Iranska Revolucionarna garda danas je obznanila kako kontrolira Hormuški tjesnac i kako svaki brod koji pokuša proći tim putem riskira uništenje.
- Iran, kao odgovor na napade SAD-a i Izraela, neće dopustiti prolazak kroz tu strateški važnu plovnu rutu. Hormuški tjesnac je zatvoren. Napast ćemo i zapaliti svaki brod koji pokuša prijeći tjesnac - poručili su putem nacionalne iranske televizije.
Stručnjak za CNN: ‘Rusija je dobila sjajnu vijest, Božo Kovačević: ‘Više su izgubili nego dobili‘
Kroz taj uzak morski prolaz između Irana na sjeveru i Omana na jugu prolazi približno 20 posto ukupne svjetske trgovine naftom, što ga čini najvažnijim energetskim „uskim grlom” na planetu .Preračunato u brojke to znači da svakoga dana kroz tjesnac prolazi između 20 i 21 milijun barela nafte i naftnih derivata, odnosno gotovo petina globalne potrošnje nafte. Osim sirove nafte, Hormuški tjesnac ključan je i za transport ukapljenog prirodnog plina (LNG). Procjenjuje se da oko četvrtine svjetske trgovine LNG-om prolazi upravo tim pravcem, ponajviše iz Katara, jednog od najvećih svjetskih izvoznika tog energenta.
Kina i Indija najveći gubitnici
No neće svi biti jednako pogođeni njegovim zatvaranjem.
Procjenjuje se da oko 84 posto ukupnog prometa nafte kroz taj prolaz ide prema Aziji, što jasno pokazuje koliko su azijske ekonomije ovisne o stabilnosti plovidbe u tom dijelu svijeta. Najveći kupci su Kina, Indija, Japan i Južna Koreja, koje zajedno čine gotovo 70 posto ukupnog prometa nafte kroz Hormuški tjesnac.
Kina je pritom pojedinačno najveći uvoznik. Procjenjuje se da ta zemlja svakodnevno uvozi oko 5,4 milijuna barela nafte koji prolaze kroz Hormuz, što predstavlja gotovo polovicu kineskog ukupnog uvoza nafte. Upravo zbog toga svaka ozbiljnija destabilizacija plovidbe kroz taj prolaz predstavlja značajan rizik za kinesku energetsku sigurnost.
I Indija danas ovisi o Hormuškom tjesnacu, gotovo jednako kao i Kina. Kao treći najveći svjetski potrošač nafte, Indija velik dio svojih energetskih potreba pokriva uvozom iz zemalja Perzijskog zaljeva.
Procjenjuje se da oko 40 do 60 posto indijskog uvoza nafte dolazi iz država Zaljeva poput Saudijske Arabije, Iraka, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Kuvajta. U apsolutnim brojkama Indija svakodnevno uvozi približno 2 do 2,5 milijuna barela nafte koji prolaze kroz Hormuški tjesnac, čime je svrstana među najveće kupce energenata koji se transportiraju tim putem.
Europa je znatno manje izravno ovisna o toj ruti. Oko 15 posto ukupnog uvoza nafte Europske unije dolazi iz zemalja Perzijskog zaljeva, čiji izvoz gotovo u potpunosti prolazi kroz Hormuški tjesnac.
Sjedinjene Američke Države još su manje izravno ovisne o toj ruti, ponajprije zbog snažne domaće proizvodnje i velikog uvoza iz Kanade. Nafta iz zemalja Perzijskog zaljeva čini otprilike 10 do 12 posto američkog uvoza nafte.
Velika promjena
No nije uvijek bilo tako. U drugoj polovici 20. stoljeća taj je prolaz bio ključna ruta za opskrbu Sjedinjenih Američkih Država i Europe naftom iz Perzijskog zaljeva. Primjerice, 2001. trgovina naftom iz Perzijskog zaljeva prema SAD-u i EU bila je gotovo nekoliko veća nego prema Kini.
Nakon naftnih šokova 1970-ih, zapadne su ekonomije bile izrazito ovisne o nafti iz te regije. Tijekom 1970-ih i 1980-ih više od polovice američkog uvoza nafte dolazilo je iz zemalja OPEC-a, velikim dijelom upravo iz država Perzijskog zaljeva. Europa je u isto vrijeme iz te regije dobivala približno 30 do 40 posto svoje uvozne nafte. Budući da gotovo sav izvoz nafte iz Saudijske Arabije, Kuvajta, Iraka i drugih zaljevskih država prolazi kroz Hormuški tjesnac, taj je prolaz desetljećima bio jedna od glavnih energetskih arterija zapadnog svijeta.
Benzin i dizel poskupjeli, energetski insajder: ‘Vlada bi mogla vratiti regulaciju cijena‘
Početkom 2000-ih ovisnost je počela postupno slabjeti, iako je regija Zaljeva i dalje imala važnu ulogu u opskrbi Zapada. Sjedinjene Države tada su još uvijek oko četvrtine svoje uvozne nafte dobivale iz Perzijskog zaljeva, dok su europske zemlje značajne količine energenata uvozile iz Saudijske Arabije, Iraka i Kuvajta.
Velika promjena dogodila se tijekom posljednjih petnaestak godina. Razvoj tehnologije eksploatacije nafte i plina iz škriljca dramatično je povećao domaću proizvodnju u Sjedinjenim Državama, dok su europske zemlje postupno diverzificirale izvore opskrbe i povećale uvoz iz drugih regija, uključujući Norvešku, Afriku i Sjedinjene Države. Istodobno je potražnja za energijom snažno rasla u Aziji, osobito u Kini i Indiji.
Globalna recesija?
Unatoč novom poretku u redistribuciji nafte, analitičari američke medije upozoravaju da bi već sama eskalacija sukoba mogla podići cijene nafte za nekoliko dolara po barelu, dok bi ozbiljniji poremećaj plovidbe kroz Hormuški tjesnac mogao pogurati cijene iznad 100 dolara po barelu. Energetski stručnjaci stoga upozoravaju da bi dugotrajnija blokada tog prolaza gotovo sigurno izazvala globalnu recesiju.
Posljedice bi se brzo prelile na šire gospodarstvo. Skuplja nafta znači skuplje gorivo, veće troškove prijevoza, rast cijena hrane i poskupljenje brojnih industrijskih proizvoda.
Tako bi pritisak zbog rasta cijena nafte gotovo sigurno osjetila i administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa, što bi moglo imati i značajne političke posljedice uoči izbora, jer su cijene goriva jedno od najosjetljivijih pitanja za američke birače.
Uski, osjetljivi koridori
Geografski gledano, Hormuški tjesnac izuzetno je osjetljiv. Na najužem dijelu širok je između 30 i 40 kilometara, dok su stvarni plovidbeni koridori široki svega oko tri kilometra u svakom smjeru, uz dodatni sigurnosni pojas između njih. Zbog takve konfiguracije riječ je o prostoru gdje i relativno mali incident, a kamoli potpuno zatvaranje, može vrlo brzo poremetiti globalne opskrbne lance energije.
Iako pojedine države Zaljeva posljednjih godina pokušavaju razviti alternativne naftovode koji zaobilaze Hormuški tjesnac, njihov kapacitet i dalje je ograničen. Procjenjuje se da bi u slučaju zatvaranja tjesnaca tek manji dio izvoza, što je oko 5 do 7 milijuna barela dnevno, mogao biti preusmjeren kopnenim rutama, dok bi ostatak bio ozbiljno ugrožen.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....