Da bi Hrvate motiviralo da umjesto u nekretnine i štednju više ulažu u gospodarstvo, Ministarstvo financija je, po uzoru na druge europske zemlje, malim ulagačima, prvenstveno građanima, odlučilo ponuditi mogućnost otvaranja takozvanog investicijskog računa koji bi bio oslobođen poreznih obveza i time bi ulagatelje motivirao da svoj novac dalje "vrte" u ekonomiji.
Konkretno, riječ je o investicijskom računu putem kojeg će svaki hrvatski građanin moći ulagati u dionice, obveznice, ETF-ove te, općenito, instrumente tržišta novca, s benefitom da na ostvarenu dobit - dividendu, kamate i slično - ne plaćaju nikakav porez, a poreznih obveza koje nastaju na kapitalnu dobit oslobođeni su i u slučaju kad si novac odluče isplatiti na redovni, tekući račun, iako će time ostati bez nekih drugih pogodnosti.
Ideja iza investicijskog računa jest građane motivirati da diverzificiraju svoj ulagački portfelj, koji se tipično ponajviše sastoji od ulaganja u instrumente s nižim stopama dobiti (štednja i nekretnine), i to na način da ih se potakne sudjelovati u razvoju kapitalnih tržišta i ulagati u instrumente s većim mogućnostima zarade, baš kao što su to uz pomoć investicijskih računa dosad napravile Mađarska i Francuska, u kojima putem ovog tipa računa trenutačno štedi već 20 posto građana.
Maksimalni limit 200 tisuća eura
S obzirom na to da je namjera zakonodavca na otvaranje investicijskog računa prvenstveno motivirati građane koji inače nerado kupuju dionice i ulažu u fondove, posebnim Zakonom o investicijskom računu, koji je jučer predstavljen u Ministarstvu financija, predviđeno je da maksimalni, cjeloživotni limit uplata po računu bude ograničen na 200 tisuća eura, s time da će svi oni građani koji prvih pet godina života računa ne budu isplaćivali novac s tog računa imati mogućnost limit uplata povećati na 250 tisuća.
Definirano je također da će uvjet za račun biti da najmanje 20 posto portfelja bude vezano za Republiku Hrvatsku, točnije ulaganje u dionice i ostale instrumente poduzeća sa sjedištem u Hrvatskoj ili pak sa sjedištem u EU, ako su financijski instrumenti uvršteni na domaću burzu, a ovaj će uvjet početi vrijediti godinu dana od otvaranja računa, s time da će se ispunjavanje obveze provjeravati jednom mjesečno.
Osim toga, HIR-om je predviđeno i da se kod istog izdavatelja ne smije ulagati više od 50 posto ukupnog iznosa ulaganja, a propisano ograničenje počinje se primjenjivati tri mjeseca od dana kada iznos ulaganja na investicijskom računu prijeđe 20 tisuća eura.
Neće morati platiti porez
Za bolju ilustraciju Ministarstvo financija cijelu je stvar objasnilo na imaginarnom slučaju jedne građanke koja je odlučila otvoriti investicijski račun i na njega prebaciti dionice i obveznice vrijednosti 10 tisuća eura. Ona dodatno na račun uplaćuje 20 tisuća eura da bi njima mogla dalje trgovati bez poreznih obveza, a novac ulaže u nove dionice, obveznice i fondove.
Ulaganje se nastavlja narednih godina, a kako ne podiže novac s računa, nije obveznica plaćanja poreza, pa tako ni na kapitalni dobitak od tri tisuće eura koji je ostvarila nakon prodaje dijela dionica s obzirom na to da je dobit zadržala unutar investicijskog računa. Kako prvih pet godina nije podizala nikakav novac, maksimalni iznos uloga s 200 tisuća podiže joj se na 250 tisuća eura, a ona nastavlja ulagati. U imaginarnoj situaciji, nakon niza godina ulaganja odluči si isplatiti 50 tisuća eura s HIR-a za potrebe uređenja stana, a kako se kapitalni dobitak od prodaje vrijednosnih papira dogodio unutar tog računa, i dalje nije obveznica poreza, a u trenutku kad odlazi u mirovinu i zatvara HIR, neće biti dužna podmiriti porez jer nije prešla maksimalni limit uloga od 250 tisuća eura.
Kako će stvar doista izgledati u praksi, građani koji se odluče na otvaranje računa znat će jednom kada zakon bude usvojen, odnosno kada prođe proces javnog savjetovanja na kojemu će nacrt prijedloga biti dostupan do 23. kolovoza 2026.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....