Hrvatska u 10 godina potonula po efikasnosti investiranja. Od Poljske je lošija 12 puta

Zašto Hrvatska bilježi slabi ekonomski oporavak, zašto ima nizak rast gospodarstva? Jedan od razloga je pogoršanje efikasnosti investiranja, poručuje Amina Ahec Šonje, prodekanica učilišta Effectus, u čemu je Hrvatska u razdoblju nakon 2007. godine doslovce potonula u odnosu na druge zemlje srednje i istočne Europe.

Govorila je o tome na današnjem znanstvenom skupu u Zagrebu koji su organizirali Rifin i Janaf povodom 25 godina izlaženja časopisa Ekonimija/Economics čiji je glavni urednik Guste Santini.

Uvodno je predavanje o investicijama održao Ljubo Jurčić, naglasivši kako je uz njihov iznos - a Hrvatska je danas ispod razine iz 2008. godine - vrlo važno promatrati i strukturu investicija. Prerađivačka industrija, primjerice, u Hrvatskoj u investicijama sudjeluje sa svega oko 11 posto.

Amina Ahec Šonje analizirala je udio bruto investicija u hrvatskom BDP-u u odnosu na stopu rasta realnog BDP-a u zadenjih deset godina te to usporedila s novim članicama Europske unije kao i nekim starim članicama. U pitanju je pokazatelj efikasnosti ulaganja ICOR.

Zaključak? Razvijene članice EU su se u 2017. godini vratile na razine investiranja od prije krize, a Hrvatska i ostale nove članice EU još uvijek su ispod razina iz 2007. godine. Kod svih novih članica je u tom razdoblju pogoršana prosječna efikasnost ulaganja, ali Hrvatska je doslovce potonula – ona je 12 puta neefikasnija u investicijama od Poljske i četiri puta neefikasnija od prosjeka. Udjeli bruto investicija u BDP-u pritom nisu bili bitno promijenjeni, naglašava Amina Ahec Šonje, a Hrvatska je imala najnižu prosječnu stopu gospodarskog rasta, svega 0,3 posto.

U tzv. zdravom razdoblju 2014.-2017. godine, kada sve usporedive tranzicijske zemlje i Hrvatska bilježe gospodarski rast, opet jedan zanimljiv zaključak: rasla je efikasnost ulaganja, ali Hrvatska je opet po tome najgora. Iznadprosječnu efikasnost ulaganja u tom su razdoblju imale Bugarska, Litva, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Češka.

Amina Ahec Šonje promatrala je i porezno opterećenje gospodarstva, budući da je „zagriz“ opće države u hrvatsko gospodarstvo najveći među novim članicama EU. Smatra da - uz pogoršanje efikasnosti investiranja - među uzroke slabog ekonomskog oporavka Hrvatske nakon krize spadaju i vrlo visoko porezno opterećenje, kao i pravna i institucionalna nesigurnost za investitore.