Hrvatska obrtnička komora zatražila je u četvrtak od Vlade Republike Hrvatske da ukine nedavno donesene odluke o "sidrenim cijenama", konkretno Odluku o isticanju dodatne cijene kao mjeru izravne kontrole cijena i Odluku o objavi cjenika proizvoda i usluga kao mjeru izravne kontrole cijena.
Podsjetimo, riječ je o mjeri Vlade koja se odnosi na sve trgovce koji obavljaju registriranu djelatnost trgovine na malo i pružatelje usluga koji obavljaju registriranu djelatnost pružanja usluga, na području Hrvatske.
Navedene odluke trebale bi stupiti na snagu 1. listopada 2026. godine, a iz Vlade su poručili kako je riječ o mjeri izravne kontrole cijena, radi praćenja učinaka promjena maloprodajnih cijena, kako bi potrošači mogli donositi informirane odluke, u svrhu zaštite njihovih ekonomskih prava te u cilju otklanjanja štetnih posljedica na tržištu u pogledu opskrbe potrošača proizvodima i uslugama na području Republike Hrvatske.
Neusklađene i neprovedive odluke
Podsjetimo, sidrene cijene se u Hrvatskoj od svibnja prošle godine primjenjuju na hranu, piće, kozmetiku, sredstva za čišćenje, toaletne potrepštine i proizvode za kućanstvo, što će se nastaviti i dalje, a sada se to uvodi i za ostale proizvode u maloprodaji i uslužnim djelatnostima.
Za novobuhvaćene proizvode i usluge sidrena cijena je ona koja je vrijedila 10. rujna 2026. godine.
Drugim riječima, od 1. listopada svaki trgovac, ugostitelj, frizer, kozmetičar, cvjećar, urar... morat će u svom cjeniku, bilo na mrežnim stranicama bilo u objektu u kojem posluje, odnosno u svakom oglasu, te na svakom proizvodu u samom objektu ili u web shopu, uz cijenu proizvoda na taj dan, imati istaknutu i cijenu tog proizvoda na 10. rujna 2026. godine.
Te cijene morat će, primjerice, svaki dan biti istaknute i na svakom primjerku dnevnih novina, časopisa, magazina... Trgovac, odnosno pružatelj usluge, bit će dužan na svojim mrežnim stranicama svaki dan, najkasnije do 8:00 sati ujutro, ažurirati svoj cjenik proizvoda i usluga.
No, hrvatski gospodarstvenici tome se protive. Pri tome ističu da su razlozi protivljenja isključivo rezultat toga da odluke, po njima, nisu jasne te da su međusobno neusklađene i tehnički neprovedive, pogotovo u tako kratkom roku.
Iz HOK-a su još u ponedjeljak od Ministarstva gospodarstva tražili detaljna i konkretna pojašnjenja, iznijevši pri tome brojne primjedbe i nejasnoće. Smatraju, naime, da odluke nisu jasne i da stvaraju previše nedoumica te da je rok za početak njihove primjene prekratak.
Stoga su tražili konkretne odgovore na koje se sve pružatelje usluga odluke odnose, kako se obveza primjenjuje kod cijena po satu, kilometru, kilogramu, četvornom metru..., što u slučajevima kada se cijena usluge ugovara individualno (svadbe, domjenci, catering), što ako usluga 10. rujna nije postojala, što ako je promijenjen opseg ili sadržaj usluga (primjerice, 10. rujna se šišanje psa naplaćivalo po kilogramu, a po novome se naplaćuje po satu rada).
Na proizvodu će biti čak četiri cijene?!
Također im nije jasno kako se i u kojem obliku ističe "sidrena" cijena, pa su tražili ogledni primjer. Zanima ih i moraju li ugostitelji na jelovniku/karti pića tu dodatnu cijenu isticati uz svaku pojedinu stavku ili je to moguće riješiti na neki jednostavniji način. Nejasno je i što je s cijenama ako poslovni subjekt nije radio 10. rujna ili ako je taj dan imao promotivne cijene...
