Konačni obračun: Evo koliko je novca lani ušlo u Hrvatsku, a koliko su strani radnici poslali u inozemstvo

Ovih dana objavljeni i citirani podaci organizacije Globalno partnerstvo znanja o migracijama i razvoju Knomad, koja djeluje uz podršku Svjetske banke i Europske komisije, pokazuju da su inozemne doznake u Hrvatsku iznosile 5,69 milijardi dolara, neznatno više nego godinu ranije kada je iz inozemstva uplaćeno 5,39 milijardi dolara.

Međutim, radi se tek o procjenama iz prosinca prošle godine. Prema konačnim podacima Hrvatske narodne banke za prošlu godinu, ukupne inozemne doznake lani su iznosile 5,61 milijardu, ali ne dolara nego eura, što je za 474 milijuna eura ili 9,2 posto više nego godinu ranije.

Strani radnici

Uz novac koji iseljenici šalju u Hrvatsku, osobne doznake uključuju i naknade zaposlenih u stranim kompanijama te onih koji putuju na rad u susjedne zemlje, a čine više od polovice ukupnih doznaka. Uz iznimku pandemijske 2020., one kontinuirano rastu, osobito nakon ulaska u EU, a od 2016. gotovo su udvostručene, s iznosa od 2,9 milijardi eura.

Gledajući zemlje iz kojih novac pristiže, na prvom mjestu je, očekivano, Njemačka, iz koje je uplaćeno dvije milijarde i 146,7 milijuna eura, oko deset posto više nego godinu ranije. Na drugom mjestu je Irska sa 607,4 milijuna eura, što je također rast od oko deset posto, slijedi Nizozemska s 554,6 milijuna, Austrija, Slovenija, Švicarska…

S povećanjem stranih radnika, Hrvatska postaje i zemlja iz koje sve više novca odlazi u inozemstvo. Lani je taj iznos bio 1,4 milijarde eura, 330 milijuna ili 30,8 posto više nego godinu ranije. Usporedbe radi, lani je porast iznosio 238,7 milijuna eura, a godinu ranije 111,1 milijun.

Najviše novca iz Hrvatske i dalje odlazi u BiH, gotovo 300 milijuna eura, slijedi Njemačka sa 137,8 milijuna, a na trećem mjestu je Srbija sa 132,4 milijuna, uz godišnje povećanje od 38,6 posto, što se vjerojatno može pripisati sve većem broju radnika iz te zemlje. Ipak, najveći porast vidljiv je kod radnika iz Nepala, oni su lani kući poslali 68,5 milijuna eura, više nego dvostruko u odnosu na prethodnu godinu (32,2 milijuna eura), a 2015., primjerce, taj je broj bio nula.

Osjetno je povećan i iznos novca koji iz Hrvatske šalju Makedonci, sa 38,9 na 60,9 milijuna eura, a na listi 10 vodećih zemalja još su Kosovo, Indija i Ukrajina.

Dnevne migracije

Unatoč povećanju iznosa novca koji stranci šalju iz Hrvatske, ona je i dalje prvenstveno prepoznata kao zemlja u koju pristižu velike inozemne doznake, kao i mnoge druge zemlje koje su u povijesti zabilježile značajne migracijske valove. S ulaskom u EU ti su prihodi značajno povećani i u velikoj mjeri olakšavaju financijsku situaciju brojnih kućanstava.

Sa 7,1 posto, prema podacima Eurostata, u 2022. bila je prva u EU po njihovu udjelu u BDP-u, a slijede Latvija i Rumunjska s nešto više od tri posto. Usporedbe radi, od 2001. do 2013. iznos osobnih doznaka u Hrvatskoj kretao se u rasponu od tri posto do 4,4 posto BDP-a. Od država regije, najveće doznake prima Kosovo, 18,1 posto, Crna Gora 11,6 posto, te BiH 10,6 posto, a najmanje su u Sloveniji, 1,1 posto.

Izraženiji priljev novca proteklih godina, pretpostavlja se, vezan je uz inflacijska kretanja u zemlji i inozemstvu, ali tome ponajviše ide u prilog dobro stanje na tržištu rada u zemljama u koje su emigranti odlazili. Pretpostavlja se da su u uvjetima rastuće inflacije zaposleni uspjeli dogovoriti veće povišice.

Trend rasta inozemnih doznaka, osobito u slučaju "naknada zaposlenima", mogao bi i dalje biti snažan. Jedan od razloga tome svakako je ulazak Hrvatske u prostor Schengena, što uvelike olakšava dnevne migracije radnika.