U svom zahtjevu da im se isplati veća dividenda od predložene, mirovinci Allianz ZB su u današnjoj objavi na Zagrebačkoj burzi oštro napali turističku kompaniju Arena Hospitality Grupu, još žešće nego lani, s tim da im se u protuprijedlogu za veću isplatu dividende ove godine pridružio i PBZ Croatia osiguranje.
Društva za upravljanje mirovinskim fondovima PBZ Croatia osiguranje i Allianz ZB nisu zadovoljni iznosom dividende od 0,75 eura po dionici, koju u pozivu na glavnu skupštinu sazvanu za 25. travnja predlaže uprava turističke kompanije Arena Hospitality Group. U svom protuprijedlogu odluke skupštine, koju je Arena danas objavila na Zagrebačkoj burzi, iz PBZ Croatia osiguranja traže više nego dvostruki iznos dividende od 1,65 eura po dionici, uz obrazloženje da prijedlogom odluke ne dolazi do razumnog povrata vrijednosti za postojeće dioničare, posebno uzimajući u obzir postojeće stanje društva. Ovaj mirovinski fond u svom portfelju ima ukupno 441.068 redovnih dionica Arene s pravom glasa, što je 8,60 posto temeljnog kapitala.
"Kako Društvo karakteriziraju snažna bilanca i pozitivan rezultat iz operativnog poslovanja, može se zaključiti da je financijsko stanje Društva povoljno. S obzirom na to da Društvo raspolaže s dovoljnom razinom visoko likvidnih sredstava, smatramo kako eventualna isplata predložene dividende ne može utjecati negativno na poslovnu stabilnost kompanije, te da će preostalo stanje likvidnih sredstava biti više nego dovoljno za pokrivanje budućih potreba za normalno funkcioniranje poslovanja", kažu iz PBZ Croatia osiguranja.
Najsporiji rast
Iz AZ-a su puno oštriji u kritici poslovanja ove turističke kompanije. Njihovi fondovi ukupno raspolažu sa 707.740 redovnih dionica Arene, a traže povećanje iznosa dividende na 1,19 eura po dionici.
Kako se navodi u pozivu na skupštinu, Arena je lani ostvarila 6,1 milijun eura dobiti, a prihodi im bilježe povećanje od 15,5 posto, na 126,5 milijuna eura, odnosno 20,6 posto u usporedbi s 2019. godinom.
"Ako usporedimo poslovanje Arene u 2.22. i 2023. godini s pet usporedivih kompanija iz turističkog sektora čijim dionicama se trguje na Zagrebačkoj burzi, vidljivo je da Društvo ostvaruje najsporiji rast prihoda i oporavak poslovanja kako u prošloj godini tako i u odnosu na razdoblje prije covida. Arena je ostvarila jednu od najnižih stopa prihoda u prošloj godini u odnosu na godinu prije (16%), doik je prosjek usporedivih kompanija 19 posto. Slična je situacija ako usporedimo oporavak u odnosu na razdoblje prije covida, odnosno prihode u odnosu na 2019. godinu – medijalan rast usporedivih kompanija je 40 posto, uz raspon od 26 do 169 posto, dok je Društvo ostvarilo konsolidirani rast od svega 22 posto", kažu mirovinci.
Napominju i da Arena Hospitality Grupa ima i najveću zaduženost, kao i najnižu profitabilnost u odnosu na konkurente – Arena je lani imala EBITDA maržu od 21,2 posto dok su usporedive kompanije ostvarile prosječnu maržu od 30,6 posto. Pored toga, medijalan rast EBITDA-e usporedivih kompanija u 2023. godinu u odnosu sa 2019. godinom iznosi 25% dok je EBITDA Društva u 2023. godini bila niža za 14% od EBITDA-e ostvarene u 2019. godini", ističu iz AZ-a.
"Niža profitabilnost je posljedica većih troškova u odnosu na usporedive kompanije. Udio materijalnih troškova u prihodima Društva iznosi 36% dok se kod usporedivih kompanija kreće u rasponu od 29% do 33%. Slično je i kod troškova osoblja, oni su u 2023. imali udio u prihodima od visokih 34%, dok se kod usporedivih kompanija taj udo kretao u rasponu od 23% do 28%. Na nekonsolidiranoj razini ta razlika je još i veća, udio materijalnih troškova u prihodima je iznosio 39%, a udio troška osoblja 30%, pojašnjavaju u svom protuprijedlogu.
