IZBORI 2024.

HUP će od nove Vlade tražiti mjeru koja bi mogla zaustaviti iseljavanje: ‘Niži porez za tu skupinu je ključan‘

Smanjenje poreza na rad omogućilo bi građanima da samostalno donose odluke kako trošiti svoje prihode

Piše:

Objavljeno: 03. travanj 2024. 10:43

Ivana Nobilo/Cropix

Smanjenje opterećenja poreza na dohodak jedna je od prvih stvari koje će hrvatski poduzetnici tražiti od novog saziva hrvatske Vlade. Svako porezno rasterećenje korak je u dobrom smjeru, stav je Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), a pritom je posebno važno osigurati porezno rasterećenje primanja visokokvalificiranih stručnjaka, objašnjavaju.

HUP se tako prije svega snažno zalaže za smanjenje poreznog klina na srednje visokim i višim bruto plaćama na razinu najkonkurentnijih članica Europske unije. Smatraju da je ključno rasteretiti plaće visokokvalificiranih čiji poslodavci mogu neposredno utjecati na ubrzanje rasta produktivnosti.

Smanjenje poreza na rad omogućilo bi građanima da samostalno donose odluke kako trošiti svoje prihode te bi značajno pridonijelo konkurentnosti poduzetnika i rastu gospodarstva, uvjereni su domaći poslodavci.

"Može se učiniti više"

S prvim danom 2024. na snagu je stupila porezna reforma, a najveće promjene zbile su se oko oporezivanja dohotka, i to u dijelu obračuna poreza i doprinosa na plaće zaposlenika. Povećan je neoporezivi iznosa regresa, božićnica i uskrsnica na 700 eura, nagrade za rad na 1129 eura, a dnevnice s 26 na 30 eura.

Također poduzetnik od ove godine radniku može isplatiti neoporezivih 1400 eura za novorođeno dijete. Povećane su i neoporezive pomoći koje poslodavci mogu isplatiti radnicima, otpremnina za mirovinu i otpremnina za otkaz. No stav je poduzetnika da se može učiniti više.

- Ista razina dohotka trebala bi se oporezivati istim poreznim stopama, bez obzira na izvor tog dohotka. Iako je posljednjim reformama Vlada RH utjecala na smanjenje poreza za najniža primanja, što pozdravljamo, uvjereni smo da je potrebno smanjenje poreza na dohodak potrebno provesti za srednje visoke i više bruto plaće kako bismo ostali atraktivni stručnjacima koji najviše mogu pridonijeti razvoju gospodarstva i ubrzati približavanje Hrvatske razvijenijim članicama EU - tvrdi Mihael Furjan, predsjednik HUP-a i predsjednik Uprave Plive.

Upravo će rasterećenje visokokvalificiranih pojedinaca, koji najlakše pronalaze bolja radna mjesta u drugim zemljama EU, utjecati na ubrzanje rasta produktivnosti prijeko potrebnoj Hrvatskoj, stav je Furjana.

Kao rješenje predlažu usklađivanje poreza na dohodak s pet najkonkurentnijih članica EU, koji je čak 10 postotnih bodova niži od aktualnog hrvatskog poreznog klina koji na više plaće iznosi 42,5 posto.

- S obzirom na sve veći problem nedostatka radne snage u Hrvatskoj povezan s izrazito radno-intenzivnom strukturom ekonomije, možemo očekivati daljnje pogoršanje radi usporavanja rasta produktivnosti te kontinuirano niže prosječne stope fertiliteta. Nastavno na negativne trendove kojima svjedočimo posljednjih godina u smislu smanjenja radne populacije do 2030. godine očekuje se jačanje potrebe za stranim radnicima koja bi mogla doseći 400-500 tisuća, tj. petina radne populacije - elaborira Furjan.

Dok je lani sektor turizma najviše mučila inflacija, ove godine najveći izazov bit će nedostatak radne snage.

Hrvatska udruga turizma (HUT) nedavno je u suradnji s Udrugom poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) i kućom Deloitte provela anketu među 165 hotela i kampova, koji u svojim objektima zapošljavaju čak 77 posto domaće radne snage.

Većina kompanija, njih 56 posto, izražava potrebu za povećanjem radne snage u odnosu na prošlu godinu.

Čak 94 posto ispitanika navelo je nedostupnost osoblja kao najveći potencijalni rizik za poslovanje u sljedeće dvije godine, i to je danas veća prijetnja i od inflacije i geopolitičke situacije. Za 89 posto ispitanih troškovi rada imat će najveći utjecaj na rast troškova u ovoj godini, daleko više od troškova energije ili hrane i pića. Više od polovine ispitanih ove će godine trebati više radnika nego lani.

