Kineski val u Hrvatskoj: Čak dvije tvrtke žele graditi najveću solarnu elektranu kod nas

Kineske kompanije, nakon što je tvrtka China Road and Bridge Corporation (CRBC) dobila natječaj za gradnju Pelješkog mosta, projekta vrijednog više od dvije milijarde kuna, sve više su zainteresirane za poslovanje u Hrvatskoj, jer im to pruža mogućnost za ulazak na tržište Europske unije, čime se izravno širi i politički utjecaj na države članice EU.

Pelješki most bio je odskočna daska, prvi put se dogodilo da projekt financiran iz fondova EU izvodi jedna kineska kompanija, a sada se otvaraju vrata za mnoge infrastrukturne, energetske i prometne investicije u Hrvatskoj, vrijedne više od 11 milijardi kuna, pa se kineske kompanije sve češće javljaju na domaće javne natječaje.

Kineski divovi

Zadnji je primjer natječaj za gradnju sunčane elektrane na otoku Cresu. Riječ je o investiciji HEP-a procijenjenoj na 41 milijun kuna, a iako nije riječ o financijski vrijednom projektu, čak dvije kompanije iz Kine odlučile su sudjelovati u nadmetanju. Među šest pristiglih ponuda tako su se našle i one državne tvrtke Dongfang Electric International Corporation, najjače kineske kompanije za proizvodnju svih vrsta elektrana, te tvrtke Powerchina Sepco1, svojevrsnog pandana našem HEP-u, koja je poslala ponudu u zajednici ponuditelja s domaćim tvrtkama. Dongfang je ponudio nešto manje od 40 milijuna kuna bez PDV-a, a Powerchina više od 70 milijuna kuna bez PDV-a, što je ujedno i najskuplja ponuda.

Kinezi su već prisutni u Hrvatskoj u energetskim projektima pa je tako krajem studenoga svečano otvoreno gradilište vjetroelektrana kod Senja. Riječ je o projektu vrijednom 1,1 milijardu kuna koji je počela kineska kompanija Norinco International, također u vlasništvu Narodne Republike Kine.

A pretprošli tjedan i Končar Elektroindustrija potpisao je ugovor o osnivanju zajedničke tvrtke s kineskom grupom China XD Electric Co. za proizvodnju visokonaponske opreme. Investicija je vrijedna 140 milijuna kuna.

Privatna parnerstva

Kinezi su ušli i u većinsko vlasništvo Luke Zadar pa sada kreću investicije od oko 200 milijuna kuna, a u idućih tri do pet godina planiraju se investicije od čak 740 milijuna kuna.

Kineski kapital nije zaobišao ni tvrtku Mate Rimca pa su tako još prošle godine potpisali ugovor vrijedan 222 milijuna kuna s najvećim azijskim proizvođačem baterija, tvrtkom Camel Group, a kapital s Dalekog istoka stigao je i u Zagorje, pa je tako kineska tvrtka kupila i jedan hotel u Krapinskim Toplicama. No, to je tek početak, govori nam Siniša Malus, menadžer za komunikacije Kinesko-jugoistočnoeuropske poslovne asocijacije (CSEBA).

- Kineske tvrtke će se javljati na slične natječaje i u idućim godinama. Primarni interes su im infrastruktura i energetika. U infrastrukturi tu su zainteresirani za željeznice i luke, a u energetici posebno su se fokusirali na obnovljive izvore energije, odnosno na solarne i vjetroelektrane, jer to je isplativ biznis, a naši otoci posebno su pogodni za solarne elektrane - kaže Malus.

Dodaje kako je zasigurno Pelješki most bio okidač za hrabrije nastupe kineskih tvrtki.

Presudan trenutak - Hrvatska je napokon prepoznata kao partner i kao destinacija u koju Kinezi žele investirati, što je potaknuto Pelješkim mostom, ali i dobrim političkim kontaktima otkad je na čelu Vlade premijer Plenković, koji je imao izrazito uspješan posjet Kini, a na proljeće 2019. u Dubrovniku će se održati summit Kina +16 - kaže Malus.

Kineske kompanije zainteresirane su i za ulaganje u poslovnu zonu Crno kod Zadra, tamo bi se mogla graditi tvornica električnih baterija za vozila, zanima ih i Brodarski institut, dogradnja Zračne luke Zadar, a sasvim sigurno će se javljati na natječaje za obnovu željezničke infrastrukture. Osim nizinske pruge Zagreb - Rijeka (projekt od oko 7,4 milijarde kuna), već su se javili na natječaj za prugu Zabok - Zagreb i Vinkovci - Vukovar, ali su njihove ponude bile među najskupljima.

Profesor s Fakulteta političkih znanosti, Kristijan Kotarski, kaže kako Kina ima strategiju da kroz inicijativu “Jedan pojas, jedan put” kroz niz infrastrukturnih projekata interesno uvlači države u svoju orbitu, kako u ekonomskom, tako i u političkom smislu.

- EU je tu dosta sumnjičav, investicije u Europi su prešle 300 milijardi eura, a razvijenije države su posebno zabrinute zbog tehnologije. Kada govorimo o infrastrukturnim investicijama, tu valja reći da Kina polako izgrađuje svoju strategiju i dolazi na radar Bruxellesa posebno kada je riječ o novcu iz fondova EU. Pelješki most je glatko prošao, Kinezi su dobili pozivnicu za druge natječaje EU, a koliko će to Bruxelles trpjeti, vidjet ćemo - kaže Kotarski.

- Očito je da su se odnosi zatoplili, ali ne vjerujem da će iz toga nastati neka velika ljubav na dugi rok. Uvijek treba balansirati, ali dobro je da je došao tren za ulaganja - zaključuje.