Microsoft, koji je ponudio dobrovoljni odlazak uz otpremnine za oko 60.000 zaposlenika, što je više od četvrtine njegove ukupne radne snage, gotovo istovremeno prezentirao je javnosti kvartalne rezultate, a oni su po korporaciju sa sjedištem u američkoj saveznoj državi Washington odlični; prihodi tvorca Windowsa porasli su ukupno 20 posto, a njegove cloud platforme Azure skočili čak 48 posto.
Sasvim je uobičajeno da velike korporacije povećavaju prihode i dobit, a istodobno smanjuju broj zaposlenih. To nije nova pojava niti je dokaz poslovnih teškoća (zasad nema govora da se program koji obuhvaća zaposlenike u SAD-u, Kanadi, Velikoj Britaniji i Indiji odnosi i na zaposlenike Microsofta Hrvatska). Međutim, u Microsoftovu slučaju i kontekstu vrtoglavih ulaganja u AI industriju javnost se pita: je li ovo konačan dokaz da je umjetna inteligencija već preuzela poslove od ljudi ili pak golema ulaganja u AI stvaraju pritisak na troškove?
- Ako proučite Microsoftova kapitalna ulaganja (uglavnom u data centre i Nvidijine grafičke procesore koji omogućuju treniranje i izvođenje AI modela), vidjet ćete kako su posljednjih godina eksplodirala. Još u 2023. kompanija je na kapitalna ulaganja potrošila 28 milijardi dolara, dvije godine poslije gotovo 65 milijardi, a u 2026. čak 116 milijardi dolara. Riječ je o više nego četverostrukom povećanju u samo tri godine. Ovaj posljednji potez zapravo je poruka investitorima - znamo što radimo, imamo sve pod kontrolom, sva ulaganja su opravdana - govori Sven Marušić, izvršni direktor IT grupacije Burra i nekadašnji menadžer Microsofta.
Ovo nije prvi ovogodišnji Microsoftov pokušaj smanjenja broja zaposlenih. Ranije je dobrovoljni odlazak ponuđen i oko 9000 zaposlenika u SAD-u. U srpnju je najavljeno i ukidanje 4800 radnih mjesta, uz reorganizaciju poslovanja povezanog s Xboxom, čiji su vlasnici. Pritom, Microsoft očekivano nije jedina velika tehnološka kompanija koja smanjuje broj zaposlenih dok istodobno povećava ulaganja u umjetnu inteligenciju. Meta, vlasnik Facebooka i Instagrama, u travnju je najavila smanjenje broja zaposlenih za oko deset posto, odnosno približno 8000 ljudi. Amazon je također proveo nekoliko krugova otpuštanja, dok je Oracle u lipnju smanjio radnu snagu za oko 21.000 zaposlenika, odnosno gotovo 13 posto.
Marušić napominje i kako najveće tehnološke kompanije moraju pripaziti i na vlastiti cash flow, odnosno novčani tok.
A pogled na njega nam govori sljedeće: Microsoft, Amazon, Google i Meta i dalje ostvaruju golemu zaradu, ali njihova ulaganja u infrastrukturu rastu toliko brzo da nekima već ozbiljno umanjuju slobodan novčani tok.
Microsoft je u fiskalnoj 2026. ostvario 331,8 milijardi dolara prihoda, 18 posto više nego godinu ranije. Operativna dobit povećana je 21 posto, na 155,2 milijarde dolara. Dakle, poslovanje i dalje snažno raste. Ali kapitalna ulaganja rastu mnogo brže od prihoda i operativnog novčanog toka. Zbog toga slobodni novčani tok, odnosno novac koji kompaniji ostaje nakon kapitalnih ulaganja, pada već drugu godinu zaredom, unatoč rekordnim poslovnim rezultatima.
Najupadljiviji je slučaj Amazona, čiji se slobodni novčani tok, prema službenoj metodologiji kompanije, smanjio s 38,2 milijarde dolara u 2024. na 11,2 milijarde dolara u 2025., ponajprije zbog snažnog povećanja infrastrukturnih ulaganja.
Kod Mete je također zabilježen pad, dok se tek Alphabetov slobodni novčani tok gotovo nije promijenio.
