FORUM U PORTOROŽU

Hrvatsko-slovenska konferencija: ‘Potrebna su dugoročna rješenja u graditeljstvu, a imamo uvoz radnika iz Indije, Nepala...‘

Javna ulaganja u graditeljstvima Hrvatske i Slovenije tema su Slovensko-hrvatskog poslovnog foruma u Portorožu
 Tomislav Kristo/Cropix

NOVO 14:45 - Menadžer za kvalitetu u kompaniji Kolektor Koling Bojan Črv svoje je predavanje 'Digitalna transformacija - izazov, prilika ili potreba?' u završnici skupa o javnim ulaganjima u graditeljstvu započeo podsjećanjem kako je digitalizacija u drugim djelatnostima već uhvatila velikog maha, a nije, istaknuo je, nepoznata ni u građevinarstvu.

- Graditeljstvo 4.0. je ono što imamo danas, a podrazumijeva, među ostalim, stvaranje inovativnog okruženja, poboljšanje uvjeta poslovanja i analiziranje i ulaganje u realnom vremenu - kazao je Črv. On je skrenuo pozornost da se mnogi preduvjeti digitalizacije u graditeljstvu moraju ispuniti u široj zajednici, navevši kao primjer digitalnu infrastrukturu te pametne domove i gradove.

- Najveća odgovornost u ostvarivanju digitalizacije je na vodstvima kompanija. Oni moraju donijeti odluke, vodeći računa o infrastrukturi, znanjima i pristupima svojih zaposlenika novim tehnologijama - upozorio je Črv. Kao vanjske čimbenike od značaja za digitalizaciju graditeljstva menadžer kvalitete u Kolektoru Koling naveo je i poremećaje poput epidemije COVID-a 19 i rata u Ukrajini.

Osvrnuvši se na primjene zakonskih rješenja za digitalizaciju graditeljstva, Črv je naveo primjer standarda i programa BIM za koji je kazao da nije ni softver, ni promjena rada graditelja, sigurnosnih ili provedbenih standarda u graditeljstvu.

- BIM treba sagledavati kao proces, način upravljanja informacijama u graditeljstvu. Zajedno s digitalizacijom, BIM čini integrativni proces u graditeljstvu, omogućuje, među ostalim, poslovanje bez 'papira', povezanost s drugim informacijskim središtima i primjenu umjetne inteligencije - naveo je Črv. Vrativši se na pitanje je li digitalizacija prilika, izazov ili prilika za graditeljstvo, Črv je zaključio kako je digitalizacija za graditeljstvo sve od nabrojenog.

- Digitalizacija može povezati graditeljstva zemalja u regiji, njihove tvrtke, dionike i ulagače. Možemo postići da predstavnici dviju tvrtki iz različitih država istodobno gledaju iste podatke i diskutiraju o njima - zaključio je Črv, nakon čijeg je izlaganja zaključena prva hrvatsko-slovenska konferencija o javnim ulaganjima u graditeljstvu u hotelu Kempinski Palace u Portorožu.


14:20 - Posljednja tema hrvatsko-slovenske poslovne konferencije o javnim ulaganjima u graditeljstvu u hotelu Kempinski Palace u Portorožu je utjecaj digitalizacije na razvoj građevinske industrije. Za taj dio skupa pripremljena su izlaganja redovitog profesora na Fakultetu građevinarstva i geodezije Sveučilišta u Ljubljani dr. Žige Turka i menadžera za kvalitetu u kompaniji Kolektor Koling Bojana Črva.

Žiga Turk naslovio je svoje izlaganje 'Inovativna, energetski učinkovita i digitalizirana gradnja' uvodno upozorivši kako se zeleni plan Europske unije o klimatskoj neutralnosti do 2030. ne treba gledati kao na opterećenje za graditeljstvo, već kao priliku za efikasnije i učinkovitije poslovanje.

image

Javna ulaganja u graditeljstvu 2022.

- Kada, primjerice, govorimo o sistemu BIM za zgradarstvo, svakako da taj program znači bolje upravljanje informacijama, troškovima, materijalima i drugim faktorima gradnje. Kupci stanova i kuća u budućnosti će još više nastojati da nekretnina koju su kupili ima i troškove održavanja koja su povoljniji od sadašnje gradnje - naznačio je Turk. Ukazao je i na činjenicu da graditeljstvo spada među najslabije digitalizirane segmente gospodarstva.

