JANAF kreće po naftu u Kazahstanu: Hrvatska ulazi u veliki projekt, Kazahstanci nude i nove poslove

Kazahstanska državna kompanija KazMunayGas (KMG) u veljači je odobrila sporazum o zajedničkom poslovnom pothvatu (Joint Operating Agreement) s tvrtkom Geoenergija razvoj. Suradnja je početkom travnja formalizirana potpisivanjem ugovora o istraživanju i proizvodnji nafte i plina u kazahstanskom bloku Shygys, prenosi Lider Media.

Geoenergiju razvoj prošle je godine osnovala Agencija za ugljikovodike (AZU), s temeljnim kapitalom od 2660 eura. Od početka projekta bilo je predviđeno da AZU glavnu ulogu ima privremeno, odnosno dok tvrtka ne dobije koncesiju u Kazahstanu, nakon čega bi se u projekt uključio JANAF.

Glavna skupština JANAF-a još je u siječnju odobrila ulazak kompanije u vlasničku strukturu Geoenergije razvoja. Predviđeno je povećanje temeljnog kapitala za 2660 eura, kao i uplata do 43,68 milijuna eura za financiranje istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u istražnom polju Shygys.

JANAF je prije nekoliko dana objavio da je potpisao dokumentaciju o pristupanju vlasničkoj strukturi Geoenergije razvoja, u kojoj će imati 50-postotni udio.

Tim potezom JANAF prvi put ulazi u takozvani upstream segment, koji obuhvaća istraživanje, bušenje i eksploataciju nafte i plina. Kompanija tako svojoj dosadašnjoj transportnoj djelatnosti pridružuje istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na međunarodnom tržištu, kao jedina hrvatska kompanija uz Inu.

Predsjednik KazMunayGasa Askhat Khasenov, predsjednik uprave JANAF-a Stjepan Adanić, veleposlanik Kazahstana u Hrvatskoj Daulet Batrashev, i glavni savjetnik kazahstanskog veleposlanika za gospodarstvo i sport Ivica Pirić

Projekt dobiva dodatnu težinu upravo u sadašnjem trenutku, kada ratovi, geopolitičke napetosti i poremećaji na energetskim tržištima ponovno u prvi plan stavljaju pitanje sigurnosti opskrbe. Ulazak JANAF-a i Agencije za ugljikovodike u projekt u Kazahstanu uklapa se i u smjer energetske politike Vlade, koja sve snažnije naglašava energetsku samodostatnost, diversifikaciju izvora i aktivniju ulogu države u strateškim energetskim projektima.

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar ovih je dana ponovno naglasio potrebu povećanja hrvatske energetske samodostatnosti, dok je Vlada u novi zakonski okvir za istraživanje i eksploataciju energetskih georesursa ugradila mogućnost aktivnije uloge države preko Agencije za ugljikovodike i kompanija u državnom vlasništvu.

Kazahstanski projekt konkretan je primjer takvog zaokreta: JANAF više nije samo kompanija koja prevozi i skladišti tuđu naftu, nego prvi put ulazi u dio poslovanja u kojem sudjeluje u traženju i, pokažu li se nalazi komercijalno isplativima, proizvodnji energenata.

Projekt KMG-a i Geoenergije razvoja provodit će se uz jednake udjele od po 50 posto, dok će hrvatska strana u cijelosti financirati fazu geoloških istraživanja. "Minimalnim programom radova predviđena su 2D seizmička istraživanja u opsegu od 500 kilometara te bušenje istražne bušotine duboke 3500 metara", piše Lider Media.

Tek će rezultati istraživanja pokazati postoje li na području Shygysa komercijalno isplative količine nafte ili plina. Zbog toga u ovoj fazi još nije moguće govoriti o budućim količinama proizvodnje niti o vrijednosti potencijalnog nalazišta.

No suradnja s Kazahstanom, prema informacijama Jutarnjeg lista, ne bi trebala završiti samo na Shygysu. *Kazahstanska strana hrvatskim je partnerima već predložila razgovore o dodatnim projektima u području nafte i plina*, što bi sadašnji posao moglo pretvoriti u početak dugoročnije energetske suradnje dviju država.

Kazahstan je pritom jedna od najvažnijih svjetskih država proizvođača nafte i raspolaže velikim rezervama ugljikovodika, a na tamošnjem tržištu prisutne su neke od najvećih svjetskih energetskih kompanija.

Za JANAF zato Shygys nije samo ulaganje u jedan istražni blok. Ako projekt uspije, kompanija bi uz transport i skladištenje dobila sasvim novu poslovnu komponentu – sudjelovanje u istraživanju i proizvodnji nafte i plina na međunarodnom tržištu.