Novi sukob u koaliciji

HDZ nema većinu za zabranu rada nedjeljom, koalicijski partneri se protive inicijativi

HNS-u, naime, najavljuju da neće poduprijeti prijedlog HDZ-a da se trgovinama nedjeljom stavi ključ u bravu
 Paun Paunovic / CROPIX

Ograničavanje rada trgovina nedjeljom postaje, čini se, novi kamen spoticanja u Vladi Andreja Plenkovića. Vlada će, kako sada stvari stoje, teško u Saboru progurati prijedlog da se ograniči rad dućana nedjeljom, a sve ukazuje i da bi na tom pitanju ponovno moglo zaiskriti u odnosima između stranaka u vladajućoj koaliciji. U HNS-u, naime, najavljuju da neće poduprijeti prijedlog HDZ-a da se trgovinama nedjeljom stavi ključ u bravu.

Proizlazi to iz odgovora koje smo dobili iz vodećih hrvatskih stranaka. Dok u pojedinim strankama još ne žele otvoreno izlaziti sa stavom o tome treba li ili ne ograničiti rad trgovina nedjeljom, u drugima, među kojima je i vladajući HNS, otvoreno kažu da se tome protive.

“HNS se kao liberalna stranka protivi svim oblicima zabrana, pa tako i zabrani rada nedjeljom, jer smatramo da to nije nešto što bi trebala regulirati država, već isključivo zakoni tržišta. Smatramo da svatko treba imati pravo na izbor želi li ili ne raditi nedjeljom, ali isto tako smo stava da se radnici moraju osjećati cijenjeno i zato se zalažemo da se, uz propisane mehanizme provedbe, plaćaju dvostruko više za rad nedjeljom od rada običnim radnim danom”, kazali su nam u HNS-u.

U toj stranci se pritom pozivaju na iskustva drugih zemalja i ukazuju na primjer Crne Gore, u kojoj je zabrana rada trgovina nedjeljom proizvela pad zaposlenosti.

“To HNS, kao stranka kojoj su radnici i poduzetnici na visokom mjestu prioriteta, ne može dopustiti. Stoga, slijedom navedenoga, HNS, kao ni kod sličnih ranijih zakonskih rješenja, neće podržati ovu HDZ-ovu inicijativu”, poručuju iz HNS-a.

Protiv ograničavanja rada nedjeljom su i u HSLS-u, stranci koja također podržava Plenkovićevu Vladu. U HSLS-u ocjenjuju da je hrvatsko gospodarstvo ionako preregulirano i da se ne smije dodatno regulirati, pa tako ni ograničavati rad trgovaca nedjeljom. Podsjećaju i na dosadašnje odluke Ustavnog suda u tom području te strahuju da bi svako ograničenje rada trgovina nedjeljom otvorilo Pandorinu kutiju pravne nesigurnosti i prostor da se ponovno traži ocjena ustavnosti.

Turistička zemlja

“HSLS traži od Vlade da odustane od planiranih zakonskih izmjena. Je li itko vodio brigu o tome da smo mi turistička zemlja i kakve bi to posljedice ostavilo na turizam? Kakav bi bio učinak na proračun, koji se puni najviše od PDV-a? Ako se ipak predloži ovakav populistički model, HSLS će u Saboru biti protiv takvog zakonskog prijedloga te će poslati predloženi zakon na ocjenu ustavnosti Ustavnom sudu”, poručuju.

No, u HDZ-u kažu da i dalje žele regulirati rad trgovina nedjeljom, kao i da se o tome razgovara sa socijalnim partnerima.

- Regulacija rada trgovina nedjeljom bi trebala ići, no još nije definirano u kojem konačnom obliku. To je stvar pregovora sa socijalnim partnerima, koji su u tijeku - kaže nam izvor iz HDZ-a. Ipak, određene promjene u retorici vidljive su i u razgovorima s članovima HDZ-a. Tako, primjerice, termin ‘ograničavanje rada trgovina nedjeljom’ sve više ustupa mjesto blažem terminu ‘reguliranje rada nedjeljom’. Osim toga, iz neslužbenih razgovora s više članova HDZ-a vidljivo je da ni svi među njima nisu za ograničavanje rada, kao i da u HDZ-ovim redovima ima i ‘neutralaca’, odnosno onih koji se ne žele izjasniti dok ne vide analize i zakonski prijedlog.

U SDP-u još nisu zauzeli stav o radu trgovina nedjeljom, no naš sugovornik iz glavne oporbene stranke kaže kako im je to pitanje visoko na dnevnom redu. SDP bi stav o tome trebao iznijeti ovih dana.

Zaštita radnika

- Moramo najprije vidjeti kako bi ograničavanje izgledalo u praksi i može li se uopće ograničavati rad. Pitanje je i kako bolje zaštititi prava radnika ako ne dođe do ograničavanja rada nedjeljom, odnosno kako osigurati funkcioniranje sustava ako se rad ograniči. U mnogim djelatnostima rad nedjeljom ne može se izbjeći, ali onda je potrebno zaštititi prava radnika. Za nas je zaštita prava radnika prioritet i time ćemo se rukovoditi u donošenju odluke - kazao nam je jedan sugovornik iz SDP-a.

U IDS-u ističu kako nisu unaprijed za zabrane, već za donošenje odluka na temelju analiza. Njihova je ocjena da vladajući pokušajem ograničavanja pokušavaju prikupiti političke bodove.

“Očekujemo da će resorni ministar objasniti hoće li zabrana rada nedjeljom značiti otkaze ili će imati pozitivan utjecaj na gospodarstvo. IDS smatra da ima puno prostora za poboljšanje radnoga zakonodavstva, pa i kad govorimo o prekovremenom radu, radu nedjeljom i blagdanima, koji trebaju biti jako dobro plaćeni. IDS nije a priori za zabrane, već smatramo da se odluka treba temeljiti na analizama, kvalitetnoj javnoj raspravi i biti lišena politizacije”, poručuju iz IDS-a.

U Mostu, pak, smatraju da bi nedjelja, općenito govoreći, trebala biti slobodan, a ne radni dan.

“Zakonom je propisano pravo radnika na ‘tjedni odmor’. Smatramo da bi u svim djelatnostima gdje je to moguće postići, taj dan trebala biti nedjelja. Nedjelja je ipak dan kad najveći broj ljudi ne radi, kad djeca nisu u školi ili na drugim aktivnostima. Ukratko, to je dan za obitelj”, kažu u Mostu. Ipak, upozoravaju da treba voditi računa o tome da ima ljudi koji žele raditi i nedjeljom, posebno ako je takav rad dodatno plaćen. Upozoravaju i da je sve više netipičnih oblika rada u kojima radnici sami organiziraju svoje radno vrijeme, poput novih oblika taksi prijevoza.

“Pitanje radnog vremena u suvremenom svijetu sve je složenije i o svemu tome treba voditi računa”, ističu u Mostu.

- Za ograničavanje rada nedjeljom zauzeo sam se i prije nego je Vlada najavila moguću zabranu. Rad nedjeljom je nepotreban, osim u nužnim i neizbježnim slučajevima - naglašava Miroslav Škoro, koji se nalazi u fazi osnivanja stranke.

Dodaje kako ne drži vodu argument o potrebi rada nedjeljom zbog turizma, jer više od dvije trećine hrvatskih građana ne živi u turističkim područjima. - Ograničavanjem se ne štite samo prava radnika, nego i gospodarski i društveni interesi Hrvatske. Aktualna Vlada je imala tri i pol godine za donošenje takve mjere, a ostavlja je za kraj mandata - zaključuje Škoro.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 07:51