Zemlje Bliskog istoka i Zaljeva ove su godine zbog ratnih zbivanja imale pad broja dolazaka turista veći od 40 posto, za razliku od svih drugih regija koje su imale diskretan rast, što bi isto bilo bolje da se na proljeće nije dogodio američki napad na Iran. Sve nedaće u industriji putovanja izazvala je ta geopolitička kriza – na kretanja turista u ovoj godini najviše su utjecale visoke cijene goriva koje je izazvao ovaj sukob, a sve to je pod povećalo stavilo budžete za putovanja.
Ipak je nastavljen rast, pokazale su brojke Globalnog izvješća o putovanjima (Global Travel Report 2026) koji se svake godine predstavlja na svjetskoj turističkoj burzi WTM London. Međunarodni turistički dolasci trebali bi tako ukupno porasti za 2 posto u 2026. godini. Iako je riječ o sporijem rastu nego prethodnih godina, očekuje se da će njihov broj dosegnuti rekordnih gotovo 1,6 milijardi. Istodobno se predviđa rast turističke potrošnje od 9 posto, na 7,8 bilijuna američkih dolara. Kriza na Bliskom istoku imala je najveći negativan utjecaj, dok Europa, Azija i Afrika bilježe snažan rast. Također, poremećaji u prometu i neizvjesnost potiču putnike da daleka putovanja zamjenjuju destinacijama bližima domu.
Autori istraživanja (Tourism Economics) očekuju da će se rast ubrzati u 2027. godini, kada bi međunarodni turistički dolasci trebali porasti za 8 posto, usporedno sa smirivanjem poremećaja. Putovanja na daleke destinacije, segment koji je 2026. pretrpio najveći udar, trebala bi se oporaviti za 11 posto. Posebno se očekuje snažan oporavak Bliskog istoka (+43 posto), iako će se broj dolazaka i dalje zadržati ispod rekordnih razina iz 2025. godine. Autori napominju da oporavci u industriji putovanja nakon kriza postaju sve brži, što potvrđuje otpornost turističke industrije. Ipak, kratkoročno i dalje postoji znatna neizvjesnost zbog aktualnih geopolitičkih napetosti, a eventualni nastavak sukoba mogao bi odgoditi očekivani oporavak.
Do 2032. godine rast prihoda, sve veća važnost putovanja u životnim prioritetima te širenje zračnih i smještajnih kapaciteta osigurat će da turizam nastavi rasti brže od ukupnog gospodarstva. Međunarodni turistički dolasci povećavat će se za oko 6 posto godišnje te bi do 2032. trebali dosegnuti 2,2 milijarde. Ukupna potrošnja na destinacijama, uključujući domaći turizam, porast će na 11,3 bilijuna američkih dolara. Na regionalnoj razini najbrži rast očekuje Bliski istok, koji će se oporavljati od pada u 2026., dok bi Europa trebala ostvariti najveći apsolutni porast broja posjetitelja.
Analiza pokazuje i da broj ljudi koji putuju raste, a putovanja su sve učestalija. Prosječna osoba godišnje provede 2,1 noć na domaćim putovanjima, a 0,9 noći na putovanjima u inozemstvo. Međunarodna putovanja rastu znatno brže, očekuje se da će se broj noćenja u inozemstvu po stanovniku između 2026. i 2032. povećati za 41 posto, u usporedbi s rastom od 13 posto kod domaćih noćenja. Razlog je rast prihoda, zahvaljujući kojem putovanja u inozemstvo postaju dostupna sve većem broju kućanstava. U većini razvijenih gospodarstava broj noćenja u inozemstvu po stanovniku već je znatno veći. A iako parovi i obitelji i dalje čine najveći udio putničkih skupina, mlađi putnici češće putuju s prijateljima, a ujedno i češće odlaze na putovanja.
Umjetna inteligencija bila je važna tema ovogodišnjeg izdanja WTM-a, od toga kako je integrirati u poslovanje i iskoristiti za rast do brige kakvu štetu AI u industriji može napraviti ako ‘podivlja‘ – danas hladnjaci, sutra bilo što drugo.
Istraživanje otkrilo: U Hrvatskoj najmanje troše najbrojniji gosti!
Iako uloga AI raste u planiranju putovanja, ljudi su još sumnjičavi oko rezervacija s tim alatima. Digitalni alati danas oblikuju većinu međunarodnih putovanja, a potrošači sve više očekuju da im tehnologija pojednostavi i objedini sve faze putovanja. Kada je riječ o planiranju putovanja, online turističke agencije i dalje su vodeći kanal za pronalaženje i otkrivanje ponude, dok se korištenje umjetne inteligencije među potrošačima povećava iz godine u godinu. U prihvaćanju tih tehnologija prednjače mlađi putnici i putnici iz azijsko-pacifičke regije.
Potrošnja putnika sve je više polarizirana: na pojedinim elementima putovanja ljudi nastoje uštedjeti, dok su za druge spremni izdvojiti više novca. Omjer cijene i kvalitete sve je važniji čimbenik pri odabiru destinacije, dok luksuzni turizam privlači sve širu i mlađu publiku. Kad je riječ o smještaju, hoteli i dalje ostaju prvi izbor, pri čemu luksuzni i objekti srednje kategorije imaju gotovo podjednak tržišni udio. Odmor i opuštanje prvi je i sve jači motiv za putovanja - 37 posto putnika odabralo je svoju posljednju međunarodnu destinaciju radi odmora i opuštanja, u odnosu na 31 posto u 2025. godini. I luksuz se pritom redefinira: među putnicima kojima je luksuz važan, opuštanje (50 posto) zauzima drugo mjesto po važnosti, odmah iza udobnosti (59 posto). Rasta uloga evenata - 58 posto međunarodnih putnika u posljednje je dvije godine otputovalo u inozemstvo kako bi prisustvovalo nekom događanju, a među putnicima u dobi od 18 do 34 godine taj udio raste na 80 posto.
Glazbena događanja najčešći su razlog putovanja među turistima koji odlaze na događanja u slobodno vrijeme (37 posto svih međunarodnih putnika). Slijede sportska događanja (24 posto) i kulturna događanja (22 posto). Međunarodni posjetitelji čine oko trećine europske turističke potrošnje u segmentu putovanja u slobodno vrijeme, što je najveći udio među trima najvećim svjetskim regijama. Pritom potrošnja međunarodnih turista u 2026. raste za 11 posto, a domaćih turista za 8 posto. Do 2032. očekuje se usporavanje rasta na 5, odnosno 4 posto godišnje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....