- Nije logično da mi kao građevinari upotrebljavamo kao privatni korisnici puno modernije tehnologije, nego kao izvođači radova, odnosno u samom poslu - ocijenio je Turk. On je upozorio kako se od digitalizacije graditeljstva ne mogu odmah očekivati učinci na rezultate poslovanja tvrtki i branše u cjelini, već na kratki i duži rok. Turk je svoje izlaganje zaključio tvrdnjom da graditeljstvo ima puno prostora za digitalizaciju te da će oni koji najbolje iskoriste taj prostor imati i najveću korist.


13:55 - U završnici panela 'Kako ključni menadžeri građevinskih tvrtki u regiji vide budućnost građevinske industrije' konferencije u Portorožu Grigor Ficko upozorio je na preopširne i dijelom teško razumljive propise koji uređuju graditeljstvo. Nadovezavši se na Ficka moderator panela Bobovnik upitao je svoje sugovornike što znači zelena gradnja i zeleno graditeljstvo?

- Ono što sada vidimo kao provedbu zelene gradnje, jest, primjerice, i korištenje kamiona na pogon sa smanjenom ili nultom emisijom CO2, i asfaltne baze s manje plina, i polaganje asfalta uz smanjeni utjecaj na okoliš. Pitanje je koliko se toga pridržavaju sve tvrtke u Europi - komentirao je Martin Gosenca. Sudionici panela složili su se ocjenom da zeleno graditeljstvo ide k tome da se većina radova odvija u tvornicama i bazama, a ne na gradilištima.

- Drvo je materijal budućnosti i postavlja visoke standarde u zelenom graditeljstvu - komentirao je Grigor Ficko. Tihomir Ranđelović upozorio je kako ima puno prostora za napredak u iskorištavanju građevinskog otpada u gradnji. Marko Trampuž istaknuo je važnost osiguravanja energetske samodostatnosti industrije u graditeljstvu kroz izgradnju sunčanih i vjetroelektrana. Iztok Polanič kazao je kako primjena pravila iz područja zelene gradnje iziskuje novo zapošljavanje i otvaranje radnih mjesta kojih sada nema, što opet otvara pitanje pronalaska odgovarajuće radne snage. Nakon Polaničeva istupa, moderator Bobovnik zaključio je raspravu.


13:32 - U nastavku panela 'Kako ključni menadžeri građevinskih tvrtki u regiji vide budućnost građevinske industrije' skupa u Portorožu moderator Bobovnik podsjetio je na podatak da se u Hrvatskoj trenutno školuje svega stotinjak srednjoškolaca za zidare, upitavši Tihomira Ranđelovića kako se u Hrvatskoj misli riješiti nedostatak kadrova za graditeljstvo.

- Potrebna su dugoročna rješenja, a ono što sada vidimo je uvoz radnika iz Indije, Nepala, Turske i drugih zemalja. Ali i tu imate problem kvalificiranosti, jer tamo gdje su vam često dovoljna dva domaća radnika, trebaju vam tri strana slabije kvalificirana radnika - upozorio je Ranđelović. On je skrenuo pozornost na činjenicu da se osim radnika u Hrvatskoj uvozi i veliki dio opreme i roba za građevinu što, zaključio je, znači da najveći dio vrijednosti koji se stvara u hrvatskoj građevini ne ostaje u Hrvatskoj.

Martin Gosenca upozorio je u dijelu rasprave o izvorima radne snage da je graditeljstvo na prostorima bivše Jugoslavije dosta dugo podmirivalo svoje potrebe za radnicima iz BiH, Srbije i Makedonije ali da, upozorio je, u budućnosti to više neće biti slučaj zbog demografskih kretanja. Grigor Ficko skrenuo je pozornost na činjenicu da obrazovni sistem Slovenije u posljednjih 30 godina ne proizvodi kvalificiranu radnu snagu za graditeljsku branšu, već profile radnika bez inženjerskih znanja i sposobnosti.

