Pravila na kojima desetljećima počiva svjetska pomorska trgovina ubrzano se urušavaju. Uspostavljenim putevima pomorske trgovine najviše prijete globalni ratovi, kao i širenje takozvanih "flota iz sjene", koje djeluju izvan nadzora država Zapada. Pomorsku industriju desetljećima su štitila međunarodna pravila koja jamče slobodu plovidbe i neutralnost trgovačkih brodova. Međutim, slabljenje tih načela predstavlja ozbiljnu prijetnju globalnoj trgovini, poručila je skupina 18 vodećih pomorskih država.
„Bez pomorske trgovine lanci opskrbe raspali bi se, a globalno gospodarstvo kakvo poznajemo naglo bi se zaustavilo“, upozorila je skupina u izjavi objavljenoj u utorak.
Borba za nadzor nad Hormuškim tjesnacem, pandemija bolesti Covid-19 te stvaranje flote iz sjene kao posljedica američkih, europskih i britanskih sankcija nisu tek „povremeni šokovi“, nego „pokazatelji strukturne promjene u okruženju u kojem funkcionira globalna trgovina“, poručuje Savjetodavna skupina za pomorski promet (CSG). Njezine članice predstavljaju više od petine svjetske trgovine (ako ju mjerimo u tonama).
Prvo je to javno istupanje CSG-a otkako je osnovan prije više od 60 godina. Među njegovim članicama su Grčka, Singapur, Danska, Japan, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, Nizozemska i Južna Koreja.
„Pomorski pravci sve se češće upotrebljavaju kao instrumenti pritiska i izvori rizika“, upozorio je CSG, dodajući da nedavni događaji pokazuju koliko sustav pomorske trgovine može biti „krhak“.
Opasni presedan Irana
Brian Wessel, glavni ravnatelj Danske pomorske uprave, koja trenutačno predsjeda CSG-om, izjavio je za Financial Times da su pomorske države objavile ovo izvanredno priopćenje jer su izrazito zabrinute zbog fragmentacije pomorskog sektora i potkopavanja standarda Međunarodne pomorske organizacije, tijela Ujedinjenih naroda nadležnog za reguliranje brodarske industrije.
- Desetljećima smo globalnu trgovinu gradili na pretpostavci da brodovi mogu slobodno prelaziti državne granice. Ta je pretpostavka sada dovedena u pitanje. Jednake uvjete poslovanja na svjetskoj razini, kao i međunarodna pravila koja smo tijekom mnogih desetljeća uspostavljali u okviru Međunarodne pomorske organizacije, uzimali smo zdravo za gotovo – objasnio je Brian Wessel.
Više od 80 posto svjetske trgovine odvija se pomorskim putem, a brodovi plove prema pravilima koja utvrđuje Međunarodna pomorska organizacija. Ta je organizacija službeno osnovana 1948. godine, no ideja međunarodnog upravljanja morima seže još u 17. stoljeće, kada je prvi put uspostavljeno načelo mare liberum, odnosno „slobodnog mora“. Danas, zbog ključne uloge koju imaju u globalnoj trgovini, brodovi sve češće postaju mete, ali i sredstva pritiska u geopolitičkim nadmetanjima. Rusija, Ukrajina, SAD i Iran tijekom ovogodišnjih sukoba napadali su civilne brodove.
Istovremeno, iranski pokušaji uspostavljanja sustava naplate prolaska Hormuškim tjesnacem demonstrirali su koliko su ključni pomorski pravci osjetljivi na političke i vojne pritiske. Teheran je u ponedjeljak objavio da je blizu postizanja sporazuma s Omanom o upravljanju plovidbom kroz Hormuški tjesnac, kojim je prije sukoba prolazila približno petina svjetske nafte i plina. Još nije poznato hoće li sporazum uključivati naplatu prolaska. Brodovlasnici i pomorske organizacije upozoravaju da bi uvođenje takve naknade stvorilo opasan presedan. Njihov je strah da bi taj primjer mogle slijediti i druge države koje graniče sa strateški važnim pomorskim prolazima.
Drugi veliki problem jest što su američke, europske i britanske sankcije protiv Rusije i Irana potaknule naglo širenje flote tankera iz sjene. Prema podacima web stranice TankerTrackers.com, ona sada obuhvaća više od 1500 brodova, odnosno gotovo petinu ukupne svjetske tankerske flote. Gotovo nijedan od tih brodova nema standardno osiguranje. Za primjer što to znači, uzmimo tanker Caroline Bezengi, koji pripada floti iz sjene i prevozio je približno 800.000 barela ruske nafte, a koji je ovoga ljeta kod obale Omana udario u minu. Budući da nije imao tradicionalno osiguranje odgovornosti brodara, omanska bi vlada mogla biti prisiljena snositi milijunske troškove čišćenja mogućeg onečišćenja.
Uz Hormuški tjesnac, među četiri najvažnije točke globalne pomorske trgovine ubrajaju se Malački tjesnac, koridor Bab el-Mandeb–Sueski kanal i Panamski kanal. Posebno je važan Malački tjesnac, uski prolaz između Malezijskog poluotoka i indonezijskog otoka Sumatre koji povezuje Indijski ocean s Južnokineskim morem. Njime prolazi velik dio energenata namijenjenih Kini, Japanu i Južnoj Koreji, ali i golema količina azijske robe za svjetska tržišta. Njegova bi blokada prisilila brodove na znatno dulje i skuplje rute preko drugih indonezijskih prolaza. Hormuz je ključan za izvoz nafte i LNG-a iz Perzijskog zaljeva, dok Bab el-Mandeb i Sueski kanal zajedno čine najkraću pomorsku vezu između Azije i Europe. Panamski kanal povezuje Pacifik i Atlantik te je posebno važan za trgovinu između Azije i istočne obale SAD-a. Poremećaj na bilo kojoj od tih četiriju ruta povećava troškove prijevoza, produljuje rokove isporuke i podiže cijene energenata i robe.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....