Hrvatska ima 17 proizvođačkih organizacija, no okupljaju tek 700 članova

U Hrvatskoj je trenutno 17 proizvođačkih organizacija iz osam sektora, no okupljaju tek 700 članova, od ukupno više od 170.000 poljoprivrednih gospodarstava, pokazala je u srijedu objavljena analiza tvrtke Smarter, iz koje poručuju da udruživanje poljoprivrednih proizvođača treba biti strateški cilj poljoprivrede.

"Proces udruživanja u proizvođačke organizacije (PO) krenuo je nešto dinamičnije posljednjih godina, od 2017. godine, ali još uvijek ne smijemo biti zadovoljni s rezultatima, nego je potrebno i nadalje ojačati snagu proizvođača na ovaj način", navodi se u priopćenju.

Konzultantska tvrtka Smarter je analizu o proizvođačkim organizacijama izradila temeljem najnovijih podataka Ministarstva poljoprivrede, a pokazuje da priznate proizvođačke organizacije djeluju u tek devet županija u kontinentalnoj Hrvatskoj.

Proces udruživanja najbolje je krenuo u sektoru voća i povrća koji ima četiri proizvođačke organizacije, a s po tri slijede sektori žitarica, mlijeka i mliječnih proizvoda te stočarstva - govedina i teletina.

Teritorijalno najbolje rezultate udruživanja imaju dvije vodeće poljoprivredne županije - Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska, s po tri proizvođačke organizacije, dok takvo udruživanje još uvijek nije zaživjelo u Istri, Dalmaciji, Lici, navodi se u analizi.

Po podacima s kraja listopada ove godine, zaprimljena su još četiri zahtjeva za priznavanje proizvođačkih organizacija - jedna u proizvodnji pčelarskih proizvoda, a čak tri u proizvodnji krumpira.

"Korona kriza i najava nove Zajedničke poljoprivredne politike EU, koja će nas dočekati od 2023., trebala bi dodatno potaknuti i motivirati da se proces udruživanja proizvođača ubrza te da se podigne svijest o potrebi horizontalnog povezivanja, veće povezanosti s otkupljivačima, ali i s prerađivačkom industrijom, koji imaju razrađene i stabilne kanale prema prodajnim lancima i izvoznim tržištima", poručuju iz Smartera.

Kao jedan od svijetlih primjera proizvođačke organizacije navode PZ Jabuka, koja je u sektoru voća donijela novine i bolju poziciju na policama u domaćim trgovinama i izvozu, kao i brendiranje domaćeg voća, a velika su očekivanja i od PO - VIP Panonie, koja bi trebala ojačati udruživanje u sektoru voća te naročito povrća.

Udruživanje strateški cilj poljoprivrede

U Smarteru smatraju bi udruživanje poljoprivrednika trebalo biti strateški cilj hrvatske poljoprivredne politike. "Povezivanje proizvođača, poglavito malih poljoprivrednih gospodarstava, koja svojim količinama i tehnologijom proizvodnje nisu konkurentna na tržištu, predstavlja razuman i racionalan pristup rješavanju problematike održivosti poljoprivredne proizvodnje i ravnopravnijeg nastupa na tržištu", ističu iz Smartera.

Podsjećaju pritom i na podatak da je u Hrvatskoj od nešto više od 170.000 poljoprivrednih gospodarstava njih 83 posto ili oko 110.000 malih.

Nasuprot tome, daleko je veća koncentracija i među prerađivačima i među trgovcima, što otežava poljoprivrednicima obranu njihovih interesa u pregovorima s drugim akterima u opskrbnom lancu, naglašavaju analitičari Smartera.

Napominju kako EU podržava poljoprivrednike koji žele surađivati ​​u proizvođačkim organizacijama kroz koncentriranje opskrbe, poboljšanje marketinga, pružanje tehničke i logističke pomoći svojim članovima, unapređenje upravljanja kvalitetom te prijenos znanja.

Udruživanje u proizvođačke organizacije jamči postizanje ekonomski isplative proizvodnje pojedinog proizvođača, čemu u prilog ide i veliki broj primjera uspješnog poslovanja proizvođačkih organizacija u EU, kaže se u analizi.

Stručnjaci Smartera naglašavaju potrebu jačanja naših poljoprivrednih proizvođača, i to ne samo kroz izdvajanje sredstava za potpore ili dodatna plaćanja, nego i brojnim drugim mjerama poljoprivredne politike.

Kao jednu od glavnih poluga za razvoj poljoprivredne proizvodnje navode jačanje vertikalne integracije u lancu opskrbe, od poljoprivrednih proizvođača i otkupljivača poljoprivrednih proizvoda, do prerade proizvoda za potrebe manjih prehrambeno-prerađivačkih pogona ili velikih industrijskih prehrambenih kompanija te trgovine.

"Svaki pojedini sektor treba biti organiziran na način da u njemu djeluje nekoliko, prema brojnosti udruženih proizvođača, velikih i ekonomski jakih proizvođačkih organizacija. Time se stvaraju pretpostavke za poštenije pregovaranje i uređivanje odnosa u skladu sa sektorskim ugovorima pomoću kojih se proizvođačima od strane prvog otkupljivača jamče količine, cijene i vremensko razdoblje otkupa njihovih proizvoda te drugi važni uvjeti otkupa", naglašava se uz ostalo u analizi.

U Smarteru drže i kako Ministarstvo poljoprivrede treba stalno raditi na uređenju normativnog okvira, pojednostavljenju procedura za udruživanje i priznavanje proizvođačkih organizacija, ali i na odobravanju sredstava kako bi se učinkovito podržao njihov rad te brojne aktivnosti na promociji udruživanja.

"Nije dovoljno deklarativno udruživanje radi povlačenja novčanih potpora nego stvarno jačanje nastupa udruženih proizvođača na tržištu nabave, tržištu prodaje kroz jačanje njihove pregovaračke moći, ali i uključivanje u marketinške aktivnosti, aktivnosti zaštite proizvoda s oznakama kvalitete, jačanje tehnoloških pretpostavki za konkurentniju proizvodnju te uvođenje digitalnih rješenja u proizvodnji svojih članica", poručuju.

EU ima 3.505 PO, većina u sektoru voća i povrća

Po podacima iz analize, u Europskoj uniji je u 2017. bilo 3.505 proizvođačkih organizacija, od čega više od polovice (52 posto) u sektoru voća i povrća te potom mliječnom sektoru - 38 posto.

Najviše proizvođačkih organizacija ima Francuska - 724, zatim Njemačka (692), Italija (583), Španjolska (579), dok primjerice Slovenija, po zadnjim podacima, ima pet proizvođačkih organizacija.

Prema zadnjim dostupnim podacima, samo u tri države članice EU nije priznata nijedna proizvođačka organizacija - Estoniji, Litvi i Luksemburgu, napominje se u analizi.