- Ako biste danas na tržištu rada raspisalo natječaje za poslove novih tehnologija iz područja virtualne stvarnosti ili dronova, dobili biste tridesetak prijava za posao, dok za rad na strojevima ne biste dobili nijednu prijavu - komentirao je Iztok Polanič.


13:16 U trećem panelu skupa u Portorožu pod nazivom 'Kako ključni menadžeri građevinskih tvrtki u regiji vide budućnost građevinske industrije?' sudjeluju predsjednik Uprave Salonita iz Anhova Julijan Fortunat, predsjednik Uprave Pomgrada Iztok Polanič, član uprave GP Krka Tihomir Ranđelović, direktor prodaje Kolektor Gradbeništva Marko Trampuž, predsjednik Uprave CGP Novo Mesto Martin Gosenca i direktor Sektora za graditeljstvo Gospodarske komore Slovenije Gregor Ficko uz moderiranje Slavka Bobovnika.

- U Sloveniji danas imamo u izvedbi graditeljske projekte projektiranje kojih je započeto prije 18 godina. To otvara pitanje imamo li mi kao država viziju, da li znamo pobrojati investicijske potrebe koje imamo u zajednici i kako ih možemo provesti - upozorio je Grigor Ficko. Osvrnuvši se na utjecaj predstojećih parlamentarnih izbora u Sloveniji na planiranje graditeljskih investicija, Ficko je kazao kako se mora voditi računa i o tome da četvrtina investicija ide s razine slovenskih općina. Na pitanje moderatora Bobovnika je li točno da su investicije u turističku infrastrukturu stale nakon izbijanja epidemije koronavirusa, član Uprave GP Krka Tihomir Ranđelović odgovorio je potvrdno, dodavši kako se prve naznake oporavka investiranja u turizmu već vide.

- Potražnja za uslugama u graditeljstvu povećava se nakon donošenja plana oporavka EU - nadovezao se na Ranđelovića Iztok Polanič iz Pomgrada.

Martin Gosenca izrazio je uvjerenje kako rast troškova u graditeljstvu neće obeshrabriti naručitelje da raspisuju natječaje, pripremaju ulaganja ili ostvaruju planirane projekte.

- Naše iskustvo govori da investitori vole točno znati cijene radova i troškova u građevini i mi im pružamo informacije koje imamo. U svakom slučaju, investicije idu, posla ima - kazao je Gosenca.


12:27 - Moderator panela 'Država kao nositelj koncesije i važnost međunarodne integracije u dobivanju EU fondova' na skupu u Portorožu Nejc Gole zatražio je od sudionika panela ocjenu hoće li zbog rasta cijena građevinskih radova, energenata, materijala i drugih troškova u graditeljstvu biti manje investicija i manje dovršenih radova.

- Nadam se, prije svega, da će se situacija u Ukrajini razriješiti što prije i onda ćemo svi, i mi kao naručitelji i izvođači radova, biti u puno drugačijoj situaciji nego što smo sada. Jasno je, ako cijene radova porastu ili nastave rasti, da će biti i manje investicija - komentirala je direktorica Direkcije Slovenije za infrastrukturu Ljiljana Herga. Mojmir Mrak upozorio je kako u ekonomskim modelima mora biti uračunata i deflacija kao nešto što diktira investicije, cijene i odluke sudionika na tržištu.

- Kada govorimo o investicijama iz fondova EU, za mene nije razumno da EU s 85 posto sredstava sufinancira projekte koje grade tvrtke izvan EU kao što imamo slučaj kod Pelješkog mosta koji gradi kineska kompanija. Znam da će to izazvati reakcije iz Hrvatske, ali mislim da EU mora voditi računa tko su izvođači radova na teret proračuna Unije - komentirao je Mojmir Mrak.


12:21 Nakon izlaganja Ljiljane Herge i Mojmira Mraka, na skupu u Portorožu uslijedilo je predavanje 'Dobivanje EU fondova u području građevinskih investicija s primjerima dobre prakse' direktora tvrtke '2TDK' Pavleta Hevke.

Hlevka je izdvojio primjer dogradnje željezničkog pravca Divača-luka Koper kojim će se povećati kapacitet prihvata tereta koperske luke, veća sigurnost transporta, povećanje efikasnosti korisnika pruge i doprinos tih koristi BDP-u Sloveniji.

