Nedugo nakon što je preuzeo vođenje najveće hrvatske banke, Zagrebačke, Romeo Collina suočio se s recesijom koja je za mnoge kompanije najveći poslovni izazov u povijesti. Stoga je i bankarstvo u 2020. postalo biznis koji se mora prilagoditi izazovima s kakvim se još nije suočilo. Kako na hrvatsku budućnost gleda bankar s golemim iskustvom i vrlo dobrim uvidom u stanje financija hrvatskih kompanija i građana?
U kojoj je mjeri UniCredit revidirao svoju prognozu rasta za ovu i sljedeću godinu za EU i posebno za Hrvatsku? Koji su razlozi za zabrinutost, a na što gledate pozitivno?
- Hrvatski je BDP u trećem tromjesečju pao 10 posto na godišnjoj razini, iako je taj pad manji nego što se očekivalo početkom godine. Glavni su razlozi za to pad potrošnje od 7,5 posto i pad izvoza usluga od 45,3 posto, koji odražavaju opću nesigurnost izazvanu trenutačnim drugim valom pandemije. U ovom trenutku imamo dva utjecaja koji se međusobno neutraliziraju. S jedne strane, tu je porast broja zaraženih i ponovno uvođenje lockdowna. Zbog toga smo svoju prognozu za cijelu 2020. smanjili na -9,1 posto u usporedbi sa -8,5 posto iz rujna. S druge strane, tu su pozitivne vijesti o cijepljenju, a koje nam pokazuju da postoji svjetlo na kraju tunela. Dakako, još moramo proći kroz taj tunel, jer se nalazimo usred drugog vala. S tom se nesigurnošću suočavamo sada. Očekujemo da će se BDP tek 2023. vratiti na razine iz 2019. Međutim, četiri su glavna razloga zašto na budućnost moramo gledati optimistično. Prvo, uvjeti financiranja na povijesno su niskim razinama i dostupno je obilje likvidnosti. Drugo, uvedeni fiskalni poticaji, koje je omogućila stroga kontrola duga u prošloj godini, smanjuju negativni utjecaj na radna mjesta i dohodak po stanovniku. Važno je da su te mjere, uključujući minimalne plaće, i dalje na snazi i neće biti prerano ukinute kao što je to bio slučaj u većini zapadnih zemalja tijekom financijske krize 2008. Treće, bankarski je sustav u odličnom položaju da u potpunosti podrži gospodarski oporavak. Četvrto, 24 milijarde eura koje su na raspolaganju Hrvatskoj iz proračuna EU izvrsna su prilika za preoblikovanje hrvatskog gospodarstva ako ih uspijete usmjeriti na najučinkovitiji i najdjelotvorniji način u sektore kao što su zeleno gospodarstvo, digitalizacija, obrazovanje i infrastruktura. S obzirom na sve to, možemo biti optimistični i očekivati da će Hrvatska u bliskoj budućnosti ostvariti održivi, otporni i uključivi rast, uz otvaranje visokokvalificiranih radnih mjesta. Izazov je upravljanje projektima. Moramo osigurati učinkovit nadzor kako bismo bili sigurni u njihovu provedbu, o kojoj će ovisiti priljev financijskih sredstava iz Bruxellesa.
Međutim, danas naš glavni prioritet mora biti stavljanje pandemije covida-19 pod kontrolu kako bismo što prije otklonili nesigurnost i vratili povjerenje u naše gospodarsko i društveno okruženje te kako bismo porast depozita pretočili u potrošnju i ulaganja.
I konačno, ali ne najmanje važno, definitivno smo svjesni da se socijalna nejednakost pojačala u pandemiji i da je broj obitelji kojima je potrebna pomoć u porastu. Zaba je svoj marketinški proračun za 2020. usmjerila u brojne socijalne inicijative. Prije nekoliko dana odlučili smo nastaviti svoju suradnju s Hrvatskim Crvenim križem te smo umjesto kupnje darova za klijente i poslovne partnere donirali sredstva za kupnju darova djeci. Mislim da bismo mogli osigurati mnogo dalekosežniju potporu kad bi Vlada razmotrila mogućnost izmjene poreznog zakonodavstva kakva je provedena u drugim zemljama te na taj način pojačala doprinose socijalnim inicijativama.
Koliko ste zadovoljni ovogodišnjim poslovnim rezultatima?
