Prognoze

Marić predviđa manji pad BDP-a, ali sljedeće godine slabiji oporavak

Ministar smanjio očekivanja za 2021.
 Damjan Tadić / CROPIX

U najnovijim makroekonomskim prognozama ministar financija Zdravko Marić blago je popravio procjene za ovu godinu i malo smanjio očekivanja za 2021.

Tako mjesto ranije najavljenog pada BDP-a od 9,4 posto, u ekonomskim i fiskalnim projekcijama koje će danas predstaviti Vladi najavljuje ovogodišnji pad od osam posto. U sljedećoj godini, pak, ekonomija neće rasti po stopi od 6,1 posto, koliko je najavljeno u svibnju prilikom rebalansa proračuna, nego oko pet posto. Razinu BDP-a iz 2019. godine, predviđa Marić, Hrvatska će dosegnuti tek 2023., kao što je to tijekom proteklog vikenda najavila i rejting agencija Standard & Poor’s. Njihove projekcije rasta hrvatskog BDP-a gotovo su identične ovim koje iznosi Marić, a to je pad od osam posto u ovoj godini i 5,6 posto u 2021.

Doprinos oporavku

Za te blage korekcije najzaslužnija je bolja turistička sezona pa Marić objašnjava da će, u odnosu na očekivanja u svibnju, ove godine biti manji pad izvoza usluga, odnosno turizma, šest posto, a ne sedam posto. Prema niže su korigirane i investicije pa ovogodišnji pad neće biti devet posto nego sedam. Zahvaljujući nešto manjem smanjenju BDP-a i boljem punjenju proračuna, osobito tijekom srpnja i kolovoza, ove će godine biti nešto bolja i fiskalna slika: deficit proračuna iznosit će 6,7 posto BDP-a, a rebalansom u svibnju predviđen je manjak od sedam posto BDP-a ili 25,3 milijarde kuna.

Predstavljajući polugodišnje izvješće proračuna u Saboru, Marić je rekao da je manjak u šest mjeseci iznosio 17,9 milijardi kuna ili 4,9 posto BDP-a. U sljedećoj godini Vlada je ranije najavila deficit od 2,9 posto, a S&P sada predviđa da će iznositi 2,4 posto, a da bi se ostvarile te brojke, čini se, posebno važni bit će predstojeći pregovori sa sindikatima o povećanju plaća. Vlada se nada da neće morati povećati iznos mase plaća. Drugi važan segment za proračun odnosi se na novi krug smanjenja poreza na dohodak i dobit koji će, uz očekivani doprinos oporavku, ujedno donijeti manje prihode. S predstavnicima lokalne uprave već je postignut dogovor da će im Vlada kompenzirati iznos od oko dvije milijarde kuna koje će izgubiti zbog smanjenja poreza na dohodak, na način da će fond fiskalnog izravnanja, umjesto lokalnih jedinica, financirati državni proračun. Javni dug zemlje, nakon što ove godine dosegne oko 85 posto BDP-a, iduće bi godine trebao pasti na oko 83 posto.

Iako je riječ o malim izmjenama makroekonomske slike u odnosu na travanj i svibanj, a Hrvatska i dalje ostaje jedna od zemlja EU koje će pretrpjeti najteže posljedice pandemije koronakrize, guverner HNB-a Boris Vujčić i dalje smatra da ima razloga za optimizam. Sadašnje prognoze kretanja BDP-a od osam posto, rekao je, povoljnije su nego što su bile na proljeće, jer su podaci za drugi, ali i za treći kvartal optimističniji nego li je to izgledalo na proljeće. Ipak, smatra vjerojatnim da do 2023. nećemo doći na razine prije krize.

Radna mjesta

- Ova recesija je dovela do značajnih različitih padova u sektorima, ali industrijska proizvodnja i građevinska aktivnost su se brzo oporavile dok su usluge, poput ugostiteljstva, još u lošoj situaciji i oporavak u tom sektoru trajat će nešto dulje - rekao je guverner. Što se tiče radnih mjesta, izgubljeno ih je oko 50.000 i zaposlenost je na razini iz 2018. godine. Govoreći o monetarnoj politici, Vujčić je rekao da su u posljednjih pola godine poduzete mjere bez presedana te da su napravili brojne operacije.

Projicirani pad BDP-a u 2020. osam posto, u 2021. rast pet posto

Vlada je u četvrtak donijela smjernice za izradu državnog proračuna kojima se projicira pad BDP-a za ovu godinu od osam posto, rast u 2021. za pet posto, kao i 3,4 postotni rast BDP-a u 2022. i 3,1 postotni u 2023. godini.

Prihodi državnog proračuna u 2021. godini po vladinim projekcijama iznosit će 147,1 milijardu kuna. Godinu kasnije trebali bi iznositi 154,3, te 156,7 milijardi kuna u 2023. godini.

Rashodi državnog proračuna 2021. trebali bi iznositi 157,7 milijardi kuna, što je povećanje u odnosu na plan za ovu godinu od 3,3 milijarde kuna, no taj plan će biti premašen zbog rashoda za mjere za očuvanje radnih mjesta.

Ministar financija Zdravko Marić kod prihoda ističe one od pomoći, koji bi u idućoj godini trebali iznositi 25,1 milijardu kuna, većinom iz europskih fondova. Kod rashoda, napominje da će državni proračun u potpunosti jedinicama regionalne i lokalne samouprave kompenzirati gubitak prihoda od poreza na dohodak.

Ovogodišnji proračunski manjak opće države trebao bi po vladinim projekcijama iznositi 6,7 posto BDP-a, u 2021. godini 2,9 posto što je unutar maastriških kriterija, 2022. 2,1, a 2023. godine 1,6 posto.

Javni dug u 2020. godini vlada očekuje na razini od oko 86 posto BDP-a, a u iduće tri godine očekuje se smanjenje toga udjela po prosječnoj stopi od dva postotna boda godišnje.

Što se tiče inflacije, za 2021. godinu projicira se njezina stopa od 0,8 posto, a u srednjoročnom razdoblju blagi rast na 1,2 odnosno 1,3 posto.

Premijer Andrej Plenković je na početku Vladine sjednice ocijenio "dobrim" projicirani pad BDP-a u 2020. godini od osam posto, što je manje od ranije projiciranog pada od 9,4 posto.

"To je dobro, to je manji pad BDP-a nego procjena na početku krize Covida 19", rekao je Plenković.

Istaknuo je kako je najvažnija tema za Vladu program oporavka gospodarstva i jačanje njegove otpornosti.

"Vjerujem da ćemo vrlo brzo ponovno doći na razinu odgovornog upravljanja javnim financijama, a to znači smanjivati javni dug, ostvarivati proračunski višak i držati investicijski kreditni rejting", rekao je Plenković.

U tom smislu, dodao je, dobar signal je zadržavanje kreditnog rejtinga u najnovijim izvještaju rejting agencije Standard & Poor's. (Hina)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 23:50