- Iz EU smo dobili 250 milijuna eura bespovratnih sredstava za proširenje pruge Divača-Koper. Za izgradnju armature na tom pravcu potrebno je željeza i čelika za tri Eiffelova tornja u Parizu. Do kraja ove godine očekujemo još 137 milijuna eura za opremu na željeznici - najavio je Hevka, nakon čijeg je izlaganja predviđen panel uz sudjelovanje Ljiljane Herge, Mojmira Mraka i Pavela Hevke te moderiranje Nejca Golea.


12:10 - Direktorica Direkcije za infrastrukturu Slovenije Ljiljana Herga, iznoseći sudionicima skupa u Portorožu o javnim ulaganjima u graditeljstvima, zakonski okvir i praksu slovenske države kao nositelja koncesija, navela je kako se godišnja vrijednost koncesija koje Direkcija dodijeli kreće oko 64 milijuna eura.

- Bez obzira na to o kakvoj se koncesiji radi, mora se raditi o koncesiji u kojoj je prisutan javni interes, a koncesionar koristiti koncesiju na održiv i način koji donosi dodatnu vrijednost - kazala je Ljiljana Herga, nakon čijeg je izlaganja uslijedilo predavanje 'Izvori i prioriteti EU fondova u području građevinskih investicija' Mojmira Mraka s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani.

Mrak je uvodno naznačio da se osnovna logika financiranja razvoja EU temelji na Rimskom ugovoru, odnosno harmoničnom razvoju svih članica koji predviđa ugovor. Prešavši na aktualno financiranje razvoja EU, Mrak je naveo podatak da oko četvrtine svih investicija u Uniji, u svim njezinim članicama ide na javne investicije.

- Oko pet posto BDP-a i Slovenije i Hrvatske odlazi za javne investicije. Jasno je da bez EU sredstava obje države ne bi mogle zadovoljiti svoje potrebe za investicijama - upozorio je stručnjak s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani. On je izdvojio i podatak da je u Hrvatskoj udio osiguranog novca iz Kohezijskog fonda EU u investicijama u infrastrukturi izrazito visokih 50 posto.

- Novca, kad je u pitanju EU kao izvor financiranja, nikada nije bilo više na raspolaganju za članice Unije nego što je sada slučaj - upozorio je Mrak. Osvrnuvši se na investicijski ciklus u graditeljstvu EU, Mrak je podsjetio na naglaske s prethodnog panela na skupu o porastu troškova, nedostatku radne snage i otežane dobave materijala i roba za gradnju.

- Visoki troškovi u graditeljstvu mogli bi 'pojesti' očekivane učinke plana oporavka EU - zaključio je Mojmir Mrak.


11:40 - U nastavku hrvatsko-slovenske poslovne konferencije o javnim ulaganjima u graditeljstvu koje se održava u hotelu Kempinski Palace u Portorožu, slijedi drugi panel na današnjem skupu pod nazivom 'Država kao nositelj koncesije i važnost međunarodne integracije u dobivanju EU fondova'.

Drugi panel sadrže tri izlaganja nakon kojih će uslijediti rasprava. Prvo izlaganje je 'Uloga države kao nositelja koncesija' direktorice Direkcije za infrastrukturu Republike Slovenije Ljiljane Herge. Zatim će na temu 'Izvori i prioriteti EU fondova u području građevinskih investicija' govoriti Mojmir Mrak s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani. Treće izlaganje je 'Dobivanje EU fondova u području građevinskih investicija s primjerima dobre prakse' Pavleta Hevka, generalnog direktora tvrtke '2TDK'-a.


11:12 - Predsjednik Uprave GP Krka Sanjin Purić izrazio je u završnici prvog panela skupa u Portorožu uvjerenje kako rizik investicija u graditeljstvu ne može biti samo na izvođačima radova.

- Mora doći do podjele rizika između naručitelja i izvođača radova - naglasio je Purić. Veljko Nižetić ocijenio je kako praćenje cjenovnih kretanja na tržištu građevinskih materijala i usluga u Hrvatskoj nije na potrebnom nivou. Moderator panela Slavko Bobovnik komentirao je kako se u Hrvatskoj unatoč poteškoćama praćenja cijena ipak naručitelji i izvođači radova dogovaraju nakon cjenovnih udara energenata, čelika i drugih cijena o novim cijenama izvođenja radova, što, primijetio je Bobovnik, u Sloveniji nije slučaj.