- Ova vrlo izazovna godina donijela je nezapamćene i neočekivane događaje koji su utjecali na naše financijske rezultate. Nesigurnost u pogledu mogućnosti potpunog oporavka i ispunjavanja obveza kako građana, tako i poduzeća, prisilila nas je da povećamo rezervacije za gubitke po kreditima. Zbog toga smo u trećem tromjesečju ostvarili slabiji financijski rezultat nego u istom tromjesečju 2019.
To, međutim, nije ugrozilo našu stopu kapitala i stopu likvidnosti, koje su među najsnažnijima u hrvatskom bankarskom sustavu.
Zahvaljujući tome, nije se promijenila naša sposobnost da pružimo punu potporu ne samo klijentima kojima je bila potrebna procjena utjecaja pandemije, uz zahtjeve za moratorije, nego i onima koji covid-19 smatraju prilikom za konsolidaciju i jačanje svog konkurentnog položaja u određenim industrijama putem akvizicija.
Uz financijske rezultate, pandemija i potres donijeli su izazove u smislu prilagodbe naših digitalnih kapaciteta novim okolnostima kako u pogledu interakcija s klijentima, tako i u pogledu našeg internog poslovanja. Mogu reći da smo održali kontinuitet pružanja bankarskih usluga i proizvoda u cijelom ovom izazovnom razdoblju, istodobno uz zaštitu zdravlja i sigurnosti naših klijenata i kolega.
Uslijed događaja s kojima smo se suočili ubrzali smo provedbu strategija inovacije i digitalizacije. Digitalne preferencije koje su pokazali naši klijenti poseban su poticaj za ponovno promišljanje o našem poslovnom modelu i za nastavak iskorištavanja inovacija i digitalizacije. Moramo razmisliti o načinima kako još možemo iskoristiti iskustva stečena radom na daljinu i kako možemo unaprijediti naše digitalne kanale kako bi naši proizvodi i usluge bili još pristupačniji našim klijentima i kako bismo ispunili njihove potrebe koje se stalno razvijaju. Inovacije će nam pomoći zbog iskorištavanja podataka koji nam postaju dostupni zahvaljujući umjetnoj inteligenciji i strojnom učenju. Istovremeno su potrebna znatna ulaganja u informatičku tehnologiju.
Hrvatska je u velikoj mjeri ovisna o turizmu. Kolika je izloženost Zabe klijentima u tom sektoru? Što banka očekuje u daljnjem poslovanju s velikim i malim poduzećima u sektoru turizma?
- Turizam ima velik utjecaj na hrvatsko gospodarstvo: ukupni prihodi od turizma iznosili su 10,4 milijardi eura te utječu i na stabilnost tečaja. Unatoč pandemiji, turizam je u 2020. ostvario bolje rezultate od očekivanih, uz promet na razini 50 posto prošlogodišnjeg. Kad govorimo o turizmu, ne govorimo samo o hotelima, restoranima i kruzerima, nego i o brojnim drugim klijentima iz različitih gospodarskih sektora koji ovise o turizmu, poput proizvođača hrane i pića, dobavljača namještaja ili prijevoznih poduzeća. Kako bi se smanjio negativni domino efekt, koji se, usput, očituje u padu izvoza usluga od 45,3 posto u trećem tromjesečju 2020. godine, ključno je zaštititi radna mjesta povezana s tim sektorima kako bi se poslovanje moglo odmah nastaviti čim to dopuste uvjeti. Zapravo, za razliku od nekih drugih sektora pogođenih pandemijom, sektor turizma neće trajno izgubiti privlačnost nakon što završi pandemija. Naprotiv, mnogi će ljudi sigurno željeti nastaviti normalno putovati, posjećivati restorane i drugo čim to bude u potpunosti sigurno.
To znači da bismo danas trebali maksimalno pojačati napore da pandemiju stavimo pod potpunu kontrolu kako se Hrvatska sljedećeg ožujka, na početku nove turističke sezone, ne bi doživljavala kao zemlja koja se još bori s pandemijom.
U Zabi posvećujemo veliku pozornost sektoru turizma. Od početka krize prouzročene pandemijom covida-19, odmah smo počeli s provedbom opsežnog skupa mjera, od moratorija u trajanju do 12 mjeseci i izmjena otplata kredita do kredita za likvidnost, uz individualni pristup svakom klijentu. Nadalje, željeli smo pružiti konkretnu podršku malim poduzetničkim inicijativama kao najslabijim karikama u lancu. U tom smo pogledu uložili znatna sredstva u inovativnu kampanju #prviput kojom promičemo mala poduzeća u turizmu, osiguravajući im promotivne aktivnosti kako bismo povećali njihovu vidljivost na lokalnom tržištu i promicali domaće lokacije u razdoblju u kojem su putovanja u inozemstvo veoma otežana.
