ENERGETIKA 2024.

Julije Domac: ‘Trebaju nam ukidanje zamrzavanja cijena i veća ulaganja u prijenosnu mrežu‘

Zbog sporosti administracije na čekanju su novi projekti obnovljivih izvora energije, kaže Domac.

Julije Domac

 Nera Simic/

U interesu deblokade dijela investicija u sunčane elektrane Vlada treba ukinuti mjere zamrzavanje cijena električne energije, kaže ravnatelj Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (Regea) Julije Domac. U razgovoru za naš prilog Domac, jedan od najupornijih i najkompetentnijih zagovornika investicija u ‘obnovljivce‘ u našoj energetici, obrazlaže spomenuti zahtjev prema Vladi, komentira ulogu HEP-ODS-a u ubrzanju investicija u ‘solare‘ i iznosi dosadašnje učinke PVMaxa, velikog projekta Regee u okviru kojeg će instalirati 676 solarnih elektrana.


Koji su argumenti za ukidanje Vladinog ograničavanja cijena električne energije taj zahtjev i kakve su Vaše procjene hoće li regulacija cijena električne energije biti produljena 1.travnja?


- Vlada je od rujna 2022. godine uvela uredbu koja ograničava cijenu električne energije. To je rezultiralo usporavanjem investicija sunčane elektrane građana i u javnom sektoru jer su one postale neisplative, a to mogu i potvrditi iz iskustva svakodnevnog rada s klijentima.
Reguliranom cijenom energije razdoblja povrata ulaganja za prosječno kućanstvo su preko 10 godina što nije nimalo poticajno. Neki su srećom ipak shvatili da je ovakvo stanje samo privremeno pa se odlučuju za investicije koje su zapravo jedino trajno rješenje problema skupe energije. Žao mi je da je takva poruka – poziv na investicije, ali i na štednju energije, izostao s najviše razine.
Vjerujem da je namjera bila dobra, ali ipak se radi o nizu nepromišljenih politika koje onda dovode do suprotnih učinaka. Dakle, Vlada prvo gotovo upropastila HEP umjetno spuštajući cijenu energije - svima bez kriterija, onako helikopterski. Onda se HEP spašava iz proračuna, ali novac tamo zapravo uplaćuju oni isti radi čijeg je sufinanciranja HEP zapravo u problemima. Pogreška se čini još i veća jer se kod nas nejednako oporezuje rad i imovina pa na neki način oni siromašniji tu daju najviše. To su problem kratkoročnih odluka kada se ne misli o posljedicama, troškovima, ulaganjima i slično. Kao da sutra ne postoji.
Ne postoji razmišljanje o neželjenim posljedicama odnosno o kompleksnosti svake odluke i dugoročnim efektima. Jednodimenzionalno gledanje problema veliki je problem današnje politike.


Nedavno ste iznova upozorili na ulogu HEP-ODS-a u investicijama u sunčane elektrane, odnosno na poteškoće koje investitorima čini HEP-ODS. Kako objašnjavate činjenicu da se već godinama upozorava na problem HEP-ODS-a i da se, manje-više, ništa ne mijenja?


- Pouzdano znam da postoji i stručno znanje i ljudski kapacitet u HEP-ODS-u koji probleme prepoznaje, ali i pokušava riješiti. Problem je da takvi često nemaju mogućnosti predlagati rješenja razini na kojoj se odlučuje, ali da sama uprava ne prepoznaje probleme ili nema kapaciteta za njihovo rješavanje. Komunikacija između te dvije razine ne postoji ili je strah potpuno blokira. To je sve posljedica političkog kadroviranja, imenovanja i zapošljavanja podobnih, a ne sposobnih. Nije to problem samo ove Vlade niti je taj problem za vrijeme ove Vlade nastao. To je rak rana Hrvatske svih godina naše samostalnosti i najveća prepreka koju imamo u svom razvoju.
Što se sunčanih elektrana tiče, bez suvremene mreže nema energetske tranzicije. Danas su ti problem najvidljiviji na razini distribucije, ali sutra ćemo ih sve više vidjeti i na razini prijenosne mreže. Naši dalekovodi u prosjeku su stariji od 50 godina.


Početkom godine upozorili ste na neobjavljivanje javnog natječaja za dodjelu tržišne premije kao mehanizma kojim se potiču ulaganja strateške projekte obnovljivih izvorna energije. Imate li informacije radi li HROTE i Ministarstvo gospodarstva nešto po tom pitanju i kada bi natječaj mogao biti objavljen?


- Nemam konkretnih informacija o tome, ali čini mi se da je problem konačno shvaćen ozbiljno. Velika je šteta ovo što se dogodilo. Novi projekti obnovljivih izvora energije, barem 400 megavata sunčanih, geotermalnih i malih hidroelektrana stavljeni su na čekanje i ponovo će kasniti 3 ili više godina.


Regea trenutno razvija veliki projekt PVMax, možete li, iako se radi o velikom broju elektrana i investicija na različitom nivou realizacije, sumirati ključne poteškoće u razvoju tih investicija i dobrobiti koje njihova realizacija donosi zajednici?


- Od početka projekta, REGEA je sklopila suradnju s klijentima iz privatnog i javnog sektora o pružanju potpore za razvoj integriranih sunčanih elektrana na 676 lokacija, ukupne instalirane snage oko 182,3 megavata snage (MWp). Očekujem do kraja ove godine realizacija od preko 70 MWp s vrijednosti ulaganje preko 50 milijuna EURa. Uzimajući u obzir da je trenutno na ODS mrežu spojeno tek od 450 MWp, ove brojke su izrazito velike.


Uz problem regulirane cijene energije, ključne poteškoće su dugo vrijeme čekanja na ishođenje elektroenergetske suglasnosti ili puštanja u pogon, visoki troškovi priključenja na distribucijsku mrežu. Nadalje, nedovoljna informiranost investitora – pogotovo iz javnog sektora, što dovodi do nezdrave ovisnosti o bespovratnom sufinanciranju umjesto korištenja učinkovite alternative poput PPA modela.


Kada pričamo o natječajima za sufinanciranje, pretjerani zahtjevi, a posebno obveza predaja glavnog projekta, nepotrebno usporavaju procese. Razmatranje alternativa poput natječaja s idejnim projektom moglo bi ubrzati realizaciju. Na kraju, investitori se suočavaju s izazovom zastarjelih krovova koji ne podržavaju dugoročnu održivost sunčanih elektrana. Za više projekata sunčanih elektrana, potrebno je poticati obnovu krovišta.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
19. prosinac 2024 07:05