- Mi u slovenskom graditeljstvu ne tražimo cjelovite promjene postojećih ugovora već da izmjene cijene budu do deset posto iznad dogovorenih - nadovezao se na Bobovnika direktor Kolektora CPG Kristjan Mugerli. Josip Škorić upozorio je kako ni burzovne cijene, naveo je, primjerice, čelika ne otkrivaju pravo stanje dijela troškova u građevini.

- Kada govorimo o dinamici poslovanja u građevinarstvu, ono je uvijek u ciklusima, po onoj biblijskoj priči o sedam gladnih i sedam dobrih godina. Primjerice, 2009. zaustavljeni su jako dobri trendovi u hrvatskom graditeljstvu, a nitko nije ni znao, izvan struke, da propadaju velike građevinske tvrtke s deset tisuća zaposlenih - upozorio je Škorić. Sanjin Purić upozorio je kako s velikim tvrtkama u graditeljstvu propadaju i njihove stručne reference, znanja i operativna iskustva.

Kristjan Mugerli upozorio je na važnost stabilnih odnosa i okružja u graditeljskom sektoru jer o njegovu uspjehu, istaknuo je, ovisi o kvaliteta i dovršetak investicija. Blaž Miklavčič zauzeo se za pojačanje uvjeta prema kojima se može obavljati građevinska djelatnost jer, ocjenjuje, trenutno ima dosta tvrtki koje spekuliraju i nude usluge za koje nemaju reference ili su im licence upitne.

- Kada su u pitanju licence na ovim prostorima bi nam svima Srbija mogla biti uzor. Govorim iz prve ruke, jer je GN Holding u Srbiji upravo dovršio projekt izgradnje bolnice koja je primjer svima i obilaze je svi naši konkurenti iz Europe kako bi vidjeli što je trenutno vrh kvalitete - naveo je Miklavčič nakon čijeg je istupa moderator Bobovnik zaključio prvi panel na skupu u Portorožu.


10:44 U nastavku prvog panela na hrvatsko-slovenskom skupu o javnim ulaganjima u graditeljstvu, direktor Rika Janez Škrabec skrenuo je pozornost na ulaganja u energetiku pogotovo, istaknuo je, u hidroelektrane.

- Kada govorimo o ulaganjima u energetiku, dva su ključna parametra, jedan je zeleni plan EU, drugi ostvarivanje energetske samostalnosti. Za oba smjera hidroelektrane su vrlo bitne, ali tu se onda mora otvoriti pitanje lakšeg investiranja u taj dio energetike - upozorio je Škrabec, podsjetivši na brojne zakonske propise koji reguliraju pitanje ulaganja u hidroelektrane poput onih o prirodnim staništima ptica.

Glavni direktor GN Holdinga Blaž Miklavčič apelirao je na građevinski sektor u obje države da se specijaliziraju za određena područja graditeljstva.

- Naša kompanija nikada nije asfaltirala nijedan metar prometnica, primjerice. Specijalizirali smo se za određene vrste građevinskih, tehnološki složenih radova i kao takvi smo najveći izvoznik u slovenskom graditeljstvu - kazao je Miklavčič.

Osvrnuvši se na poteškoće s radnom snagom u građevini, Miklavčič je izrazio uvjerenje kako rješenje nije u općem povećanju plaća jer će na kraju povećane troškove poslovanja platiti porezni obveznici jer su naručitelji uglavnom iz javnog sektora.


10:30 Komentirajući na prvom panelu skupa u Portorožu medijske napise o vrlo teškim uvjetima poslovanja u hrvatskom graditeljstvu, direktor Strabaga Hrvatska Veljko Nižetić potvrdio je kako graditelji trpe gubitke realizirajući ugovore po cijenama koje su dogovorene prije korone, rata u Ukrajini, snažnog rasta cijena energenata i materijala poput čelika.

