Najnoviji podaci o kretanju BDP-a europodručja u trećem tromjesečju daju razloga za blagi optimizam. Prema prvoj procjeni Eurostata, gospodarstvo europodručja realno je poraslo 0,4 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, blago nadmašivši tržišna očekivanja od 0,2 posto. Na godišnjoj razini rast je iznosio 1,3 posto. Ipak, znatan dio rasta ostvaren je u Irskoj, čiji BDP zbog specifičnosti multinacionalnog poslovanja često snažno oscilira.
Na tromjesečnoj razini poraslo je čak 5,5 posto, a bez njegova doprinosa rast ostalih zemalja europodručja iznosio bi nešto više od 0,2 posto. Rezultati najvećih članica prilično su neujednačeni: Njemačka i Španjolska zabilježile su rast, Italija je stagnirala, dok se francuska ekonomija smanjilo 0,1 posto.
Unatoč američkim carinama, geopolitičkim sukobima i rastu cijena energije, europska industrija nastavlja se oporavljati. Prema najnovijem istraživanju S&P Globala, aktivnost prerađivačke industrije europodručja u listopadu je nastavila rasti deveti mjesec zaredom. Indeks menadžera nabave (PMI) iznosio je 52,7 bodova, nešto manje nego u rujnu, kada je dosegnuo najvišu razinu od svibnja 2022. godine.
Vrijednost iznad 50 bodova označava rast aktivnosti. Podaci sugeriraju da europski proizvođači zasad uspijevaju odolijevati trgovinskim i geopolitičkim pritiscima, a dodatni poticaj dobivaju od povećanih izdvajanja za obranu, stvaranja zaliha iz predostrožnosti i promjena trgovinskih tokova zbog američkih carina. Kako navodi Reuters, posebno se ističe oporavak izvoznih narudžbi, koje su u listopadu zabilježile najveći rast u više od četiri i pol godine.
Od osam zemalja obuhvaćenih istraživanjem, rast je zabilježen u njih šest, dok su Francuska i Italija ostale u području pada. Francuski PMI spustio se s 50,6 bodova u rujnu na 49,5 u listopadu.
Hrvatska nije obuhvaćena istraživanjem, ali njezini službeni statistički podaci također upućuju na pozitivnu dinamiku industrijske proizvodnje. U rujnu je bila sedam posto veća nego u istom mjesecu prošle godine, a u prvih devet mjeseci zabilježila je rast od 2,4 posto. Nakon pada u travnju i svibnju, godišnje stope rasta ponovo su postale pozitivne.
Glavni pokretač rasta posljednjih mjeseci proizvodnja je električne opreme. Prema podacima DZS-a, u rujnu je bila 111,5 posto veća nego u istom mjesecu lani. Kako navode analitičari RBA, upravo je ta djelatnost najzaslužnija za pozitivna kretanja industrijske proizvodnje posljednjih mjeseci. Njezina je proizvodnja u prosjeku porasla 54,1 posto u prvih devet mjeseci u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Hrvatska udjelom duga u BDP-u opet ispod prosjeka eurozone
Rast potražnje za energetskom opremom, transformatorima i drugim proizvodima, očito je, otvara prilike domaćim proizvođačima u segmentu energetske infrastrukture i elektrifikacije, ponajprije Končaru i Rimac Technologyju. Ipak, snažan rast jedne djelatnosti ne znači da se oporavak proširio na cijelu industriju. Dio tradicionalnih grana i dalje se suočava s padom proizvodnje i konkurentskim pritiscima.
Dinamiku proizvodnje u nadolazećem razdoblju, navode Elizabeta Sabolek-Resanović i Petar Bejuk u dnevnom osvrtu RBA, mogu ograničiti geopolitičke napetosti i s njima povezani poremećaji na energetskim i transportnim tržištima. "Takvi rizici prvenstveno djeluju kroz povećanje troškova energije, prijevoza i osiguranja, dok bi njihovo dulje trajanje moglo nepovoljno utjecati i na inozemnu potražnju te investicijsku aktivnost u europskom gospodarstvu.
Posljedično, negativni učinci mogli bi se preliti i na domaću industrijsku proizvodnju", navode. Ipak, smatraju da dosadašnja kretanja upućuju na veću otpornost industrije europodručja nego što se očekivalo na početku razdoblja obilježenog snažnim rastom cijena nafte zbog sukoba na Bliskom istoku.
Određenu podršku ukupnoj industrijskoj proizvodnji u nastavku godine, napominju, mogla bi pružiti proizvodnja rafiniranih naftnih proizvoda, nakon što je početkom rujna u Rafineriji nafte Rijeka pokrenuto novo postrojenje za obradu teških ostataka, koje bi trebalo omogućiti povećanje proizvodnje dizela. Kako zaključuju, potencijalni oporavak glavnih vanjskotrgovinskih partnera u EU, uz očekivano smirivanje geopolitičkih napetosti, mogao bi industrijsku proizvodnju nastaviti povećavati i u 2027., trećoj godini zaredom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....