Je li se među vašim klijentima znatno povećao broj poduzeća koja imaju problema sa servisiranjem duga?
- Zagrebačka banka pripremila je opsežne mjere potpore za građane i pravne osobe kako bi im pomogla prevladati negativne financijske posljedice pandemije. U ovom trenutku možemo reći da se broj klijenata koji imaju problema sa servisiranjem duga prema banci nije znatno povećao, ali s obzirom na trenutačni drugi val pandemije, čeka nas nesigurnost u sljedećim mjesecima. Naša glavna inicijativa bila je produljivanje moratorija. Međutim, od početka smo bili svjesni da moratoriji nisu rješenje. Zato imamo više od 500 zaposlenika koji razgovaraju sa svakim klijentom, posebno s malim poduzećima, kako bismo utvrdili održivija rješenja nakon isteka moratorija. Bilo je vrlo jasno da većina poduzeća nije bila spremna brzo se prilagoditi 'novom normalnom' i s vremenom preispitati svoj poslovni model. Poduzeća koja su i prije imala određenih teškoća najviše su pogođena pandemijom. Danas, kad je većina moratorija istekla, neki su od njih produljeni, a ostatak kredita je restrukturiran kako bi poduzeća mogla nastaviti servisirati svoje dugove. Općenito smatram da je ovo pravi trenutak za donošenje fiskalnih mjera kojima će se poduzeća potaknuti na rast, a institucionalnim investitorima olakšati ulaganja i na taj način povećati kapitalizaciju odnosa s investitorima. Međutim, mislim da je danas glavno pitanje koji je najbolji način da se zaštite radna mjesta nakon postupnog ukidanja Vladinih mjera pomoći. Rješenje nije u daljnjem obaveznom produljivanju moratorija, niti u ograničavanju bilo kakvih sudskih postupaka. Time jednostavno odgađamo problem i odgađamo neizbježno dok se nagomilava dug.
Mislim da je najbolji način za zaštitu radnih mjesta veliko ulaganje u osposobljavanje, prekvalifikaciju i usavršavanje, posebno mlade generacije, kako bi ti radnici bili na raspolaganju poduzećima u brzorastućim industrijama koje će također iskoristiti sredstva iz instrumenta Next Generation EU. U međuvremenu je također važno osigurati financijsku potporu osobama koje se nađu u teškoćama dok ne pronađu novi posao. Revizijom stečajnih postupaka i ubrzavanjem procesa odlučivanja također bi se moglo bolje zaštititi vjerovnike i izbjeći likvidaciju poduzeća koja imaju održiv poslovni model.
U kojoj su se mjeri nenaplativa potraživanja u Hrvatskoj povećala zbog recesije?
- Pogoršanje gospodarskog okruženja negativno će utjecati na kvalitetu kreditnih portfelja banaka, pri čemu će porasti udio nenaplativih kredita. To je bilo jasno od početka pandemije u ožujku. Zato su lokalni i europski regulatori intervenirali mjerama poput sprečavanja isplate dividende i opuštanjem nekih regulatornih mjera. Zaba je zato u 2020. znatno povećala svoje rezervacije za gubitke po kreditima. Međutim, bankarski sustav, uključujući Zabu, u vrlo je dobrom položaju za suočavanje s ovom situacijom s obzirom na snažnu kapitalizaciju i dostupnu likvidnost. Nadalje, pozitivnom ocjenom na testu otpornosti na stres koji su zajednički provele Europska središnja banka i Hrvatska narodna banka potvrđena je kvaliteta imovine banaka krajem 2019. Na povjerenje u sustav ukazuje i znatno povećanje iznosa depozita koje su banke zabilježile u 2020. Samo je Zaba zabilježila dvoznamenkasti prosječni porast depozita građana i pravnih osoba. Zdravlje sustava trebalo bi očuvati, jer je to preduvjet da bi bankarski sustav mogao podržati gospodarski oporavak.
Smatrate li da će rad od kuće postati 'novo normalno'?