- Mi imamo veliki investicijski ciklus u Hrvatskoj pred nama nakon povučenih ili dogovorenih sredstava iz fondova EU. Ne bi bilo dobro da dođemo u situaciju da zbog svih čimbenike koje sam spomenuo ne možemo realizirati investicije za koje smo dobili novac iz EU. Najviše trpe male tvrtke, Strabag je veliki sustav i lakše izlazi na kraj sa svim problemima - kazao je Nižetić.

Sanjin Purić, odgovarajući na pitanje moderatora panela kako se može riješiti problem nedostajuće radne snage u graditeljstvu, ističe kako se radna snaga već uvozi iz Nepala i Indije i drugih zemalja.

- Svakako je nužno kroz obrazovni sustav stvoriti uvjete da imamo dovoljno kvalificirane radne snage - dodao je Purić.

Josip Škorić skrenuo je pozornost na spore i dugotrajne postupke javne nabave kao jedan od uzroka pogoršavanja financijske situacije graditelja.

- Dio pripadajućih zakona napisan je u vrijeme kada javne nabave nije ni bilo. Ima još propisa koje 20 godina nismo mijenjali što otežava usklađivanje cijena iz nadmetanja s kretanjima na tržištu - ustvrdio je predsjednik Uprave Hrvatskih cesta. On je poručio kako HC-u kao naručitelju javnih investicija nije u interesu da izvođači teško izlaze na kraj s troškovnim udarima.

- Očekujem da ćemo početkom svibnja imati pripremljena određena zakonska rješenja kako bi trenutnu situaciju uskladili su kretanjima cijena na globalnom tržištu - najavio je Škorić.

Direktor Kolektora CPG Kristjan Mugerli nadovezao se na izlaganja Purića i Nižetića kazavši kako i Slovenija ima neadekvatan obrazovni sustav potrebama na tržištu rada.

- I u Sloveniji osjećamo utjecaj rasta cijena na svjetskom tržištu na cijene izvođenja radova koje smo ugovorili. Poluge s kojima može djelovati kako bi se spriječilo prekidanje radova zbog snažnog rasta cijena, slovenska država ima i treba ih koristiti - kazao je Mugerli.


10:10 Uoči početka prvog panela na hrvatsko-slovenskoj poslovnoj konferenciji o javnim investicijama u graditeljstvu ministar Oleg Butković najavio je da će Pelješki most najvjerojatnije biti stavljen u funkciju sredinom srpnja ove godine.

- Točan datum otvaranja Pelješkog mosta još nemamo jer sve ovisi o dinamici dovršetka pristupnih cesta - poručio je ministar pomorstva, prometa i infrastrukture u hrvatskoj Vladi odgovarajući na pitanje moderatora panela Slavka Bobovnika o rokovima za dovršetak gradnje Pelješkog mosta i pristupne infrastrukture.

U panelu pod nazivom 'Građevinarstvo kao regionalna poveznica' sudjeluju direktor Kolektora CPG Kristjan Mugerli, direktor Strabaga Hrvatska Veljko Nižetić, predsjednik Uprave GP Krk Sanjin Purić, direktor Rika Janez Škrabec, glavni direktor GH Holdinga Blaž Miklavčič i predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić.

- Uz Pelješki most i drugim investicijskim projektima u Hrvatskoj o kojima je već bilo govora na ovom skupu poput Istarskog ipsilona, u tijeku je još cijeli niz investicija u prometnu infrastrukturu među kojima bih posebno izdvojio izgradnju prometnica oko naših jadranskih gradova i turističkih središta. Isto tako, važnim držim investicije u prometnu infrastrukturu u Slavoniji zbog investicija u poljoprivredi i proizvodnji hrane što u ovim vremenima dobiva na važnosti - kazao je na panelu predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić.

Na pitanje moderatora skupa Bobovnika o motivima kojima se GP Krk vodio u otvaranju tvrtke kćeri u Sloveniji, Sanjin Purić kazao je kako nema nekih bitnih razloga u uvjetima poslovanju u Hrvatskoj i Sloveniji.

- Naš najveći problem i u Hrvatskoj i u Sloveniji je pronalazak radne snage. A vidimo da slične probleme imaju i druge tvrtke u Sloveniji - kazao je Purić.

O slovensko-hrvatskim poveznicama u graditeljstvu govorio je i direktor Rike Janez Škrabec podsjetivši kako su te veze egzistirale i u Jugoslaviji.