Sektor koji u ljetnoj sezoni zapošljava i više od 160 tisuća ljudi će u ovoj godini tražiti između 50 i 55 tisuća radnih dozvola za strance, odnosno za pet-deset tisuća više nego lani. U anketiranim objektima u špici sezone domaći radnici čine 77 posto radne snage, iz regije ih je 16 posto, a tek šest posto radnika u tim objektima dolazi iz Azije. No zaposlenici koji se prvi put zapošljavaju u kompanijama najviše će stići iz Azije

Kad je u pitanju uvoz radne snage iz zemalja izvan EU, birokracija pri zapošljavanju i smještaj stranih radnika zadat će najviše problema turističkoj industriji. Istovremeno potražnja za kvalificiranom radnom snagom raste.

Naime, kako je pojasnio Veljko Ostojić, direktor HUT-a, pojačanu administraciju radnih dozvola i viza nije pratio dovoljno jak angažman osoblja koje to treba provoditi u Ministarstvu unutarnjih poslova i konzulatima, a nije ni provedena digitalizacija koja bi olakšala procese.

Iako im je uvoz radne snage iz trećih zemalja i dalje nužnost, u sektoru ističu kako i dalje postoji potencijal na domaćem tržištu rada. No da bi se taj potencijal ispunio, potrebna je izmjena regulative i poreznih poticaja koja bi svakom omogućila da radi, pa makar i po nekoliko sati dnevno u sezoni.

Jedna od inicijativa na kojima se HUT posebno angažirao je neoporeziva isplata 13. plaće, na što bi prema ovoj anketi bile spremne gotovo sve turističke kompanije, uključujući i one manje.

- To bi dodatno motiviralo lokalnu radnu snagu da se aktivira i ostane u turizmu, povećalo bi potrošnju i povećalo konkurentnost sektora. To je inicijativa koju zagovaramo ne samo u turizmu nego horizontalno, i to će svakako biti jedna od tema za novu Vladu, tko god u njoj sjedio - kaže Veljko Ostojić.

Kako bi što bolje odgovorili na rastuće potrebe, osim smanjenja poreza na rad, nužna je modernizacija Zakona o radu u smjeru zaštite radnika umjesto radnog mjesta, promocije fleksibilnih oblika zapošljavanja i jednostavnijih propisa, smatraju hrvatski poslodavci.

- Problem nedostatka radne snage može se rješavati i na domaćem tržištu povećanjem stope radne aktivnosti i zaposlenosti, naročito mladih, povećanjem participacije žena, kao i većim udjelom radne snage s tercijarnim obrazovanjem u cilju bržeg rasta produktivnosti. Pametnim politikama na tržištu rada te u obrazovnom i mirovinskom sustavu, hrvatske godišnje potrebe za dodatnom stranom radnom snagom do 2030. mogle bi pasti na 20 - 25 tisuća godišnje - dodaje Furjan.

HUP se zalaže i za fleksibilnije uređenje privremenih i povremenih poslova jer bi se time olakšalo zapošljavanje tijekom raznih manifestacija i evenata.

Rad nedjeljom

Poslodavci će od nove Vlade tražiti i reviziju Zakona o radu kojim se zabranjuje rad nedjeljom, odnosno gdje se trgovcima daje na pravo da odaberu samo 16 nedjelja u godini tijekom kojih će raditi.

Smatraju da velik broj izuzeća od zabrane rada nedjeljom potiče stvaranje "novih formata". Ako se i tolerira situacija brojnih iznimaka, onda bi među izuzetke trebalo uključiti i male trgovine, a posebno one vezane uz turizam, objašnjavaju. Smatraju da takvo rješenje rezultira time da se brojne trgovine registriraju za djelatnosti kojima se inače ne bave, a sve da bi prodavale proizvode za koje su se registrirali.

Među argumentima kod donošenja odluke Ustavnog suda istaknuto je kako se dobrim planiranjem namirnice mogu kupiti dan ranije, no otvara se pitanje zašto se na isti način ne tretiraju i druga dobra. Također, navedena je briga o balansu između privatnog i poslovnog života, dok u drugim objektima nedjeljom normalno rade zaposlenici, a trenutno zbog pritiska i tri puta više njih nego inače. Nedjeljom se radi u brojnim djelatnostima kao što su kafići, restorani, hoteli, benzinske crpke i kladionice.

Novim zakonskim rješenjem trebalo bi dati mogućnost poduzetnicima da sami odaberu hoće li raditi nedjeljom, kao i osnažiti državne institucije i inspekcije da imaju kapaciteta provedbe kontrole i primjerenog kažnjavanja zloupotrebe obveze većeg plaćanja za rad nedjeljom. Tako bi radnici mogli sami birati poslodavca, ovisno o tome je li odabrao raditi nedjeljom ili ne.

