovna, ali dodaje da se sada tobože čudimo što se događa.
„Trend sve ranijih berbi prisutan je već godinama i mnogi se vinari pribojavaju onoga što dolazi. Možda nam priroda čak radi i uslugu. Zato nema mjesta kuknjavi, nego se treba organizirati i ovaj trend gledati s pozitivne strane. Danas imamo tehnologiju, znanje i sredstva kojima možemo anulirati negativnosti koje donosi sve ranija berba, a to su prije svega visoke temperature. Jedno od rješenja je i gradnja akumulacijskih jezera iz kojih će se navodnjavati vinogradi. Količine oborina na godišnjoj razini rastu, ali su neravnomjerno raspoređene, tako da akumulacijska jezera mogu biti kvalitetno rješenje. Kuknjava ne vodi nikamo, nego se treba prilagođavati novim okolnostima“, pojašnjava Moreno Coronica osnivač tvrtke ATC iz Umaga.
Coronica je berbu ocijenio izuzetno kvalitetnom.
„Imali smo nešto niže prinose nego prošle godine. Procjenjujem da su niži otprilike 10 posto. Precizno ćemo znati kada napravimo detaljnu analizu berbe, što radimo svake godine. Kroz razgovor s kolegama došao sam do spoznaje da su, nažalost, na nekim lokacijama gubici bili puno veći. Vinograd zahtijeva veliku pažnju i nije baš bez razloga to što su stariji ljudi govorili da u vinogradu, kada krene vegetacija, treba spavati. U svakom slučaju, morate poznavati terroir i pokušati sačuvati što je više moguće vlage u tlu koja se skuplja tijekom godine“, pojašnjava Coronica, koji vinograde kontrolirano zatravljuje već 15 godina.
„Ne zato da bismo manje obrađivali tlo, već zato da unosimo hranjivu organsku tvar u tlo. Ako je godina sušnija, onda tlo treba kultivirati i obraditi. Uostalom, to se nekada tako i radilo. Ništa mi novo ne trebamo izmišljati, nego se moramo samo prilagođavati okolnostima i dosta raditi. Kroz sve ove godine napravili smo miks trava koje su najpogodnije za zatravnjivanje i oplemenjivanje vinograda. Kada primijetimo da trava postaje konkurencija lozi i bori se za vlagu, onda je obradimo“, opisuje poznati vinar koji kaže da zatravnjeni vinograd obrađuje posebnim strojem koji ne uništava travu, nego reže tlo na način da ne okreće zemlju.
„Na taj način omogućujemo da tlo bolje upija vodu, a isto tako imamo manje erozije tla. Nadalje, mehaničkom obradom omogućujemo unošenje kisika u dublje slojeve tla“, pojašnjava Moreno Coronica.
Pjenušac od terana
Moreno Coronica profesionalno je počeo proizvoditi vino 1993. godine. Kaže da podrum nikada neće uspjeti dovršiti jer je to proces koji traje slično kao i evolucija. Stalno ulaže u podrum i vinograde: „Investiramo u novi dio podruma jer smo se više posvetili proizvodnji Gran Terana, Gran Malvazije i pjenušca CO2. Radi se o vinima koja trebaju prostor i uvjete za odležavanje. Što se tiče plasmana vina, u tom dijelu nemamo posebnih problema. Na tržištu smo doduše, nakon covida, svjedočili nerealnoj euforiji, a stanje unazad dvije godine postupno se stabiliziralo. Ovo sada je realno stanje. Uvijek treba biti čvrsto na zemlji“, smatra Coronica.
Coronica ima 32 hektara zemlje slobodne za vinograde, od čega je oko 24 hektara pod nasadima. Naime, neki stariji vinogradi se vade, a novi se sade. Kod Coronice zemlja na kojoj je bio stari izvađeni vinograd odmara sedam godina. Tek tada na tom mjestu sadi mladu lozu.
„To je normalan prirodni ciklus. Naši vinogradi su dulje u kondiciji. Imamo vinograde stare 35 do 40 godina i smatram da će ti vinogradi trajati još sigurno pet-šest godina. Svjestan sam da je prosjek starosti vinograda kod nas ili u ostalim dijelovima Europe puno kraći“, ističe Coronica.
Pjenušac CO2, koji Coronica proizvodi nekoliko zadnjih godina, postigao je izvrsne rezultate. Zamijenio je, kaže, u jednom dijelu svježa vina, a nezamjenjiv je prilikom raznih svečanosti i poslovnih okupljanja.
„Posebno sam zadovoljan što ga potrošači prihvaćaju i što se polako ruši navika konzumiranja gaziranih vina i raznih prosecca. Ide sporo jer potrošači još uvijek nisu toliko educirani o metodama proizvodnje pjenušaca, ali je vidljiv trend prepoznavanja kvalitete. Proizvodnja pjenušaca u Hrvatskoj se dobro razvija, pogotovo je Plešivica napravila veliki iskorak, ali i mi smo uspjeli proizvesti odličan pjenušac od malvazije. Mnogi nam nisu davali velike šanse, ali, evo, uspjeli smo i povećavamo proizvodnju. Za godinu-dvije naše kupce ćemo obradovati pjenušcem od terana. Vjerujem da će to biti ozbiljno iznenađenje na tržištu“, najavljuje Moreno Coronica.
Proizvodnja vina za Coronicu je obiteljski posao. Osim njega i supruge Suzane, u posao su uključene i kćeri te enolog Matteo Radin koji je došao odraditi praksu, ali je kao veliki zaljubljenik u vina tu i ostao. Uz Morena Coronicu, tim enologa čine Matteo Radin i Morenova kći Serena, koji su diplomirali u Udinama. Mlađa kći Carlotta, inače studentica komunikologije u Bologni, pomaže u slobodno vrijeme u vinariji.
„Dali su mi novi vjetar u leđa, tako da sam dobio dodatnu volju za rad. Kada vidite tako mlade ljude koji su toliko posvećeni vinu, ne možete ostati ravnodušni. Dao sam im priliku da samostalno naprave vino Rosetta, koje postiže odlične rezultate“, ističe Moreno Coronica.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....