- Jedna od posljedica pandemije jest da smo se uspjeli prilagoditi novim okolnostima i istovremeno nastaviti usluživati svoje klijente. Rad od kuće jednostavno je posljedica činjenice da nam je jedan od prioriteta bio zaštititi zdravlje i sigurnost naših kolega. Nakon jednog tjedna, 60 posto naših kolega iz headquartera imalo je mogućnost rada od kuće. U drugom valu pandemije taj smo postotak povećali na 80 posto. Rad na daljinu neće nestati, jer prema anketama mnoga poduzeća planiraju barem neku praksu rada od kuće zadržati i nakon pandemije. Na temelju spoznaja stečenih tijekom pandemije, UniCredit i UniCredit European Works Council (UEWC) nedavno su potpisali prvu zajedničku izjavu o radu na daljinu. Time će se Grupi omogućiti proširenje prilika koje pruža tehnološki napredak, što će pak omogućiti nove načine rada za potporu boljoj ravnoteži poslovnog i privatnog života te većoj učinkovitosti.
Također razmatramo mogućnost da svojoj fizičkoj prisutnosti u ovom području damo drukčiju ulogu, s obzirom da se naši klijenti sve više koriste alternativnim kanalima za pristupanje našim proizvodima i uslugama na daljinu. Mogućnost znatnih ulaganja u informatičku tehnologiju bit će i već jest odlučujući čimbenik za banke na hrvatskom tržištu koji će možda potaknuti daljnju konsolidaciju.
Želio bih zahvaliti kolegicama i kolegama koji uslužuju naše klijente u poslovnicama unatoč rizicima za vlastito zdravlje i zdravlje svojih obitelji. Iz solidarnih razloga, svi članovi Uprave uvijek su bili prisutni u prostorijama banke tijekom pandemije, na tri različite lokacije.
Kakve trendove očekujete sljedeće godine kad je riječ o kamatnim stopama? Možemo li očekivati nastavak povijesno niskih kamatnih stopa ili bi moglo biti iznenađenja?
- Europska i američka središnja banka najavile su da će nastaviti provoditi politike popuštanja onoliko dugo koliko to bude potrebno za potporu gospodarskom oporavku. Održavanje povoljnih financijskih uvjeta također je cilj lokalne središnje banke. Iduće godine ne očekujem povećanje kamatnih stopa. Moram reći da će se pritisak na prihode bankarskog sektora nastaviti, što će zahtijevati i neke poteze Uprave.
Zaba je u posljednje vrijeme prilično uključena u programe obrazovanja. Tema se čini prilično ambicioznom: umjetna inteligencija. Tko je ciljana skupina?
- Kao društvo, svi bismo uvijek trebali težiti ulaganjima u obrazovanje. Obrazovanje bi trebalo biti jedan od stupova koji će mladoj generaciji pružiti nadu u bolji život te kojim će se izbjeći uništavanje ljudskog kapitala. Ako ljudi ne budu imali mogućnost prekvalifikacije i usavršavanja, neće moći raditi u industrijama koje su mnogo više orijentirane održivoj budućnosti. 'Elements of AI' besplatni online tečaj o osnovama umjetne inteligencije koji smo nedavno podržali ostvario je velik uspjeh u Finskoj te vjerujemo da bi on također mogao imati velik utjecaj na obrazovanje u Hrvatskoj. Umjetna inteligencija brzo se razvija u jedan od oblika 'digitalne disrupcije' koji najviše obećavaju. Vodeća poduzeća u industriji počinju planirati budućnost koju će oblikovati umjetna inteligencija. Te promjene uskoro stižu i sva bi se poduzeća trebala pripremati za njih. Potrebno je uložiti formalan napor kako bi se osiguralo da najviša uprava i zaposlenici budu dobro upoznati s potencijalom za disruptivnost koji ima preobrazba utemeljena na umjetnoj inteligenciji.
Banka na čijem ste čelu nedavno je platila najvišu kaznu dosad za pogrešku u pravilima za sprečavanje pranja novca. Možete li to komentirati?
- Zagrebačka banka poduzela je u bliskoj suradnji s tijelima vlasti mjere za unapređenje postojećeg sustava u vezi s nalazima redovnog nadzora te je i dalje snažno predana nastavku jačanja sustava i procesa. Cijeli skup mjera, njih 75, proveden je u potpunosti tri mjeseca prije roka koji je odredio HNB.
Banka je svoju odlučnost i predanost dokazala ljudskim i financijskim resursima koje je uložila u provedbu poboljšanja, a koja je također dovršena prije roka unatoč pandemiji covida-19 te je tako hrvatski financijski sustav bolje zaštićen od rizika povezanih s pranjem novca i financiranjem terorizma. Bitno je napomenuti da je utvrđeno kako banka nije djelovala s namjerom niti je ostvarila ikakvu materijalnu dobit ni prouzročila štetu bilo kome unatoč propustima koji su utvrđeni nadzorom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....