Globalna wellness ekonomija danas vrijedi 6,8 bilijuna američkih dolara godišnje, prema podacima Global Wellness Institutea, a jedan od njezinih najbrže rastućih segmenata je longevity. No, koncept longevityja sve se manje promatra isključivo kroz prizmu wellnessa, a sve više kao interdisciplinarno područje koje povezuje preventivnu zdravstvenu skrb, zdrav način života, medicinu, dugovječnost i kvalitetu života.
Upravo o potencijalu tog tržišta, kao i mogućnostima razvoja Hrvatske u tom segmentu, raspravljalo se u srijedu na konferenciji Longevity Stories, koju su u Zagrebu organizirali Hrvatska gospodarska komora (HGK) i konzultantska tvrtka IMEA.
Potpredsjednica HGK Andreja Vukojević istaknula je da je longevity jedan od ključnih razvojnih smjerova suvremenog turizma, koji se temelji na individualiziranom pristupu gostu i ponudi usmjerenoj na očuvanje zdravlja i vitalnosti.
"Turizam usmjeren na dugovječnost ne prodaje samo smještaj, nego cjelovito premium iskustvo koje objedinjuje medicinske usluge, prirodne resurse, wellness i personalizirane programe", rekla je Vukojević.
Sudionici konferencije istaknuli su kako longevity ekonomija sve više nadilazi turistički sektor te postaje važna i za poslovanje kompanija. Preventivni zdravstveni programi, praćenje zdravstvenih pokazatelja zaposlenika, upravljanje stresom i fleksibilni modeli rada sve se češće promatraju kao ulaganje u produktivnost i konkurentnost.
Stručnjakinja za razvoj vodstva i organizacijske kulture Kata Leutar Prosoli upozorila je da organizacijska kultura izravno utječe na poslovne rezultate.
"Kada organizacijska kultura ne funkcionira, tvrtke bilježe do 37 posto veći apsentizam i 60 posto više pogrešaka u radu. Briga o zdravlju zaposlenika više nije samo pitanje društvene odgovornosti nego poslovne strategije", rekla je.
Na demografske izazove s kojima se suočava Europa upozorila je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Nikolina Brnjac. Istaknula je kako se, prema projekcijama, do 2040. godine radna snaga u Europskoj uniji može smanjivati za gotovo dva milijuna ljudi godišnje.
"Ne radi se samo o produljenju radnog vijeka, nego o stvaranju uvjeta za zdraviji, kvalificiraniji i produktivniji život tijekom svih životnih razdoblja", rekla je Brnjac. Dodala je kako je Europska komisija njezinu inicijativu za financiranje održivog turizma uključila u prijedlog sljedećeg višegodišnjeg proračuna EU, što bi, prema njezinim riječima, moglo otvoriti nove mogućnosti za razvoj hrvatskog zdravstvenog turizma.
Na konferenciji se govorilo i o investicijskom potencijalu longevity sektora. Znanstvenik i poduzetnik Goran Lauc ocijenio je da starenje stanovništva longevity pretvara u jedno od najperspektivnijih područja za ulaganja.
"Globalno starenje stanovništva stavlja longevity industriju u fokus investitora. Personalizirani pristupi očuvanju zdravlja postaju sve važniji, a validacija intervencija kroz mjerenje biološke dobi jedno je od područja koje ubrzano raste", rekao je Lauc, čija tvrtka GlycanAge surađuje s više od 2.000 klinika diljem svijeta.
Na panelu posvećenom zdravlju zaposlenika predstavnici Affidee Hrvatska, Merkur osiguranja i Hrvatske kontrole zračne plovidbe raspravljali su o ulozi prevencije, rane dijagnostike, mentalnog zdravlja i upravljanja burnoutom u poslovnim sustavima.
Drugi panel bio je posvećen razvoju Hrvatske kao moguće europske longevity destinacije. Predstavnici hotelskog i turističkog sektora ocijenili su da Hrvatska raspolaže prirodnim resursima, medicinskim znanjem i razvijenom turističkom infrastrukturom koji mogu predstavljati osnovu za razvoj premium ponude usmjerene na zdravlje i kvalitetu života.
Organizatori konferencije poručili su kako je cilj Longevity Storiesa potaknuti razvoj partnerstava i novih poslovnih modela u području longevity ekonomije te dugoročno pozicionirati Hrvatsku kao europsko središte za razvoj usluga povezanih sa zdravim starenjem i dugovječnošću.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....