Vremena obilježena sukobima i energetskim krizama svaki put podsjete koliko je za svaku zemlju važno proizvoditi vlastitu hranu kako ne bi toliko ovisila o šokovima na globalnom tržištu i s njima povezanim poskupljenjima. Hrvatska pak i dalje ne koristi poljoprivredne resurse koje ima - od oko 1,15 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, više od 830.000 hektara oranica te oko 370.000 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta, na značajnom se dijelu ne proizvodi baš ništa. Upravo državno zemljište, poručuje Hrvatska udruga poslodavaca, mora postati razvojni alat.
“Mora se dodjeljivati proizvođačima koji stvarno proizvode, ulažu i zapošljavaju, uz jasne i transparentne kriterije te dugoročnu sigurnost korištenja zemljišta”, ističu u svojoj analizi.
To je vrijedan potencijal koji ostaje neiskorišten, a proizvodnja na njemu može utjecati na cijene i dostupnost hrane, ključna pitanja gospodarske i sigurnosne otpornosti država.
HUP upozorava i da se poljoprivredna politika desetljećima vodila administrativno i proceduralno. Dodatni problem nastaje zbog toga što se poljoprivreda i prehrambena industrija još uvijek promatraju odvojeno, iako bez stabilne proizvodnje nema ni uspješne prerade i stvaranja domaćih proizvoda s dodanom vrijednošću.
“Zato više nije dovoljna parcijalna izmjena pravilnika, nego jasna strategija proizvodnje hrane, upravljanja zemljištem i razvoja prehrambene industrije”, ističu HUP-ovi analitičari.
Sadašnji podaci dobro pokazuju što se događa onda kada se tom pitanju ne pristupi sustavno. Vrijednost poljoprivredne proizvodnje u 2025. je oko 14 posto niža nego 2013., a produktivnost rada pala je oko 19 posto. Istovremeno je trošak rada u poljoprivredi u 2025. porastao je 12,1 posto, višestruko brže od proizvodnje.
Da je poslovanje u poljoprivredi sve zahtjevnije, potvrđuju i rezultati velikih hrvatskih poljoprivrednih kompanija. Najvećih 20 ih je u zadnje tri godine ulaganja povećalo za prosječno 12,4 posto godišnje, a prosječnu bruto plaću za 9,3 posto, dok su im prihodi rasli svega 1,7 posto, a neto dobit 1,3 posto godišnje.
Od ulaska u Europsku uniju deficit poljoprivredno-prehrambene razmjene gotovo je utrostručen na tri milijarde eura. Najgore je prošao sektor voća i povrća - od 205 milijuna eura deficita, u 12 godina se povećao na više od 500 milijuna eura godišnje. Konkretno, lani smo izvezli voća i povrća u vrijednosti 230 milijuna eura, a uvezli čak 738 milijuna eura.
HUP podsjeća na upozorenje Državnog ureda za reviziju da Hrvatska, unatoč visokoj apsorpciji europskih sredstava, nije ostvarila dovoljno vidljiv rast proizvodnje, produktivnosti i konkurentnosti.
“Potrebna je politička volja da se investicijske potpore usmjere ciljano u prioritetne sektore i isključivo prema proizvođačima s jasno postavljenim i mjerljivim rezultatima. Sustav potpora potrebno je snažnije usmjeriti prema rastu produktivnosti, tržišno-orijentiranoj proizvodnji i stvarnim razvojnim rezultatima, a manje prema administrativnim kriterijima i formalnom ispunjavanju uvjeta”, zaključuju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....