Hrvatska i Malta s najsnažnijim rastom BDP-a u EU na kraju 2023. godine, Danska je treća...

Hrvatska je u četvrtom tromjesečju 2023. godine zabilježila najsnažniji rast BDP-a u EU, rame uz rame s Maltom, dok je aktivnost na razini eurozone i EU stagnirala, pokazali su u petak novi izračuni europskog statističkog ureda.

BDP eurozone porastao je u razdoblju od listopada do prosinca za 0,1 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, istim tempom kao i u ljetnom tromjesečju, izračunao je Eurostat.

U EU gospodarska aktivnost porasla je u četvrtom tromjesečju na godišnjoj razini za 0,2 posto, nakon 0,1-postotnog rasta u razdoblju od srpnja do rujna.

Daleko najsnažnijii rast aktivnosti na kraju prošle godine bilježile su Hrvatska i Malta, za 4,3 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. godine. U trećem tromjesečju hrvatski BDP bio je porastao za 3,0 posto.

Slijedi Danska s rastom BDP-a u četvrtom tromjesečju za 3,1 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

U skupini vodećih gospodarstava najsnažniji rast bilježila je Španjolska, za 2,0 posto. U Francuskoj i Italiji porastao je za 0,7 odnosno za 0,6 posto.

Njemački BDP smanjio se pak za 0,2 posto u odnosu na četvrto tromjesečje 2022. godine.

Najveći pad aktivnosti bilježila je u zadnja tri prošlogodišnja mjeseca Irska, za 9,1 posto. pokazuje Eurostatovo izvješće.

Stagnacija

Aktivnost je u eurozoni i EU na kraju prošle godine stagnirala i u odnosu na treće tromjesečje, izračunao je Eurostat, snizivši procjenu za EU za 0,1 postotni bod.

U trećem tromjesečju BDP eurozone smanjio se za 0,1 posto u odnosu na razdoblje od travnja do lipnja dok je u EU stagnirao.

Daleko najsnažniji rast BDP-a na tromjesečnoj razini bilježila je na kraju prošle godine Danska, za 2,0 posto.

Slijedi Hrvatska s rastom BDP-a u razdoblju od listopada do prosinca za 1,3 posto u odnosu na prethodno tromjesečje kada je bio porastao za 0,5 posto.

Blizu je i Slovenija gdje je uvećan za 1,1 posto.

U skupini vodećih gospodarstava najsnažniji rast bilježila je Španjolska, za 0,6 posto. Slijede Italija i Francuska gdje je porastao za 0,2 posto odnosno za 0,1 posto.

Njemačka je pak bilježila pad aktivnosti za 0,3 posto u odnosu na razdoblje od srpnja do rujna.

Najviše se u četvrtom tromjesečju smanjila gospodarska aktivnost u Irskoj, za 3,4 posto.

Mlako zapošljavanje

Broj zaposlenih u eurozoni i EU porastao je u zadnja tri prošlogodišnja mjeseca za 0,3 posto odnosno za 0,2 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, signalizirajući tek marginalno brži tempo zapošljavanja nego tokom ljeta.

U Eurostatu procjenjuju da je u četvrtom tromjesečju 2023. u EU zaposlen bio 217,1 milijun građana, od čega njih 169,3 milijuna u eurozoni.

Najsnažnije je na tromjesečnoj razini porastao broj zaposlenih u Rumunjskoj, za 1,5 posto, a blizu je i Malta sa stopom rasta od 1,4 posto.

U Hrvatskoj je u četvrtom tromjesečju broj zaposlenih porastao za 0,5 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je uvećan za 1,0 posto, pokazuju tablice Eurostata.

Isti tempo zapošljavanja bilježile su na kraju prošle godine i Bugarska, Irska, Italija, Grčka i Malta.

Najviše se pak smanjio broj zaposlenih u Latviji, za 1,0 posto. Slijedi Finska gdje se smanjio za 0,6 posto u odnosu na prethodno tromjesečje.

Hrvatska uz Litvu i Luksemburg

U odnosu na kraj 2022. godine broj zaposlenih u eurozoni uvećan je u razdoblju od listopada do prosinca za 1,2 posto, te za 1,0 posto u EU. U trećem tromjesečju bio je porastao za 1,4 odnosno za 1,2 posto, pokazali su izračuni Eurostata.

Najsnažniji rast broja zaposlenih na godišnjoj razini zabilježila je u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju Malta, od 5,7 posto. Blizu je i Irska gdje je uvećan za 5,1 posto.

U Hrvatskoj je broj zaposlenih u četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju uvećan za 1,9 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. godine, istim tempom kao i u trećem tromjesečju.

Najbliže su Hrvatskoj na kraju 2023. bile Litva i Luksemburg gdje je porastao za 2,1 odnosno za 1,7 posto, pokazuju Eurostatovi podaci.

Manje zaposlenih nego na kraju 2022. bilježile su samo Latvija, Finska i Poljska, za 0,8 odnosno 0,5 posto i 0,3 posto.