Na ministarskom sastanku u Zagrebu usvojeni su novi akcijski planovi za električnu energiju, obnovljive izvore i plin. Ministar Ante Šušnjar upozorio je na važnost zaštite postojećih međudržavnih energetskih sporazuma, dok Hrvatska nastavlja ulaganja od 640 milijuna eura u modernizaciju energetskog sustava.
Hrvatska je na ministarskom sastanku inicijative za energetsku povezanost srednje i jugoistočne Europe (CESEC), održanom danas u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, istaknula potrebu zaštite postojećih međudržavnih energetskih sporazuma, uključujući sporazum sa Slovenijom o Nuklearnoj elektrani Krško. Istodobno je potvrđeno proširenje inicijative na Češku i Poljsku, a države sudionice usvojile su ažurirane akcijske planove za razvoj elektroenergetske infrastrukture, obnovljivih izvora energije i plinskog sektora.
Sastanak, kojem je domaćin bila Republika Hrvatska, okupio je predstavnike Europske komisije, ministre nadležne za energetiku te predstavnike regulatornih tijela, operatora energetskih sustava i energetskog sektora. Sudjelovali su ministar gospodarstva Ante Šušnjar i europski povjerenik za energetiku i stanovanje Dan Jørgensen.
U središtu razgovora bili su jačanje europske energetske sigurnosti, diversifikacija izvora energije i dobavnih pravaca, razvoj prekogranične infrastrukture te daljnje povezivanje energetskih tržišta srednje i jugoistočne Europe. Posebna pozornost posvećena je konkurentnosti europskog gospodarstva, dostupnosti energije po prihvatljivim cijenama i otpornosti energetskih sustava na geopolitičke, tržišne i klimatske izazove.
Češka i Poljska pridružuju se inicijativi
Jedan od konkretnih rezultata sastanka jest proširenje suradnje CESEC-a na Češku i Poljsku. Pristupanje dviju država potvrđeno je svečanim potpisivanjem zajedničke deklaracije, čime se otvara prostor za snažniju regionalnu koordinaciju, razvoj energetske infrastrukture i dodatno jačanje sigurnosti opskrbe.
CESEC je pokrenut 2015. godine, kada je u Dubrovniku održan ministarski sastanak na kojem je potpisan Memorandum o razumijevanju o diversifikaciji opskrbe plinom i sigurnosti opskrbe. Jedanaest godina poslije Hrvatska ponovno ugošćuje ministre energetike, u trenutku kada su sigurnost opskrbe, cijene energije i povezivanje europskih tržišta među ključnim pitanjima europske energetske politike.
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar poručio je da je Hrvatska zahvaljujući strateškim ulaganjima posljednjih godina ojačala vlastitu energetsku sigurnost, ali i povećala svoju ulogu u opskrbi susjednih država.
„Hrvatska je od države koja je prvenstveno brinula o vlastitoj energetskoj sigurnosti postala važan partner u osiguravanju energetske sigurnosti cijele regije. To je rezultat strateških odluka, konkretnih ulaganja i odgovorne energetske politike Vlade Republike Hrvatske. LNG terminal na Krku i razvoj prekogranične plinske infrastrukture pokazali su da Hrvatska može biti pouzdan energetski partner i važna poveznica europskih energetskih tržišta. Naš cilj ostaje jasan – snažna, energetski sigurna i konkurentna Hrvatska u snažnoj, povezanoj i konkurentnoj Europi“, izjavio je Šušnjar.
Krško i prekogranična elektroenergetska mreža
Jedna od važnih tema bila je budućnost elektroenergetske infrastrukture, osobito razvoj prekograničnih kapaciteta i integracija tržišta. U sklopu tematskih rasprava razmatran je i projekt elektroenergetskog povezivanja jugoistočne Europe, kao i mogućnosti ubrzanja realizacije strateških infrastrukturnih projekata.
Sudionici su razgovarali o uklanjanju regulatornih i administrativnih prepreka koje usporavaju ulaganja te o učinkovitijem korištenju postojeće energetske infrastrukture. Pritom je naglašena potreba snažnije koordinacije država, regulatornih tijela i operatora sustava kako bi se strateški projekti provodili pravodobno.
Šušnjar je sudjelovao u panel-raspravi posvećenoj elektroenergetskoj infrastrukturi, tijekom koje je naglasio važnost modernizacije mreže, razvoja prekograničnih kapaciteta i stabilnog regulatornog okvira za energetske projekte.