- Vjerujemo da bi rad nedjeljom trebalo regulirati potrebama na tržištu umjesto birokratskim restrikcijama. Radnici koji rade nedjeljom trebali bi za svoj rad biti adekvatno nagrađeni, što povećava troškove poslodavaca koji bi sami odustali od takvog rada ako nije profitabilan - zaključuje Furjan.

Modernizacija ZOR-a u smjeru zaštite radnika, a ne radnog mjesta

Projekcije Europske komisije pokazuju da bi do 2030. Hrvatska mogla izgubiti čak 6,8 posto radne populacije, dok istovremeno HUP-ove procjene govore da će kroz idućih sedam godina na domaćem tržištu, uz pretpostavku rasta BDP-a od oko 2,8 posto godišnje raditi i do 400 tisuća stranih radnika.

HUP zato snažno podržava najavljene izmjene zakona koje olakšavaju proces zapošljavanja stranih radnika. Produljenje trajanja dozvola za boravak i rad, proširenje mogućnosti sezonskog rada i pojednostavljene promjene zanimanja i poslodavca za strane radnike koraci su u pravom smjeru. Kao vrlo važne ističu i mjere sprečavanja zloupotrebe sustava i onemogućavanja rada na crno.

Priliku za daljnje poboljšanje procesa vide u digitalizaciji postupka izdavanja dozvola za boravak i rad. Naglašavaju i kako, kada je riječ o stranim radnicima, treba ciljati na visokokvalificirane sektore. Najuspješniji "uvoznici" radne snage su Australija i Nizozemska, koje ciljaju na zapošljavanje studenata imigranata.

Pritok stranih radnika važan je i za one industrije koje postižu brži realni rast produktivnosti u odnosu na prosjek EU i mogu biti perjanice ekonomije poput ICT-a, turizma, graditeljstva, poljoprivrede te dijelova prerađivačke industrije (proizvodnje kapitalnih dobara).

Istovremeno, obrazovne programe potrebno bi bilo snažno uskladiti s potrebama tržišta rada i ubrzati implementaciju novih obrazovnih programa, smatraju predstavnici hrvatske industrije.

U sklopu komplementarnih poticaja koji snažno potiču rad, nužna je modernizacija Zakona o radu u smjeru zaštite radnika umjesto radnog mjesta, promocije fleksibilnih oblika zapošljavanja, jednostavnijih propisa i ukidanja zaštitne klauzule.

Kao, pak, izmjene zakona koje će dodatno otežati zapošljavanje stranih radnika izdvojili su ograničavanje broja zahtjeva za izdavanje dozvola za boravak i rad koje može podnijeti jedan poslodavac u kalendarskoj godini, zatim uvođenje instituta zadužnice koju bi poslodavac morao predati MUP-u koja bi se aktivirala ako strani radnik ne počne s radom u predviđenom roku ili ako je stranom radniku otkazao ugovor o radu.

Takva bi, naime, zadužnica produljila trajanje izdavanja dozvola, a učinit će ga i skupljim.

Ipak, prije svega, poručuju iz HUP-a, zalagat će se za one mjere i rješenja koje za cilj imaju što veći angažman domaće radne snage.

To bi se moglo postići, između ostalog, i fleksibilnijim uređenjem obavljanja privremenih i povremenih poslova, odnosno olakšavanjem procesa zapošljavanja tijekom organizacije raznih manifestacija i evenata,

- Moramo osjetno povećati stopu radne aktivnosti stanovništva, produljiti radni tjedan, strože penalizirati raniji odlazak u mirovinu te povećati starosnu granicu za umirovljenje.

Pametnim politikama na tržištu rada te u obrazovnom i mirovinskom sustavu Hrvatska može prepoloviti godišnju potrebu za uvozom strane radne snage na 20 - 25 tisuća godišnje tijekom idućih sedam godina - rješenja su koja predlaže HUP.

Iz Hrvatske je emigriralo je čak 16 posto stanovništva, a povratak dijela njih mogao bi regenerirati domaće tržište rada.

- Hrvatska je u 2023. vjerojatno dosegnula 75 posto BDP-a per capita u terminima kupovne moći, a čim dosegnemo razinu od 90 posto, očekivano je da će povratak biti sve atraktivnija opcija.

Također, kako bi se postigli pozitivni učinci u gospodarstvu uz angažman stranih radnika i povratak domaće radne snage potrebno je imati jasnu i ciljanu imigracijsku politiku, kao i strategiju integracije stranih radnika u naše društvo - vjeruju u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Vezane vijesti