Kako da ruralni turizam bude konkurentan a da ne izgubi dušu, digitalna transformacija ruralnoga turizma, usklađivanje lokalnih mogućnosti i potreba radi uključivog i održivog razvoja ruralnih područja, neke su od tema koje su obrađene u petak, trećeg dana 7. Međunarodnog kongresa o ruralnome turizmu u organizaciji Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj „Klub članova Selo“, koji se održava u Rabu, kroz predavanja inozemnih stručnjaka kao uvod u panel-rasprave, među kojima i onu na temu gastrodiplomacije, odnosno kako lokalnu tradiciju dovesti do globalne prepoznatljivosti.
Željko Malnar najbolji je mladi poljoprivrednik Hrvatske, evo tko je još nagrađen
Pod vođenjem moderatora, Mislava Matišića, direktora TZ Osječko-baranjske županije, doznali smo kako neki od naših najistaknutijih turističkih djelatnika, koji spajaju tradiciju i domaću proizvodnju s turističkim potencijalima, gledaju na sadašnjost, kao i na budućnost.
Katija Guljelmović iz OPG-a Pašeta, Trsteno & Pjatance, koji su čuvari tradicije od konavoskog veza do brojnih recepata i kojima su masline i maslinovo ulje baza poslovanja, rekla je kako su u jednom trenutku shvatili da „imati maslinik može biti kompleksnija priča, pa sam pokrenula projekt ‘Doručak u masliniku‘, koji uključuje edukativnu šetnju i učenje o uzgoju maslina.”
- Registrirali smo i izletište s četiri stola, jer želimo da naši gosti osjete što je kvaliteta, a ne kvantiteta. Kada potrošimo ono što taj dan uberemo u vrtu i otac ulovi u moru, zatvaramo izletište do sljedećeg dana. Imamo i luksuzan smještaj, gdje dolaze uglavnom Amerikanci, koji žele probati autentično i oduševljavaju se nekim pomalo zaboravljenim jelima. No, problem je nedostatak sirovine i ako ne revitaliziramo naša sela, nećemo moći očuvati tradiciju. Zato je jako važno prenositi naše tradicijske običaje i kuhinju – kazala je Guljelmović, dok je Josip Brna iz Kuća Rabske torte opisao kako je 1996. godine nastala njihova priča na tradiciji poznate Rabske torte, koja prije toga nikada nije bila komercijalizirana.
Tada je obitelj Brna, na čelu s majkom Vilmom, to odlučila promijeniti i danas imaju oko 400 artikala koje proizvode i 62 zaposlena na Rabu. Njihova posebnost je što su u novom prostoru omogućili gostu da doživi kako se ova delicija, koja je postala tražena i popularna u cijelom svijetu, priprema u izvornom obliku.
Bernarda Marasović, direktorica TZ Skradina, ispričala je koliko je bilo izazovno pokrenuti Festival skradinskog rižota i načina života, utemeljen na više od 100 godina starom tradicijskom receptu skradinskog rižota, koji inače pripremaju samo muškarci, pri čemu proces traje 12 sati.
- Najveći izazov bio je u tome što svaki od njih ima svoju tajnu. Kazali su da ne žele „prostituirati“ tradiciju, ali uspjeli smo im objasniti koje bi bile prednosti ovakvog festivala, onda smo sljedeće godine dodali i dan slastica s našom skradinskom tortom, što se pokazalo kao sjajan potez – rekla je Marasović, dok je Dalibor Macan iz istarske Della Croce, za kojeg je moderator Matišić rekao kako je trenutačno najbolje ocijenjeni B&B u Istri, kazao da su u svemu najbitniji ljudi te lokalni proizvodi na kojima je baziran njihov doručak, kroz koji prezentiraju svoj kraj i tradiciju, ali u ponudi imaju i proizvode iz drugih krajeva Hrvatske.
Marijana Kalčić, TZ Primorsko-goranske županije, također je istaknula problem nedostatka namirnica, kazavši kako, primjerice, njezina kći ne zna što je to skorup, što pred turističke radnike stavlja brojne izazove, ali je iskazala vjeru da će se tim izazovima znati odgovoriti kako bi gastronomsko bogatstvo Hrvatske postalo još dostupnije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....