Katastrofa na 'Tuđmanu': Država ostaje bez prihoda od koncesije

Rezultati poslovanja zagrebačke Međunarodne zračne luke “Franjo Tuđaman” u prvih sedam mjeseci su katastrofalni. U odnosu na isto razdoblje prošle godine broj putnika je manji za oko 70, a broj letova za oko 50 posto.

U prvih sedam mjeseci prošle godine aerodrom je imao 1,9 milijuna putnika i 25.730 letova. Ove godine u istom razdoblju bilo je 625.805 putnika i 12.549 letova. Uzrok takvih rezultata je, naravno, pandemija koronavirusa. Iako su se brojke nakon otvaranja granica i ponovnog pokretanja zračnog prometa nešto popravile te se broj putnika s lipanjskih 44.402 u srpnju popeo na 78.070, to su i nadalje jako loši rezultati.

Teška vremena

U ovom trenutku nitko ne može procijeniti kada bi mogla ponovo nastupiti dobra vremena. Promet zagrebačkog aerodroma u ovom trenutku u najvećoj mjeri ovisi o Croatia Airlinesu i još nekoliko kompanija koje obavljaju letove u periodu ljetnog reda letenja. Zasad se nitko ne usudi prognozirati što će se dogoditi nakon 31. listopada, kada nastupi zimski red letenja, i koliko će kompanija ostati u Zagrebu.

Zasad je sigurno da kompanija Emirates do daljnjega neće letjeti liniju Zagreb -Dubai. Letovi su trebali biti obnovljeni 1. kolovoza, ali su otkazani do kraja godine, a povratak u sljedeće godine je pod velikim upitnikom. To je za zagrebački aerodrom veliki udarac jer su time izgubili velik broj putnika, ali i cargo tereta. Njihova kompanija flydubai, koja Zagreb i Dubai povezuje tijekom zime, još uvijek prodaje karte za letove iz Zagreba u tom periodu, ali je neizvjesno hoće li tako i ostati. Uz to, Air France je objavio da odustaje od već najavljenog drugog dnevnog leta između Pariza i Zagreba, a neslužbeno se može čuti kako će ova kompanija na jesen zatvoriti zagrebački ured i preseliti ga u Budimpeštu, što bi se također moglo negativno odraziti na promet u Zagrebu. Jedna dobra vijest je da je poljski LOT najavio nastavak letenja između Varšave i Zagreba tijekom rujna. Što će biti kasnije, saznat će se. Jedna od posljedica ovakve loše situacije je i odgoda plaćanja koncesijske naknade od strane koncesionara do daljnjega, odnosno do trenutka, kako navode u MZLZ-u, “kada likvidnost bude na razini koja osigurava sigurni kontinuitet operacija”.

Dosad je državi uplaćen 31 milijun eura naknade, a ove godine je trebalo biti uplaćeno oko 6,3 milijuna eura. Dana 2. siječnja plaćeno je 1,5 milijuna eura no zbog nastupa više sile, koronavirusa, Koncesionar je 1. travnja zatražio i dobio odgodu plaćanja koncesijske naknade.

Naši sugovornici smatraju da bi dioničari MZLZ-a izlaz iz ove situacije mogli pronaći i u raskidu koncesijskog ugovora.

U koncesijskom ugovoru se navodi kako Koncesionar ima pravo raskinuti Ugovor “ako nastupi neki događaj više sile i ako njene posljedice značajno i negativno utječu na ekonomski ili komercijalni položaj Koncesionara u odnosu na položaj kakav je bio na datum primopredaje (…) i takav događaj i njegove posljedice se nastave u razdoblju od najmanje 180 dana od datuma na koji je koncesionar dao pisane obavijesti o tome”. To znači da bi koncesionar, ako se ovakvi negativni rezultati nastave, već krajem rujna imao uvjete za raskid ugovora. U Upravi MZLZ-a tvrde kako o tako drastičnom koraku ne razmišljaju. “U redovitoj smo komunikaciji s davateljem koncesije i redovito pratimo situaciju vodeći računa o likvidnosti društva. Uprava Međunarodne zračne luke Zagreb ne razmišlja o raskidu koncesijskog ugovora”, stoji u njihovu službenom odgovoru.

No važnije je kako razmišljaju vlasnici nakon što analiziraju poslovne podatke iz Excel tablica. Vlasnik MZLZ-a je tvrtka ZAIC Limited čiji su dioničari francuske tvrtke Aeroports de Paris Management i Bouygues Bâtiment International te fond Marguerite, svaki s 20,77 posto. Fond Svjetske banke drži 17,58, turski TAV Airports 15 posto, a hrvatski Viadukt u stečaju 5,11 posto.

Zakazalo ljeto

Naši sugovornici napominju da bi raskid koncesijskog ugovora bila mala ekonomska katastrofa za hrvatsku Vladu. U tom slučaju država bi, između ostalog, morala preuzeti kredita u iznosu od 196 milijuna eura koje su banke odobrile MZLZ-u za gradnju nove aerodromske zgrade. S druge strane, u slučaju nastavka gomilanja loših poslovnih rezultata sada je idealno vrijeme za raskid ugovora jer je koncesijsko razdoblje od 30 godina praktički počelo i MZLZ je još uvijek u fazi ulaganja u projekt. Stoga bi logičnije bilo sada raskinuti ugovor nego kasnije, kada nastupi vrijeme ubiranja prihoda.

Nakon što je lockdown izazvan pandemijom završio, optimistički se najavljivao veliki povratak zračnog prometa u Hrvatsku tijekom ljetnih mjeseci. No, on je izostao, a aviokompanije praktički na tjednoj bazi otkazuju već najavljene letove. Za zagrebački aerodrom ljeto je izgubljeno, a gotovo je nemoguće prognozirati što donose jesen i zima.

Uprava MZLZ-a već je počela pripreme za to razdoblje. Pa su tako, kako neslužbeno saznajemo, u dogovoru sa sindikatima, primanja zaposlenika u razdoblju od travnja do rujna smanjena oko 18 posto.

U rujnu slijede novi razgovori Uprave i sindikata. Također su naloženi i drugi oblici štednje u poslovanju. U kuloarima se moglo čuti kako su radi štednje na dijelovima terminala ugašeni klima-uređaji, što u Upravi aerodroma demantiraju.