Nastavak rasta kredita

Kunski krediti stanovništvu premašili su 65 mlrd kuna i viši su 7,2 mlrd kuna

Kunski rediti građaninima i dalje bilježe rast, a najbrže rastu gotovinski krediti
Ilustracija
 Goran Mehkek / CROPIX / CROPIX

Udio kunskih kredita stanovništva dosegnuo je, prema podacima Hrvatske narodne banke u siječnju ove godine, 52 posto, što je porast od tri postotna boda u samo godinu dana. Posljedica je to, ističu analitičari RBA, kontinuiranog pada valutnih kredita koji datira iz srpnja 2012. Uz to, kunsko stanje kredita stanovništvu tako nastavlja s godišnjim rastom koje traje od travnja 2013, pa su s mjesečnim rastom od 396 milijuna kuna kunski krediti stanovništvu premašili su 65 milijardi kuna, što je 7,2 milijarde ili 12,4 posto više u odnosu na siječanj 2018.

Ukupni devizni krediti i krediti uz valutnu klauzulu sektora stanovništva iznosili su, pak, krajem siječnja, pak, 59,9 milijardi kuna. Navedeni iznos, stoji u analizi, viši je za 29,7 milijuna kuna na mjesečnoj, dok je na godišnjoj razini zabilježen pad za 489 milijuna ili 0,8 posto na godišnjoj razini. Pritom se napominje kako snažniji pad valutnih kredita na godišnjoj razini nisu podržala i tečajna kretanja. Naime, na kraju siječnja tržišni tečaj eura u odnosu na kunu zabilježio je rast za 0,1 posto u odnosu na kraj siječnja 2018.

Nadalje, podaci HNB-a pokazuju kako su ukupni krediti sektoru stanovništva krajem siječnja iznosili 124,9 milijardi kuna, s tim da su se, uz blagi mjesečni rast od 426 milijuna kuna (0,3 posto), godišnje stope rasta nominalnih stanja kredita nastavile intenzivirati sedamnaesti mjesec za redom. No, godišnji rast nominalnog stanja plasmana, koji je u siječnju iznosio 5,7 posto, navodi se u analizi RBA, zamjetno je manji od rasta na osnovi transakcija, što je uglavnom posljedica prodaja nenaplativih plasmana. Naime, prema podacima na osnovu transakcija (koji isključuju utjecaj tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa plasmana), plasmani sektoru stanovništva potvrđuju oporavak kreditne aktivnosti budući da su uz mjesečni rast od 0,3 posto, ubrzali svoj godišnji rast na 6,4 posto. Ova pozitivna kretanja, ocjenjuju analitičari RBA, podržana su zasigurno i povoljnim kretanjima kamatnih stopa, jer su se u siječnju 2019. blago smanjile i kamatne stope na prvi put ugovorene stambene i potrošačke kredite stanovništvu.

Najznačajniji udio odnosi se na stambene kredite

Promatrano prema vrstama kredita odobrenih stanovništvu, najznačajniji udio (43,4 posto), odnosi se na stambene kredite koji su krajem siječnja iznosili 54,2 milijarde kuna, a analiza je pokazala kako je i unutar ove kategorije kredita stanovništvu vidljiv trend promjene valutne strukture. Primjetan je, naime, trend rasta kunskih kredita koji su na kraju siječnja iznosili 15,9 milijardi kuna i pritom zabilježili rast od 0,4 posto, mjesečno te 11,7 posto godišnje. Njihov udio u ukupnim stambenim kreditima stanovništvu porastao je s 27 posto iz siječnja 2018. na 29 posto, a istovremeno je smanjen udio kunskih kredita uz valutnu klauzulu (prvenstveno krediti vezani za euro) s 72,8 posto na 70,7 posto, pri čemu je njihov iznos spušten na 38,3 milijuna kuna.

Druga najznačajnija vrsta kredita stanovništvu (u ukupnim kreditima čine udio od 38,5 posto) , su gotovinski nenamjenski krediti koji su na kraju siječnja premašili 48 milijardi kuna i jedina su kategorija kredita koja je i u razdoblju snažnog razduživanja stanovništva bilježila rast. Zbog velikog rasta ovih kredita i njihove produžene ročnosti HNB je nedavno donio posebne mjere u cilju smanjivanja njihove rizičnosti. I kod ovih kredita je prisutan trend rasta udjela kunskih kredita, pa je na kraju siječnja njihov u u ukupnim gotovinskim nenamjenskim kreditima dosegnuo 72 posto, što je četiri postotna poena više na godišnjoj razini.

Iako nastavak pozitivnih godišnjih stopa rasta ukupnih kredita stanovništvu upućuje na početak oporavka kreditne aktivnosti stanovništva analitičari RBA ocjenjuju kako bi rast trebao biti umjeren, osobito uzimajući u obzir ukupnu zaduženost sektora, te strukturne slabosti tržišta rada.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 23:57