Kad je kriza vrijednost ovog plemenitog metala raste: Hrvati rasprodaju obiteljski nakit

Otkup zlata ponovo je vrlo tražena djelatnost među Hrvatima. Tijekom srpnja i kolovoza broj ljudi koji koristi ovu uslugu je više nego udvostručen u odnosu na iste mjesece lani.

– Uz rekordni pad BDP-a u drugom kvartalu, smanjili su se i prihodi građana. Dio ljudi ostao je bez posla, dio je pristao na manje plaće, a dio je izgubio dodatne prihode od ljetnog iznajmljivanja stanova i kuća na koje su računali. Tako je otkup zlata ponovo postao način popunjavanja obiteljskog budžeta – objašnjava Novom listu Slaven Sviličić, voditelj sektora investicijskog zlata u tvrtki Auro Domus.

Cijena zlata u kolovozu je dosegla povijesni maksimum. Nikad dosad zlato nije vrijedilo toliko koliko ovog ljeta. Kada se računa u dolarima po unci, što je globalni standard, cijena zlata prvi put u povijesti premašila je vrijednost od 2.000 dolara po unci.

Trenutačno je cijena nešto korigirana, oko 1.960 dolara za uncu, što je i dalje više od prethodnog povijesnog maksimuma koji je u 2011. godini iznosio oko 1.930 dolara za uncu. U eurima, cijena grama zlata na burzi trenutačno je oko 53 eura, a dosegla je i gotovo 56 eura.

U proteklih godinu dana to je rast od čak 35 posto. U skladu s ove dvije situacije, porastao je i interes građana za otkupom zlata, ali i visina isplata. Tako je u srpnju prosječni iznos isplaćen klijentima bio veći od 2.300 kuna, a u kolovozu će biti i nešto veći.

– Što se tiče klijenata, uglavnom su to ljudi srednje dobi, oko 40 do 55 godina, koji spadaju u srednju klasu. Rijetko se radi o osobama koje su prisiljene prodati zlato da bi podmirile režije, već se radi uglavnom o građanima koji rade, ali im je potrebno nešto više novaca da bi zaokružili financijsku situaciju.

Najveći udio u otkupu ima nakit, i to većinom nakit starije izrade koji se danas rijetko nosi. Vidimo to po vrsti predmeta koji se nađe u otkupu, ističu djelatnici tvrtke.

Sve otkupljeno zlato se topi i oblikuje u radionici na području Liburnije u poluge miješane kakvoće (nisu čisto zlato, nego imaju primjese drugih metala) koje se zatim prevoze u rafinerije van granica Hrvatske gdje se prerađuju u čisto zlato – limove, kuglice i druge oblike koji se koriste u industriji ili proizvodnji nakita.

Jedan dio tog zlata koristi se za izradu poluga i zlatnika, odnosno predmeta koji spadaju u investicijsko zlato, koje Auro Domus ponovo plasira na tržište Hrvatske.

– I kod investicijskog zlata imamo velik rast potražnje, a razlozi su jednaki: kada vlada zabrinutost za gospodarstvo, kada pada kupovna vrijednost novca i kada se smanjuju kamate, velik broj ljudi dio svoje imovine pretvara u zlato kupujući poluge i zlatnike, poručuju iz Auro Domusa.