Cijena nafte porasla je iznad 125 dolara, dosegnuvši najvišu razinu od početka sukoba na Bliskom istoku. Brent nafta, međunarodni referentni standard, skočila je i do 7 posto, na više od 126,41 dolara po barelu, prije nego što se spustila na 123,50 dolara.
Rast cijena uslijedio je nakon naznaka Donalda Trumpa, koji je u srijedu najavio da će nastaviti blokadu ključnog Hormuškog tjesnaca sve dok Iran ne pristane na sporazum o okončanju svog nuklearnog programa. Američki mediji u srijedu su izvijestili da su američki vojni zapovjednici spremni u četvrtak izvijestiti predsjednika o planu “kratkog i snažnog” vala napada na Iran. Cilj je da se Teheran prisili na ubrzavanje mirovnih pregovora, odnosno pristanak na Trumpove uvjete.
“Tržište nafte izašlo je iz faze pretjeranog optimizma i sada se suočava sa stvarnim poremećajima u opskrbi”, napisali su analitičari ING-a u bilješci klijentima.
Rast cijena energije najviše je pogodio azijska tržišta, posebno zbog njihove ovisnosti o nafti koja prolazi kroz Hormuški tjesnac. Najveći udar osjetio je Japan: pale su i dionice i obveznice, dok je jen oslabio prema dolaru, približivši se razinama na kojima vlasti obično interveniraju. Indeks Topix pao je 1,5 posto, a prinosi na dugoročne japanske obveznice porasli su, što znači da im cijena pada. Slabiji jen (oko 160 za dolar) dodatno pojačava pritisak jer poskupljuje uvoz energije.
Ukratko, skuplja energija povećava inflaciju i troškove zaduživanja, zbog čega su ulagači oprezni i povlače novac iz rizičnije imovine. Banka Japana zasad ne diže kamatne stope, iako inflacijski pritisci rastu, što dodatno slabi valutu.
Unatoč rastu cijena energije i geopolitičkim rizicima, američka tržišta zasad ostaju stabilna. Terminski indeksi blago su porasli, ponajviše zahvaljujući snažnim poslovnim rezultatima velikih tehnoloških kompanija (primjerice, Alphabet je skočio 7 % nakon zatvaranja burze). Na Tajvanu je indeks Taiex porastao 0,5 % jer ulagači i dalje ulažu u kompanije povezane s razvojem umjetne inteligencije.
Financial Times naglašava kako burze, a posebno tehnološki sektor, trenutačno ignoriraju negativne vijesti o energiji i geopolitici jer ih “nosi” optimizam oko AI-ja. U SAD-u je situacija mirnija: prinosi na državne obveznice uglavnom stagniraju (30-godišnje oko 5 %, 10-godišnje 4,42 %), a dolar je stabilan.
Daljnji smjer tržišta ovisit će o potezima ključnih institucija i novim ekonomskim podacima. Europska središnja banka u četvrtak objavljuje odluke o kamatnim stopama, nakon čega slijede i novi makroekonomski podaci iz SAD-a koji će dodatno usmjeriti očekivanja investitora. Daljnji smjer.
U Hrvatskoj će, pak, Vlada u ponedjeljak na telefonskoj sjednici objaviti nove službene cijene goriva, što će pokazati u kojoj će se mjeri globalni rast cijena energije preliti na domaće tržište.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....