U Njemačkoj vlada prava pomama za solarnim modulima koji se jednostavno instaliraju na balkonu ili drugom prikladnom mjestu. Po navodima Savezne agencije za mreže u prvom tromjesečju ove godine broj prijavljenih mini-postrojenja povećan je sedam puta u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, piše Deutsche Welle.
„Tržište je gigantski veliko", do 2030. bi u Njemačkoj moglo biti instalirano 12 milijuna takvih mini-postrojenja, kaže stručnjak za solarne module Christian Ofenheusle u razgovoru za DW. On je pokretač web-stranice koja informira o mogućnostima takvih solarnih postrojenja MachDeinenStrom.de. Ako se trend nastavi, za sedam godina bi svaki četvrti stan u Njemačkoj mogao imati solarno mini-postrojenje.
I u Kini su ta postrojenja sve omiljenija. U milijunskoj metropoli Hangzhouu ih osobito često ugrađuju u velikim stambenim zgradama u kojima se stanovi iznajmljuju, kaže Hans-Josef Fell iz tvrtke Energy Watch Group.
U Italiji najveći tamošnji opskrbljivač električnom energijom Enel propagira takvu vrstu proizvodnje električne struje za vlastite potrebe. Veliko zanimanje za tu tehniku koju se lako instalira Ofenheusle je uočio i u drugim europskim zemljama: Poljskoj, Francuskoj, Nizozemskoj, Velikoj Britaniji, Austriji, Švicarskoj i Mađarskoj.
Kako funkcioniraju solarni moduli za utičnicu?
Mala solarna postrojenja imaju najčešće jedan do tri solarna modula. Njih se pričvrsti na balkon, zid kuće, na terasu, u vrtu ili na krovu.
Koristiti ih mogu i osobe koje stanuju u unajmljenom stanu, ali za postavljanje moraju u pravilu tražiti dopuštenje stanodavca. Mala solarna postrojenja ili točnije aparate za proizvodnju struje čovjek može sam instalirati, bez pomoći električara ili drugog obrtnika.
Istosmjerna struja koja nastaje u solarnom modulu vodi se do jedne kutije u kojoj se pretvara u izmjeničnu struju, a onda se tu struju može uz pomoć utikača priključiti na običnu utičnicu i tako struju uvesti u kućnu mrežu. Struja proizvedena u solarnom aparatu u pravilu se troši u kućanstvu. Višak može biti vođen u javnu mrežu.
Koliko struje proizvodi solarni modul za balkon?
Količina proizveden struje ovisi o jačini sunca na određenom području i usmjerenju solarnih panela. U Africi, na Bliskom istoku, u Australiji, dijelovima Kine, Latinske Amerike i SAD-a solarni modul od 400 watta može proizvesti do 800 kWh struje u godini. U Njemačkoj i drugdje u srednjoj Europi količina proizvedene struje je otprilike upola manja. Optimalno je da se modul okrene prema jugu i pod određenim kutom, tako da sunčeve zrake padaju okomito na solarni panel.
Ako nije moguće modul postaviti pod određenim kutom, količina proizvedene struje će biti manja. Ako je modul od 400 W postavljen okomito, na zid ili ogradu balkona na južnoj strani, u Njemačkoj će proizvesti oko 260 kWh u godini. Ako je modul okrenut prema istoku ili prema zapadu, može proizvesti oko 190 kWh u godini.
Je li balkonski modul dovoljan za potrebe kućanstva?
U razvijenim zemljama je potrošnja električne energije velika. Kućanstvo sa četiri člana u Njemačkoj troši oko 4.000 kWh godišnje, kućanstvo s dva člana oko 1.500 kWh.
Dobro usmjereni solarni modul od 400 W može stvoriti u proljeće i ljeto oko 320 W, ako je malo oblačno samo polovicu toga, a ako je jako oblačno samo oko 50 W. U jeseni i zimi, ako je vedro, takav modul može stvoriti oko 160 W, a ako je jako oblačno samo oko 20 W. To znači da balkonski modul može pokriti samo mali dio potreba kućanstva za strujom.
Koliko stoji balkonsko solarno postrojenje?
Malo balkonsko solarno postrojenje s jednim do tri modula stoji u Njemačkoj između 400 i 1200 eura. Ako je cijena struje između 30 i 50 centi po kWh, troškovi nabave se amortiziraju za šest do devet godina, računa Thomas Seltmann iz Saveza za solarno gospodarstvo u Berlinu.
Nakon toga bi struja koju proizvodi balkonsko solarno postrojenje po njegovoj računici bila besplatna još najmanje desetak godina. Jer, solarni moduli obično traju oko 25 godina, a sklop za pretvaranje istosmjerne u izmjeničnu struju oko 15 godina.
Jesu li balkonski solarni moduli sigurni?
„Načelno su balkonski solarni aparati vrlo sigurni, dosad nisu poznate nikakve štete", kaže Seltmann.
Ali, on preporučuje da se takve aparate kupuje u specijaliziranim trgovinama ili kod specijaliziranih ponuđača preko interneta. Kod njih su komponente prilagođene jedne drugima, a čovjek dobije i pomoć kod instalacije, ako je potrebna.
Instalacija balkonskih solarnih postrojenja dopuštena je u sve više zemalja. U Europskoj uniji ju dopušta 25 od 27 zemalja članica. Samo u Belgiji i Mađarskoj balkonski solarni aparati zasad nisu dopušteni.
Uvođenje do 800 W solarne energije preko utičnice u mrežu u kućanstvu smatra se tehnički neproblematičnim. Vodovi struje u kućanstvu obično su predviđeni za struju do 3500 W, zato Stručni savez elektrotehnike i elektronike (VDE) tu ne vidi nikakav problem.
Njemačka savezna vlada smatra da takva mala solarna postrojenja mogu pridonijeti energetskom zaokretu pa bi trebalo biti pojednostavljeno i davanje dopuštenja za instalaciju, a snaga dopuštenih balkonskih solarnih modula trebala bi biti povećana sa sadašnjih 600 W na 800 W.
Važno je također da moduli na balkon ili zid budu dobro pričvršćeni, kako bi mogli izdržati vjetar i druge vremenske uvjete.
Zadovoljstvo zbog vlastite struje
Stručnjaci se slažu da balkonska solarna postrojenja mogu pokriti samo mali dio budućih potreba za električnom energijom. Istovremeno će trebati i puno velikih solarnih postrojenja na krovovima i velikim solarnim parkovima.
Ali, balkonski moduli imaju još neke prednosti. Oni ljudima čine zadovoljstvo zbog „proizvodnje vlastite struje", a ljudi će tako skupljati iskustva te unaprijediti i druge oblike opskrbe električnom energijom koji manje štete klimi, kaže Leo Ganz iz međunarodne tvrtke za istraživanje tržišta EUPD iz Bonna. „Ta balkonska solarna postrojenja su jako važna da se ljude mobilizira za energetski zaokret." Ljudi trebaju identifikaciju i pristup rješenjima za energetski zaokret i zato su ova mala postrojenja „politički vrlo jak signal", kaže Leo Ganz.