AI uglavnom mijenja samo tech sektor
Britanski Guardian napominje da još uvijek nije jasno jesu li te mjere smanjenja broja zaposlenih doista dovele do veće učinkovitosti poslovanja. Neke kompanije, uključujući Metu, čak su odustale od dijela planiranih otpuštanja, a Ryan Roslansky, jedan od visokopozicioniranih Microsoftovih rukovoditelja, nedavno se na društvenim mrežama požalio na takozvani AI slop, odnosno nekvalitetan, površno izrađen sadržaj koji zaposlenici generiraju uz pomoć umjetne inteligencije. U prilog oprezu govore i rezultati istraživanja američkog Nacionalnog ureda za ekonomska istraživanja (NBER). U njegovoj najnovijoj verziji, koja obuhvaća gotovo 9000 visokopozicioniranih rukovoditelja iz sedam zemalja, utvrđeno je da umjetna inteligencija zasad ima razmjerno skroman učinak na produktivnost rada. Prema procjenama ispitanika, AI je tijekom posljednje tri godine pridonio godišnjem rastu produktivnosti za oko 0,2 postotna boda, premda rukovoditelji očekuju znatno veće koristi u budućnosti.
Marušić smatra da se najveće promjene koje donosi umjetna inteligencija zasad događaju unutar same tehnološke industrije, dok su njezini učinci na ostale gospodarske sektore znatno manje vidljivi. Kao primjer navodi banke i telekomunikacijske kompanije, kod kojih zasad nije uočio da se govori o masovnim smanjenjima broja zaposlenih koja bi se izravno pripisivala umjetnoj inteligenciji. Dodaje kako se mnogo govori o tome koliko umjetna inteligencija može zamijeniti programere i druge tehnološke stručnjake, ali da se slični veliki pomaci još ne vide u ostatku gospodarstva. Pritom naglašava da se mora prilagoditi i sama tehnološka industrija, koja treba pomoći ostalim sektorima da iskoriste mogućnosti umjetne inteligencije.
Kapitalna ulaganja nastavit će rasti
Ponude za dobrovoljni odlazak uz otpremnine obuhvaćaju zaposlenike niza Microsoftovih odjela, uključujući razvoj Windowsa, Xboxa, Copilota, odnosno upravo proizvoda umjetne inteligencije, kao i financije i ljudske resurse. Iz programa su, prema izvorima Reutersa, izuzeti marketing, komercijalno poslovanje i sigurnosni odjeli.
Marušić objašnjava kako Microsoft već godinama provodi reorganizacije i smanjuje broj zaposlenih uz otpremnine. Prema njegovu mišljenju, posljednji program je prvenstveno usmjeren na iskusnije zaposlenike s duljim stažem, a jedan od ciljeva mogao bi biti otvaranje prostora mlađim stručnjacima s novim vještinama.
- U Microsoftu se vjerojatno nadaju da bi se oko deset posto zaposlenika moglo pozitivno odazvati na ovaj posljednji poziv. Takav broj odlazaka, dakle šest tisuća ljudi, sam po sebi ne bi predstavljao izvanredan događaj za kompaniju, a zbog razvoja AI-ja naposljetku će možda zaposliti još toliko ljudi, vjerojatno i više - procjenjuje.
Amazon za 2026. planira oko 220 milijardi dolara kapitalnih ulaganja, Alphabet, vlasnik Googlea, između 195 i 205 milijardi, a Meta između 135 i 145 milijardi dolara. Microsoftova ulaganja također se procjenjuju na približno od 170 do 175 milijardi dolara. Četiri američka tehnološka diva tako bi tijekom samo jedne godine zajedno mogla uložiti više od 700 milijardi dolara, najvećim dijelom u izgradnju podatkovnih centara, nabavu naprednih procesora i drugu infrastrukturu potrebnu za razvoj umjetne inteligencije. A ta astronomska ulaganja može im vrlo lako obezvrijediti i široki društveni otpor: primjerice istraživanje Sveučilišta Pennsylvania pokazuje da se izgradnji novih podatkovnih centara u svojoj okolici protivi 69 posto američkih demokrata, 54 posto republikanaca i 53 posto neovisnih birača.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....