Dioničari smatraju i da uprava Arene previše troši na sebe.
"Treba spomenuti i troškove Društva koji direktno utječu na dobit, odnosno na potencijalne dividendne prinose dioničara, a među kojima su troškovi primitaka članova Uprave Društva. Naime, radi se o trošku koji je među najvišim u turističkoj industriji. Ukupan trošak članova Uprave je u 2023. godini iznosio 1,2% konsolidiranih prihoda i 5,8% konsolidirane EBITDA-e. Trošak članova Uprave usporedivih kompanija (uzorak od 3 kompanije) u 2023. godini kretao se od 0,3% do 0,7% prihoda i 1,1% do 2,5% EBITDA. Slična situacija bila je i 2022. kada se trošak članova Uprave usporedivih kompanija (uzorak od 5 kompanija) kretao između 0,1% i 0,5% prihoda, dok kod Društva to iznosi 1,3% prihoda. Uspoređujući s ostvarenom profitabilnošću, trošak primitaka članova Uprave iznosio je 4,7% ostvarene EBITDA-e u toj godini, dok se kod usporedivih društava taj omjer kretao u rasponu od 0,8% do 2% (median 0,9%). I u ukupnoj masi plaća trošak članova Uprave u 2023. godini je najveći, 3,6%, dok se kod usporedivih kompanija kretao između 1,1% i 2,4% ukupnog troška osoblja. Stoga, imajući u vidu prethodno navedeno, jasno je da postoji nesrazmjer između primitaka članova Uprave i ostvarenih financijskih rezultata Društva", oštri su u AZ-u.
Nismo ovo očekivali
S druge strane, predložena dividenda u iznosu 0,75 EUR po dionici daje dividendni prinos od svega 2,2%, dok usporedive kompanije predlažu dividendu koja daje dividendni prinos od 2,7% do čak 4,3%, ističu.
Zaključuju da je evidentno je kako Društvo ne ostvaruje rezultate koji su očekivani prilikom ulaganja u Društvo. U nastavku su komentirali i cijenu dionice.
"Po prirodi stvari, lošiji financijski pokazatelji u usporedbi s konkurencijom odrazili su se i na cijenu dionice. Usporedbom cijene dionice Društva na dan 08. travnja 2024. godine sa cijenom iz Inicijalne javne ponude (IPO) iz lipnja 2017. godine, trenutna cijena (total return) je 41,4% ispod razine iz Inicijalne javne ponude (IPO) dok se cijene dionica usporedivih kompanija u istom vremenskom periodu kreću između 7,4% i 126,2%. Dodatno, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, kumulativna stopa inflacije u razdoblju od lipnja 2017. godine do veljače 2024. godine u Republici Hrvatskoj je iznosila 27,5% čime se ukupan realni gubitak na cijenu dionice u odnosu na cijenu iz Inicijalne javne ponude (IPO) penje na -57,5% dok se kod usporedivih kompanija povrat kreće u rasponu -22,1% do +64,0%. Stoga, uzimajući u obzir činjenicu kako Društvo ima akumulirane iznose zadržane dobiti iz prethodnih poslovnih godina koja omogućava isplatu cjelokupne dobiti iz poslovne godine 2023., AZ d.o.o. predlaže isplatu dividende u iznosu od 1,19 eura.
Naime, uvidom u godišnja financijska izvješća za 2023. jasno se može zaključiti kako je Društvo u 2023. godini ostvarilo rezultate u poslovanju koji ukazuju na mogućnost isplate dividende u iznosu ostvarene dobiti iz posljednje poslovne godine, a da se pritom neće narušiti financijska stabilnost i likvidnost Društva", kažu mirovinci.
Dodaju kako ne samo da postoji mogućnost Društva da isplati dividendu u iznosu kako je to navedeno ovim protuprijedlogom, već AZ d.o.o. ističe i takvu nužnost obzirom da je od Inicijalne javne ponude provedene u 2017. godini, dividenda isplaćena za poslovnu 2018. godinu, a dividenda koja je isplaćena dioničarima za poslovnu 2022. godinu, usprkos uloženom i obrazloženom protuprijedlogu dioničara za isplatom više dividende u odnosu na predloženu, iznosila je svega 0,70 eura po dionici.
"Dakle ne samo da Društvo nije ostvarilo očekivane rezultate u poslovanju, već i dobiti koje jesu ostvarene, nisu isplaćivane dioničarima ili su isplaćivane u minimalnom iznosu", zaključuju mirovinci.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....