9:52 - U uvodnome izlaganju na hrvatsko-slovenskoj poslovnoj konferenciji o javnim ulaganjima u graditeljstvu ministar infrastrukture u Vladi Sloveniji Jernej Vrtovec skrenuo je, među ostalim, pozornost na velike izvore financiranja za ulaganja u prometnu infrastrukturu iz fondova Europske unije.

- Apeliram ovom prilikom svima koji imaju mogućnosti i potrebe za investicije u graditeljstvu da pripremaju zahtjeve za povlačenje novca iz Europske unije, pripremaju građevinske dozvole i drugu dokumentaciju. Novca za graditeljstvo ima, treba ga crpiti i iz EU - poručio je Vrtovec.

image

Jernej Vrtovec

Tomislav Kristo/Cropix

Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković u svom je uvodnome obraćanju sudionicima skupa u Portorožu temu skupa označio kao iznimno značajnu za gospodarstva Hrvatske i Slovenije.

- Živimo u izazovnim vremenima, ali izazovna su bila i ona 2009., o čemu je govorio gospodin Petrič i s kojim se slažem u opisu okolnosti koje su bile. Ovaj skup prilika je da razmijenimo iskustva i prijedloge kako pojačati infrastrukturne investicije u Hrvatskoj i Sloveniji. Što se tiče Hrvatske trenutno provodimo infrastrukturne investicije u visini 3,5 milijarde eura što možemo najviše zahvaliti fondovima EU, ali je i država napravila svoj dio posla na osiguranju kredita i izvora financiranja za projekte koji su u tijeku - naznačio je Butković. Istaknuo je suradnju Hrvatskih cesta sa slovenskim arhitektom Pipenbacherom na izgradnji Pelješkog mosta, a kao najvažnije trenutne infrastrukturne investicije izdvojio je i nastavak gradnje Istarskog ipsilona i druge cijevi tunela Učka. Butković je kazao kako će u narednim godinama najveći dio infrastrukturnih investicija u narednim godinama ići u željezničku infrastrukturu u vrijednosti.

- U tijeku su i investicije u hrvatske luke, pogotovo u luku Rijeku. Drago mi je da ću za ovog posjeta Sloveniju obići luku Koper koja ima primat u ovom dijelu Europe kad je u pitanju prijevoz tereta - dodao je ministar pomorstva, prometa i infrastrukture u Vladi RH. Podsjetivši da su slovenske graditeljske tvrtke angažirane na projektima u Hrvatskoj, Butković je izrazio uvjerenje kako današnji skup može otvoriti put prema još snažnijoj poslovnoj suradnji hrvatskih i slovenskih graditelja


9:33 Pozdravljajući sudionike hrvatsko-slovenske poslovne konferencije 'Javna ulaganja u graditeljstvu' direktor Dela Stojan Petrič istaknuo je da graditeljstvo predstavlja specifičnu gospodarsku djelatnost po svojim financijskim, kadrovskim, operativnim i održivim karakteristikama.

- Moram se ovom prilikom osvrnuti na posljedice velike gospodarske krize 2009. na slovensko graditeljstvo. Tri najveće graditeljske kompanije iz tog vremena propale su unatoč kreditima koji su im bili osigurani i upozorenjima iz poslovnih i znanstvenih krugova da im ti krediti neće pomoći. Deset godina poslije imamo puno bolju situaciju u slovenskom graditeljstvu - ustvrdio je Petrič, posebno ukazavši na uspješno poslovanje kompanije Kolektor predsjednik čijeg je nadzornog odbora.

image

Stojan Petrič

Tomislav Kristo/Cropix

Članica Uprave Hanza Medije Ana Hanžeković Krznarić upozorila je u obraćanju sudionicima skupa na važnost graditeljstva za BDP, dodanu vrijednost i ukupna gospodarstva dvaju država.