Predsjednica Sekcije računovođa HOK-a Đurđica Mostarčić rekla je u HRT-ovu Studiju 4 kako bi se moglo dogoditi da se za proizvod koji je na akciji moraju istaknuti čak četiri cijene.
- Na primjeru jedne majice, ako je 1. listopada akcijska cijena 10 eura, onda morate imati cijenu od 12 eura prekriženu, a pored toga morate imati i cijenu koja je vrijedila 30 dana prije nego što je proizvod stavljen na sniženje. Treće, mora se iskazati i dodatna cijena koja je vrijedila 10. rujna. Morate imati iskazane četiri cijene za jedan proizvod, sve u svrhu informacije potrošačima - objasnila je Mostarčić.
Uglavnom, pitanja je jako puno, a odgovora nema. Zato su sada zatražili ukidanje novih odluka. No, osim što to traže zbog brojnih nejasnoća, ističu i kako u Hrvatskoj 17. studenoga ove godine na snagu stupa primjena novog zakonskog režima baznih cijena, što je za gospodarstvo dodatno veliko administrativno, organizacijsko i financijsko opterećenje bez dovoljno vremena za provedbu, uz istovremeno visoke propisane kazne.
- Ne vidimo razlog da obrtnici sada ulažu vrijeme i novac u prilagodbu pravilima koja se počinju primjenjivati 1. listopada, a već 17. studenoga počinje primjena novog zakonskog režima. Tražimo da se pravila međusobno usklade, jasno propišu i da obrtnici dobiju dovoljno vremena kako bi im se prilagodili jednom, a ne dvaput u svega 47 dana. Cilj transparentnog informiranja potrošača time se ne dovodi u pitanje, a izbjegava se prekomjerno administriranje i trošak - rekao je Dalibor Kratohvil, predsjednik HOK-a.
Kao dodatni problem ističu i što ove odluke obuhvaćaju brojne gospodarstvenike koji nemaju svoje informatičke službe, zbog čega će, samo zbog ove obveze, morati angažirati vanjske informatičke stručnjake. Ako bi se samo trećina njih, a to je oko 300.000 gospodarstvenika, odlučila na to, konzervativni trošak od 100 eura po subjektu dosegao bi milijunske iznose na teret gospodarstvenika. Neželjena posljedica, pak, mogla bi biti odluka gospodarstvenika da jednostavno ugase svoje mrežne stranice, što bi onda dovelo do smanjenja dostupnosti informacija za potrošače.
Specifične okolnosti za sezonske obrtnike
"Problem nije samo u izravnom financijskom trošku, već i u vremenu, ljudskim resursima i dodatnom administrativnom opterećenju, što je posebno zahtjevno za najmanje poslovne subjekte koji nemaju vlastitu administrativnu ili informatičku podršku", navode iz HOK-a u odgovoru na naš upit o ovoj problematici i pojašnjavaju.
"Primjerice, za mali butik promjena ne znači samo izmijeniti cjenik na ulazu, već prilagoditi i označavanje cijena artikala. Slične izazove imaju frizeri, kozmetičari, ugostitelji i druge djelatnosti, pri čemu svaka ima specifičan način formiranja i isticanja cijena. Ono što na papiru izgleda jednostavno u praksi može značiti dodatne sate rada i troškove. Posebno smo upozoravali na sezonske obrtnike koji uskoro završavaju sezonu te smo tražili da se uzmu u obzir njihove specifične okolnosti", istaknuli su i poručili kako je važno da se pri uvođenju novih obveza uzmu u obzir stvarni uvjeti poslovanja različitih djelatnosti.
"Primjer su i cvjećari, čije se nabavne cijene cvijeća mogu mijenjati iz dana u dan. Od njih se istodobno očekuje da, uz svakodnevne odlaske na veletržnicu po cvijeće, pravodobno ažuriraju i objavljuju cijene na svojim internetskim stranicama ujutro do 8 sati svaki dan. Pravila bi trebala biti provediva u praksi i prilagođena različitim načinima poslovanja", zaključili su iz HOK-a.
Iz Ministarstva gospodarstva na naš upit o ovim problemima, primjedbama i zahtjevu HOK-a do zaključenja ovog izdanja nisu odgovorili.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....