U tom je kontekstu posebno istaknuo potrebu zaštite postojećih međudržavnih energetskih sporazuma, među kojima je i sporazum Hrvatske i Slovenije o Nuklearnoj elektrani Krško. Prema stajalištu koje je iznio na sastanku, potrebno je osigurati nesmetanu isporuku hrvatskog udjela električne energije proizvedene u toj nuklearnoj elektrani. Pitanje Krškog tako je, uz razvoj novih energetskih veza, otvoreno i u kontekstu očuvanja postojećih aranžmana važnih za hrvatsku opskrbu električnom energijom.
Za modernizaciju energetskog sustava 640 milijuna eura
Hrvatska istodobno provodi ulaganja u modernizaciju vlastitog energetskog sustava. Kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti osigurano je 640 milijuna eura za jačanje i modernizaciju energetske infrastrukture. Ta su sredstva namijenjena stvaranju preduvjeta za veću integraciju obnovljivih izvora energije, povećanje fleksibilnosti elektroenergetske mreže i jačanje sigurnosti opskrbe. Razvoj mreže posebno je važan u okolnostima sve veće elektrifikacije gospodarstva i povećanja udjela obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije. Bez odgovarajućih mrežnih kapaciteta i učinkovitijeg povezivanja nacionalnih sustava, povećanje proizvodnje iz novih izvora ne može se u potpunosti iskoristiti.
Upravo su zato sudionici sastanka naglasili potrebu ubrzanja strateških prekograničnih projekata, uz istodobno uklanjanje administrativnih prepreka i usklađivanje regulatornih okvira. Uz elektroenergetsku infrastrukturu, razgovaralo se i o prilagodbi plinske infrastrukture novim tržišnim okolnostima te nastavku diversifikacije opskrbe. Cilj je smanjiti ranjivost energetskih sustava na poremećaje u dobavnim pravcima i omogućiti učinkovitije korištenje regionalne infrastrukture.
Elektrifikacija gospodarstva i uloga nuklearne energije
Tijekom tematskog ministarskog radnog ručka, kojim je predsjedao Šušnjar, raspravljalo se o elektrifikaciji gospodarstva do 2030. godine i u razdoblju nakon nje. U središtu razgovora bilo je pitanje kako uskladiti energetsku tranziciju s gospodarskim rastom, industrijskom konkurentnošću i dostupnošću energije po prihvatljivim cijenama.Hrvatska u tom procesu zagovara tehnološki neutralan pristup, koji ne daje prednost samo jednoj tehnologiji, nego uključuje više različitih izvora i rješenja.
Uz obnovljive izvore energije, takav pristup obuhvaća geotermalnu energiju, vodik i nuklearnu energiju, uz nastavak ulaganja u elektroenergetsku infrastrukturu.
Time je na sastanku otvoreno i pitanje dugoročnog razvoja europskog energetskog sustava u kojem bi različite tehnologije trebale pridonositi sigurnosti opskrbe, stabilnosti mreže i konkurentnosti industrije. Sudionici sastanka upozorili su i na sve veću potrebu prilagodbe energetskih sustava klimatskim promjenama. Ekstremni vremenski uvjeti, suše i njihov utjecaj na proizvodnju električne energije prepoznati su kao dodatni izazovi za sigurnost opskrbe.
Zbog toga se energetska sigurnost više ne promatra samo kroz dostupnost energenata i diversifikaciju dobavnih pravaca, nego i kroz sposobnost infrastrukture da izdrži klimatske i druge poremećaje. Kao važni preduvjeti dugoročne otpornosti istaknuti su snažnije regionalno povezivanje, učinkovitije korištenje prekograničnih kapaciteta i koordinirano planiranje ulaganja.
Usvojeni novi akcijski planovi za struju, obnovljive izvore i plin
Na završetku ministarskog sastanka usvojeni su ažurirani akcijski planovi CESEC-a za električnu energiju, obnovljive izvore energije i plin.Njima su utvrđeni prioriteti daljnje regionalne suradnje i okvir za provedbu strateških energetskih projekata.
Zaključeno je da energetska tranzicija mora istodobno pridonositi sigurnosti opskrbe, konkurentnosti gospodarstva i održivosti energetskog sustava, pri čemu regionalna suradnja ostaje jedan od ključnih instrumenata za ostvarivanje zajedničkih europskih energetskih ciljeva.
Hrvatska je najavila nastavak aktivnog sudjelovanja u inicijativi CESEC, potporu razvoju strateške energetske infrastrukture i diversifikaciji opskrbe te daljnje uključivanje u projekte usmjerene na izgradnju sigurnijeg, otpornijeg i konkurentnijeg europskog energetskog sustava.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....