Graditi ceste danas znači osigurati konkurentnost Hrvatske sutra

Kad se govori o gospodarskom razvoju Hrvatske, najčešće se spominju investicije, produktivnost, turizam, industrija ili europski fondovi. Međutim, iza svakog od tih pojmova nalazi se jedan zajednički nazivnik bez kojeg razvoj nije moguć - infrastruktura.

Dobra prometna povezanost nije samo pitanje mobilnosti. Ona određuje brzinu gospodarskih tokova, dostupnost tržišta, privlačnost investicija, sigurnost građana i kvalitetu života. Zato cestovna infrastruktura nije trošak države, nego jedan od njezinih najvažnijih razvojnih kapitala.

Hrvatske ceste danas upravljaju s 7455 kilometara državnih cesta koje povezuju sve dijelove zemlje, od najvećih urbanih središta do najmanjih lokalnih zajednica. Naša je odgovornost osigurati da ta mreža bude sigurna, funkcionalna i spremna odgovoriti na potrebe budućnosti.

Posljednjih godina Hrvatska je ostvarila značajan infrastrukturni iskorak. Izgrađeni su projekti koji su trajno promijenili prometnu sliku države, unaprijedili teritorijalnu povezanost i otvorili nove razvojne mogućnosti za brojne regije. No jednako je važno naglasiti da se jednako veliki izazovi nalaze pred nama.

Danas se nalazimo u razdoblju jednog od najvećih investicijskih ciklusa u cestovnoj infrastrukturi. U razdoblju do 2030. godine identificirali smo projekte ukupne vrijednosti veće od 2,3 milijarde eura. Riječ je o novim brzim cestama, obilaznicama gradova, povezivanju gospodarskih zona, unapređenju pristupa lukama i prometnim čvorištima te projektima koji će povećati sigurnost i protočnost prometa diljem Hrvatske.

Takvi projekti nisu važni samo zbog kilometara novih prometnica. Njihova stvarna vrijednost mjeri se u novim investicijama, bržem transportu roba, boljoj dostupnosti usluga te ravnomjernijem regionalnom razvoju. Svaka nova cesta otvara prostor za gospodarsku aktivnost i stvara preduvjete za ostanak ljudi u sredinama u kojima žive.

Međutim, današnje upravljanje velikim infrastrukturnim sustavom nije samo pitanje investicija. Na poslovanje Hrvatskih cesta, kao i na cijeli infrastrukturni sektor, utječu globalni gospodarski trendovi. Posljednjih godina svjedočili smo poremećajima u opskrbnim lancima, rastu cijena građevinskih materijala i energenata te sve izraženijem nedostatku stručne radne snage. Istodobno, europski klimatski ciljevi, zahtjevi za održivijim upravljanjem infrastrukturom i ubrzana digitalna transformacija postavljaju pred investitore potpuno nove standarde. Upravo zato uspjeh više ne ovisi samo o dostupnosti financijskih sredstava, nego o sposobnosti organizacije da pravodobno planira, upravlja rizicima i prilagođava se promjenama koje se događaju brže nego ikada.

Dakle, razvoj infrastrukture danas više nije moguć bez snažne digitalne transformacije. U Hrvatskim cestama posljednjih godina provodimo niz projekata kojima mijenjamo način upravljanja sustavom. Uveli smo napredne poslovne analitičke sustave, osobito u domeni upravljanja investicijskim projektima, BIM standarde projektiranja, GIS platformu za upravljanje imovinom te potpuno digitalizirano upravljanje dokumentacijom i procesima. Jedan od glavnih iskoraka u upravljanju cestama jest uvođenje Inteligentnih transportnih sustava (ITS) koji predstavljaju upravljačku, informacijsko-komunikacijsku nadogradnju upravljanja prometom. Temeljne usluge ITS sustava su informiranje putnika, upravljanje prometom, žurne službe, nadzor vremenskih uvjeta i okoliša i upravljanje odzivom na velike nesreće. Uspostavljen je Središnji centar za nadzor i upravljanje prometom na državnim cestama i Nacionalna pristupna točka kao glavno informacijsko čvorište za razmjenu prometnih i putnih podataka.

Digitalni alati nisu cilj sami sebi. Njihova je svrha omogućiti brže donošenje odluka, veću transparentnost, učinkovitije korištenje javnih sredstava i kvalitetnije planiranje budućih ulaganja. Posebno važnim smatramo i razvoj rješenja temeljenih na umjetnoj inteligenciji koja mogu pomoći u analizi prometnih tokova, procjeni stanja infrastrukture i unapređenju procesa javne nabave.

Jednako važan prioritet ostaje sigurnost prometa. U posljednjih četrnaest godina broj poginulih osoba na državnim cestama smanjen je gotovo 50 posto. Taj rezultat nije slučajan. On je posljedica sustavnog ulaganja u sigurniju infrastrukturu, uklanjanja opasnih mjesta, primjene suvremenih tehnologija i donošenja odluka temeljenih na podacima.

Danas koristimo inovativna rješenja poput senzora za detekciju udara u zaštitne ograde, naprednih sustava za upravljanje prometnom signalizacijom te analitike koja omogućuje preciznije prepoznavanje rizika na cestovnoj mreži. Naš je cilj jasan - svaka prometna nesreća manje predstavlja potvrdu da ulaganje u sigurnost ima stvarnu vrijednost.

No nijedna investicija, nijedna tehnologija i nijedan strateški plan ne mogu ostvariti puni učinak bez ljudi. Zato sustavno ulažemo u edukaciju zaposlenika, suradnju s akademskom zajednicom i stvaranje okruženja koje mladim stručnjacima omogućuje profesionalni razvoj i preuzimanje odgovornosti. Infrastruktura se ne gradi samo strojevima, nego znanjem i iskustvom ljudi.

Tehnološki razvoj i snažan investicijski zamah otvaraju mogućnost da i dalje kontinuirano moderniziramo prometni sustav. Na nama je da tu priliku iskoristimo odgovorno, učinkovito i dugoročno održivo.

Kao predsjednik Uprave Hrvatskih cesta vjerujem da je upravo kvalitetna infrastruktura jedan od najvažnijih temelja hrvatske konkurentnosti. Graditi ceste danas ne znači samo povezivati mjesta na karti. To znači povezivati ljude, stvarati prilike, povećavati sigurnost i graditi preduvjete za gospodarski razvoj Hrvatske u desetljećima koja dolaze.