U prošloj godini 46 161 tvrtka u srednjoj i istočnoj Europi pokrenula je predstečajni i stečajni postupak, od čega njih 3907 u Hrvatskoj, utvrdila je poljska osiguravajuća kuća Coface istraživši trendove insolventnosti u 12 zemalja spomenutih regija.
- Pad inflacije, postupno ublažavanje kamatnih stopa, stabilizacija energetskih tržišta i smanjenje pritiska na troškove plaća rezultirali su djelomičnim poboljšanjem profitabilnosti poduzeća. Međutim, ovi povoljniji makroekonomski razvoji nisu rezultirali ujednačenim oporavkom poduzeća u cijeloj regiji – ističu analitičari Cofacea, navodeći kako se neujednačeni trendovi poboljšanja financijske slike poduzeća u srednjoj i istočnoj Europi ogledaju u značajnim razlikama pokrenutih stečajnih i predstečajnih postupaka. Tako se, prema istome izvoru, u Poljskoj i Sloveniji lani u odnosu na 2024. bilježi dvoznamenkasti rast poduzeća koja nisu bila sposobna redovito podmirivati svoje obveze, a u Hrvatskoj, Slovačkoj i Litvi dvoznamenkasti pad insolventnosti tvrtki u promatranom razdoblju.
Izlazak iz nelikvidnosti
Dok je Poljska s međugodišnjim rastom tvrtki u (pred)stečajevima od 17,8 posto predvodnik među zemljama srednje i istočne Europe, Hrvatska je s padom broja tvrtki nesposobnih za podmirivanje financijskih obveza od 18,6 posto u 2025. pokazala najveću stabilnost među promatranim državama. Istraživanje je, inače, osim spomenutih država obuhvatilo i Češku, Estoniju, Latviju, Mađarsku, Rumunjsku, Bugarsku i Srbiju.
- U Hrvatskoj i Litvi trenutni trendovi ukazuju na normalizaciju nakon značajnog porasta insolventnosti zabilježenog prethodnih godina. Oba gospodarstva su nesrazmjerno pogođena energetskom krizom, a tadašnji politički odgovori na krizu smatrani su prilično zadovoljavajućim. Posljedično, porast insolventnosti u 2022. postupno se smanjuje kako se tržišni uvjeti stabiliziraju – ocjenjuje Coface, podsjećajući kako je u 2022. 5498 hrvatskih poduzeća prijavilo nesposobnost plaćanja i pokrenulo neki oblik stečajnog postupka.
Dok se stope insolventnosti kompanija značajno razlikuju među analiziranim zemljama, zajednički nazivnik za srednju i istočnu Europi je lanjski rast financijskih poteškoća u prerađivačkoj industriji, građevinarstvu i prijevozu putnika i roba.
- Porast insolventnosti u spomenutim sektorima odraz je njihove povećane osjetljivosti na razvoj uvjeta financiranja i fluktuacije vanjske potražnje. Iako su niže kamatne stope i niža inflacija privremeno ublažili pritisak na tvrtke, ograničena moć određivanja cijena i dugotrajni učinci prošlih troškovnih šokova i dalje značajno opterećuju likvidnost. To predstavlja povećane rizike, posebno za manje tvrtke – komentiraju u poljskom osiguravatelju.
Krah ‘metalaca‘
Kao najekstremnije primjere rasta nelikvidnosti u prerađivačkoj industriji Coface navodi porast broja (pred)stečajeva u metalskoj industriji u Srbiji za 117 posto i u Sloveniji za 61 posto. Od općeg trenda pada nelikvidnosti u Hrvatskoj, prema istome izvoru, odudaraju usluge s udjelom od 33 posto u novopokrenutim stečajevima i građevinarstvo s istovjetnim udjelom od 25 posto. Kao najveće stečajeve u nas poljski osiguravatelj izdvaja riječko brodogradilište ‘3.maj‘ i ‘Soin plastiku‘. Isti izvor upozorava kako je lani u nas čak 3548 novootvorenih stečajeva i zaključeno po ubrzanoj proceduri jer tvrtke koje su ih otvorile nisu imale imovinu dovoljne vrijednosti za vođenje stečaja. Za usporedbu, u susjednoj Sloveniji lani je otvoreno 868 stečajeva, a u samo sedam slučajeva je proveden postupak likvidacije.
Broj lani otvorenih stečajeva u Hrvatskoj veći je, osim u odnosu na Sloveniju, nego u Češkoj, Slovačkoj i Bugarskoj. Po broju stečajeva prednjači Mađarska (14 245) ispred Srbije (9399), Rumunjske (7 355) i Poljske u kojoj je lani 6 566 tvrtki proglasilo poteškoće u podmirivanju obveza. U cjelini, kada se pokazatelji insolventnosti u srednjoj i istočnoj Europi promotre u dvije prethodne godine, lani je zabilježen blagi rast pokrenutih (pred)stečajeva za 0,26 posto. No, u Cofaceu upozoravaju kako u tekućoj godini nije realan pad broja poduzeća koja neće biti u stanju podmirivati svoje obveze.
- Još jedan šok na tržištu energije vrši pritisak i na kućanstva i na korporativni sektor. Značajan porast cijena nafte i plina već se odražava u rastućim ulaznim troškovima, što značajno smanjuje korporativne marže – napominje poljski osiguravatelj.
Uvoz energije
U analizi se napominje i kako su tvrtke u uvjetima novog energetskog šoka sve više prisiljene djelomično apsorbirati teret povećanja troškova unutar svojih troškova, a djelomično ga prenijeti dalje unutar, zaključuje Coface, još uvijek krhkog okruženja potražnje. Podsjećaju kako je regija posebno izložena fluktuacijama na tržištu energije zbog svog položaja neto uvoznika energije.
- Mjere ublažavanja poput zamrzavanja cijena goriva ili smanjenja poreza mogle bi kratkoročno ublažiti pritiske na kućanske proračune. Međutim, te mjere dolaze sa značajnim fiskalnim opterećenjima i također riskiraju negativan utjecaj na sigurnost opskrbe. Istodobno, rastuće insolventnosti u Njemačkoj, najvažnijem trgovinskom partneru regije Srednje i Istočne Europe, povećavaju rizik od prelijevanja kroz trgovinske odnose i lance opskrbe – ističu u Cofaceu.
Osim njemačkog utjecaja na financijsku stabilnost srednjoeuropskih i istočnoeuropskog gospodarstva, poljski osiguravatelj procjenjuje da će i gibanja u kineskoj ekonomiji imati posljedice na likvidnost u dvjema analiziranim regijama. Naime, prema istome izvoru, kineska poduzeća suočena s povećanim američkim carinama usmjeriti će svoju ponudu na tržišta u Europi i tako dodatno pritisnuti konkurentnost tvrtki u srednjoj i istočnoj Europi.
Kada su u pitanju financijski gabariti novootvorenih stečajeva u spomenutim regijama, Coface skreće pozornost na podatak da je svega 2312 insolventnih tvrtki u prethodnoj godini prijavilo prihod veći od milijun eura. No, upozorava poljski osiguravatelj, mali prijavljeni prihodi ne znači da su i dugovi prijavljeni u stečajevima mali.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....