Vjerojatno ni jedna turistička sezona do sada nije izazvala toliko oprečnih ocjena svoje uspješnosti, od podbačaja i kraha do uvjeravanja da je sve upravo suprotno i očekivano. Iako posljednje brojke o dolascima i noćenjima nisu ohrabrujuće, optimisti ustrajavaju na tome da su posrijedi tek produljenje sezone i izmjena strukture gostiju, u skladu sa stanjem ekonomija iz kojih dolaze. O (ne)uspješnosti sezone, naravno, mnogo će reći i ostvareni prihodi od turizma, a analitičari središnje banke u ovom trenutku procjenjuju da će oni nastaviti rasti, premda ne dinamikom koja je viđena proteklih godina.
Prema posljednjoj službenoj projekciji Hrvatske narodne banke iz lipnja ove godine, na razini cijele 2024. prihodi od turističke potrošnje stranih turista mogli bi porasti za četiri posto ili 600 milijuna eura te doseći 15,2 milijarde eura. U sljedeće dvije godine, u 2025. i 2026., procjenjuju da bi stopa rasta mogla ubrzati na 4,5 posto "s obzirom na projicirani oporavak rasta gospodarstva na glavnim emitivnim tržištima". To podrazumijeva da bi prihodi nagodinu rasli za 680 milijuna eura, na 15,9 milijardi, a godinu potom za 710 milijuna, na 16,6 milijardi eura.
Na pitanje mijenjaju li novi podaci o dolascima i noćenjima turista išta na stvari, u HNB-u kažu da ne mijenjaju "ništa posebno", napominjući da su cijene u uslugama rasle, pa je za očekivati i nešto veće prihode.
S otvaranjem ekonomija i početkom putovanja nakon koronakrize turistički prihodi su eksplodirali, s dvoznamenkastim stopama rasta. Lani su povećani 11,3 posto ili za 1,49 milijardi eura, na 14,6 milijardi eura. Godinu ranije, pak, ostvaren je rekordni skok od 24 posto ili za 2,5 milijardi eura u odnosu na pretkriznu 2019. godinu.
"Radi se o očekivanom usporavanju rasta koji je u znatnoj mjeri posljedica baznog efekta, odnosno izrazito snažnog rasta proteklih godina", ističu u HNB-u. U prvom tromjesečju ove godine, objašnjavaju, prihodi od turističke potrošnje nerezidenata porasli su za čak 24,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani, ali dostupni visokofrekventni podaci upućuju da bi rast u drugom tromjesečju trebao primjetno usporiti. S obzirom na svoj mali udjel, izrazito dobri podaci s početka godina ne mogu presudno utjecati na rezultat u cijeloj godini. Ipak, u HNB-u vjeruju da bi se mogao ponoviti donekle sličan obrazac iz prethodne godine, kada je rast prihoda bio primjetno izraženiji tijekom predsezone i posezone negoli tijekom vrhunca u ljetnim mjesecima.
Svoje projekcije prihoda od turističke potrošnje stranih turista temelje "na rezultatima makroekonomskog modela", a proizlaze iz analiza "cijelog niza visokofrekventnih podataka, od fizičkih pokazatelja o broju noćenja i dolazaka gostiju ili prometa na autocestama te financijskih pokazatelja poput podataka iz sustava fiskalizacije, podataka o platnim uslugama ili podataka internetskih platformi za posredovanje u uslugama smještaja".
U protekle dvije godine središnja banka se držala nešto konzervativnije procjene, računajući da će prihodi rasti po stopi od oko deset posto. "Točnost projekcija varira s obzirom na promatrani horizont, odnosno o preostalom vremenu do kraja godine. Makroekonomska projekcija tako se redovito ažurira, pri čemu se uzimaju u obzir novi makroekonomski podaci, a novi visokofrekventni podaci i revizije postojećih pokazatelja pružaju osnovu za nove ekspertne procjene", objašnjavaju. Dodaju da su lani, na temelju visokofrekventnih podataka do travnja, očekivanja bila da će rast prihoda od turističke potrošnje nerezidenata u cijeloj prošloj godini iznositi 13,4 posto, a ostvarenje je u konačnici iznosilo 11,3 posto. No izrada projekcije u protekloj godini, naglašavaju, bila je izrazito izazovna "zbog primjetnog porasta cijena u djelatnostima smještaja i ugostiteljstva".
Najnoviji podaci DZS-a o kretanju potrošačkih cijena u srpnju pokazuju da je najveći rast i doprinos godišnjoj stopi inflacije od 2,2 posto donijela skupina "restorani i hoteli": s godišnjim rastom cijena od 9,5 posto pogurali su inflaciju za 0,48 postotnih bodova. Kako objašnjavaju analitičari RBA, restorani i hoteli su već u prošloj godini dosegnuli gotovo 90 posto prosjeka cijena u europodručju "pa ovogodišnja snažnija dinamika rasta implicira daljnju konvergenciju prema najrazvijenijim državama i najvećim konkurentima unutar EU".
S minimalnim padom noćenja turista od 0,6 posto, glavna ekonomistica RBA Zrinka Živković Matijević ocjenjuje da "srpanj nikako nije razočarao". Štoviše, smatra da su podaci u skladu s očekivanjima. "Fokus na privlačenje turista trebala bi svakako biti barem pred i post sezona, ali i razvoj cjelogodišnjeg turizma u skladu s mogućnostima i kapacitetima lokalnih zajednica", piše u tjednom osvrtu. Uz to, za ostanak svakog gosta, ističe, kvaliteta će neminovno trebati opravdati cijenu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....