- Vjerujem da ćemo na današnjem skupu čuti brojne ideje i prijedloge kako da se uloga graditeljstva u gospodarstvima Hrvatske i Slovenije još ojača, a javne investicije povećaju - kazala je Ana Hanžeković Krznarić.

image

Članica Uprave Hanza Medije Ana Hanžeković Krznarić

Tomislav Kristo/Cropix

9:17 U hotelu Kempinski Palace u Portorožu jutros je počela hrvatsko-slovenska konferencija o javnim ulaganjima u graditeljstvu koja je okupila čelnike resornih ministarstava dvije države, vodeće poslovne ljude graditeljskog sektora Slovenije i Hrvatske te predstavnike medijskih kuća Hanza Medije i ljubljanskog Dela, medijskih partnera događaja.

Skup će pozdravnim riječima otvoriti direktor Dela Stojan Petrič i članica Uprave Hanza Medije Ana Hanžeković Krznarić, a zatim će uvodna izlaganja održati ministar infrastrukture u Vladi Slovenije Jernej Vrtovec i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.


Javna ulaganja u graditeljstvima Hrvatske i Slovenije tema su Slovensko-hrvatskog poslovnog foruma u Portorožu na kojem će se danas okupiti čelnici vodećih graditeljskih kompanija, strukovnih udruga i resornih državnih institucija dviju susjednih i prijateljskih država.

Nakon pozdravnih riječi čelnika medijskih partnera skupa u Portorožu, članice Uprave Hanza Medije Ane Hanžeković Krznarić i direktora ljubljanskog Dela Stojana Petriča, uslijedit će uvodna izlaganja resornih ministara dviju država. Prvo će se skupu obratiti ministar za infrastrukturu u Vladi Slovenije Jernej Vertovec, a zatim i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

Prvi u nizu panela na skupu u Portorožu, pod nazivom 'Građevinarstvo kao regionalna poveznica', bit će na programu skupa nakon ministarskih izlaganja. U prvom panelu sudjeluju direktor Kolektora CPG iz Nove Gorice Kristjan Mugerli, direktor ljubljanskog Rika Janez Škrabec, direktor GH Holdinga iz Ljubljane Blaž Miklavčič, član direkcije Strabaga Hrvatske Veljko Nižetić, predsjednik Uprave GP Krka Sanjin Purić i predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić, uz moderatora Slavka Bobovnika.

Uvodna izlaganja u drugi panel skupa na temu 'Država kao nositelj koncesije i važnost međunarodne integracije u dobivanju EU fondova' održat će direktorica Direkcije Slovenije za infrastrukturu Ljiljana Herga, Mojmir Mrak s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani i generalni direktor kompanije '2TDK' Pavle Hevka.

Ljiljana Herga govorit će o ulozi države kao nositelja koncesija, Mojmir Mrak o izvorima i prioritetima fondova Europske unije u području građevinskih investicija, a Pavle Hevka o povlačenju novca iz fondova EU u području građevinskih investicija s primjerima dobre prakse.

U diskusiji će, uz izlagače, sudjelovati i direktor Komore građevinarstva i industrije materijala u Gospodarskoj komori Slovenije Gregor Ficko, uz moderiranje Nejca Golea.

U trećem panelu pod nazivom 'Kako ključni menadžeri građevinskih tvrtki u regiji vide budućnost građevinske industrije' sudjeluju Julijan Fortunat (predsjednik Uprave tvornice cementa Salonit Anhovo iz Deskla), Iztok Polanič (Pomgrad Murska Sobota), Marko Trampuž (Kolektor Gradbeništvo Idrija) i Martin Gosenca iz CGP-a iz Novog Mesta.

Skup će zaključiti izlaganja dr. Žige Turka s Fakulteta građevinarstva i geodezije Sveučilišta u Ljubljani i menadžera kvalitete u tvrtki Kolektoru Koling iz Idrije Bojana Črva. U središtu Turkova predavanja bit će inovativna, energetski učinkovita i digitalizirana gradnja, dok je naziv izlaganja Bojana Črva 'Digitalna transformacija u graditeljstvu - izazov, prilika ili potreba?'

Slovensko-hrvatski poslovni forum u Portorožu dolazi u jeku velikih investicija javnog graditeljskog sektora u objema državama. Lani su javne investicije u prometnu infrastrukturu Hrvatske iznosile 5,5 milijardi kuna, dok je slovenska državna direkcija za infrastrukturu uložila milijardu eura.

image

Javna ulaganja u graditeljstvu 2022.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 05:01