Made in DDR

Kako su preživjeli njemački brendovi nastali iza željezne zavjese

Idete li na put u taj dio Njemačke, bivšeg DDR-a, možda će vam biti zanimljivo provjeriti neki od tamošnjih, autentičnih brendova
Bautz'ner je jedan od rijetkih istočnonjemačkih brendova koji je preživio
 Facebook Bautz'ner

Što je ostalo od nekadašnjih istočnonjemačkih brendova, 30 godina nakon pada Berlinskog zida, upitali su se novinari Bloomberga. Većina je propala, uključujući i čudnovati Trabant, ali neki su opstali i uspješno se hrvaju sa stranom i/ili „zapadnonjemačkom” konkurencijom.

Novinari su istaknuli pet „preživjelih”: mješavinu za kolače Kathi, istočnonjemačku verziju Coca Cole, pjenušavo vino Rotkäppchen, senf Bautz’ner i prašak za rublje Spee.

Idete li na put u taj dio Njemačke, bivšeg DDR-a, možda će vam biti zanimljivo provjeriti neki od tamošnjih, autentičnih brendova. Priče o njihovu usponu i opstanku su zanimljive, te na neki način podsjećaju na ono što strancima u Hrvatskoj pričamo o Bajaderi, Cockti, Vegeti ili Faks helizimu.

Kako piše Bloomberg, Kathi je je do konfiskacije kompanije 1972. godine bila obiteljski biznis u Halleu pored Leipziga, a 1991. godine preuzeo ga je Rainer Thiele. On je sin osnivača kompanije, Kurta i Kathi, a temelj njihova biznisa pokrenutog 1951. godine bio je prašak za pecivo i kolače, koji su patentirali. U DDR-u je Kathy dugo bila hit, ali do trenutka ujedinjenja Njemačke prodaja je pala. S novim vlasnikom i investicijama uspjela se, međutim, vratiti u srca tamošnjih potrošača: 1991. godine je prodaja iznosila 1,9 milijuna eura, au 2018. godini čak 28,5 milijuna eura. Glavni konkurent im je Dr. Oetker, njemački broj jedan u prašcima za peciva i sličnim proizvodima.

Facebook Kathi
Kathi

Gazirani sok koji se pio u nekadašnjem DDR-u je Vita Cola, ne Coca Cola. Ona i danas „vlada” u Tiringiji, a prošle je godine postigla rekord – prodano je 89 milijuna litara tog pića, što ga je učinilo najpopularnijom „domaćom colom”. Na policama se prvi put pojavila 1958. godine što je, kako piše Bloomberg, bio i dio petogodišnjeg plana Komunističke partije, odgovor na američku Coca Colu. Njena zamjena se punila u 200 tvornica u DDR-u, a privremeno je „nestala” nakon 1990. godine. Oživio ju je lokalni poduzetnik, a sada je u rukama Hassia grupe. Zadržala je isti recept i okus kao u doba željezne zavjese, tvrde autori teksta.

Facebook Vita Cola
Vita Cola

Pjenušavo vino Rotkäppchen, brend s kraja 19. stoljeća koji je popularizirao i sam car Wilhelm II, i dalje se proizvodi u Leipzigu. Skupina bivših menadžera je 1993. godine je zajedno s investitorom iz zapadne Njemačke preuzela kontrolu nad kompanijom, a sada drže više od polovine njemačkog tržišta „sekta”, što je lani donijelo oko 600 milijuna eura. Glavni konkurenti su mu Freixenet te Martini Asti Spumante.

A woman takes a bottle of east German fizzy wine
REUTERS
Rotkäppchen

Bautz'ner je senf koji se proizvodi u Saskoj i jedan je od prodavanijih sličnih brendova u Njemačkoj. Proizvodi se od 30-ih godina prošlog stoljeća, a u doba DDR-a kompanija je bila državna. Nakon pada Zida, 1992. godine ju je preuzela minhenska kompanija Develey Senf & Feinkost i ubrzo utrostručili proizvodnju. Danas je taj senf lider na tržištu u istočnoj Njemačkoj, ali je brend poznat i daleko šire od njenih granica.

Facebook Bautz'ner
Bautz'ner

Spee, prašak za strojno pranje rublja, također je bio hit u DDR-u i danas je među preživjelima zahvaljujući novim vlasnicima nakon ujedinjenja. Spee su počeli proizvoditi 1968. godine u tvornici u Genthinu pored Berlina, koju je nakon Drugog svjetskog rata od Henkela eksproprirala ruska vojska. Henkel je 1990. godine otkupio tvornicu i uskoro je Spee bio i na policama zapadnih potrošača. Danas je, kažu, treći po popularnosti deterdžent u Njemačkoj, nakon Persila i Ariela. Bloombergovi novinari ipak dodaju: Henkel je proizvodnju praška prije desetak godina premjestio u svoju centralu, u Düsseldorf prije, a stotine radnih mjesta u Genthinu je ugašeno.

Facebook Spee
Spee

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. studeni 2024 17:51