PROGNOZE IZ BRUXELLESA

Hrvatski rast drugi najsnažniji u EU, evo koliku nam inflaciju Komisija predviđa ove godine

Najveći doprinos hrvatskom rastu je dala vrlo uspješna turistička sezona kao i rast potražnje

Zdravko Marić i Andrej Plenković

 Davor Pongracic/Cropix

Hrvatski BDP je prošle godine porastao za 10,5 posto, znatno iznad svih očekivanja čime je premašena i predkrizna 2019. godina. Hrvatski rast je bio drugi najveći u Europskoj Uniji nakon Irske koja je zabilježila rast od 13,7 posto i dva puta veći od prosjeka EU koji je za 2021. bio 5,3 posto. Ove podatke je danas objavila Europska komisija u zimskim gospodarskim prognozama.

Komisija je prije četiri mjeseca stopu rasta za Hrvatsku za 2021. godinu prognozirala na 8,1 posto, što znači da je zabilježen 2,4 posto veći rast od toga. Međutim, zbog znatno većeg rasta od predviđenog prošle godine, Komisija je smanjila prognoze za ovu godinu. Prema procjenama Europske komisije, hrvatski BDP bi ove godine trebao rasti 4,8 posto, a sljedeće 2023 godine 3 posto. Prije tri mjeseca Komisija je previđala rast od 5,6 posto za 2022. i 3,4 posto za 2023. godinu.

Najveći doprinos hrvatskom rastu je dala vrlo uspješna turistička sezona kao i rast potražnje. To je potaknulo rast uvoza, ali i pomoglo neto izvozu koji bi prema prognozama Komisije trebao ostati pozitivan. Ove godine bi domaća potražnja trebala biti još uvijek glavni pokretač rasta, kao i povoljan razvoj tržišta rada. Slabiji rezultati rasta gospodarstva se očekuju za prvo tromjesečje ove godine zbog nepovoljne epidemiološke situacije u Hrvatskoj.

Europska komisija očekuje i rast investicijskih aktivnosti na temelju rasta potražnje, ali i očekivanog ubrzanja obnove nakon potresa na Banovini i u Zagrebu. Uz to, povoljne okolnosti bi trebali biti i financijskih uvjeti te provedba nacionalnog plana za oporavak i otpornost.

- Ravnoteža rizika za ove procjene blago preteže na negativnu stranu, ponajviše zbog ustrajnih problema u ugovaranju projekata obnove od potresa, što može negativno utjecati na investicije - smatra Europska komisija.

Ovog puta Europska komisija je u prognozama za EU naglasak stavila na inflaciju koja je porasla iznad očekivanja. Taj je rast prije svega rezultat porasta cijena energenata, ali se očekuje da će se te cijene postupno stabilizirati što će dovesti i do usporavanja inflacije.

Hrvatska bi, prema podacima Europske komisije, trebala ove godine imati inflaciju od 3,5 posto a 2023 godine 1,6 posto, što je na razini prosjeka Eurozone i nešto ispod prosjeka Europske unije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. studeni 2024 01:23