Kad se priča o hrvatskom gospodarstvu, izvoz nikada nije stavka koja se spominje prva. Turizam, potrošnja, krediti, plaće - sve to dolazi prije i upravo se na to na 23. međunarodnoj konferenciji o poticanju izvoza, održanoj u utorak u Zagrebu u organizaciji Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), požalio državni tajnik iz Ministarstva financija Matej Bule.
"Dojma sam da, kad su u pitanju naš izvoz i ekonomski odnosi s inozemstvom, ponešto izostaje javno prepoznavanje uspjeha tog segmenta", rekao je Bule pred dvoranom punom vodećih domaćih izvoznika.
Potkrijepio je to brojkom: hrvatski robni izvoz od 2016. do danas porastao je gotovo 150 posto. Drugim riječima, hrvatske tvrtke danas u inozemstvo prodaju dva i pol puta više robe nego prije desetak godina.
Bule je naveo i ostale stvari koje Hrvatska ima, a ne bi ih se smjelo podrazumijevati: stabilne banke, nisku razinu nenaplativih kredita, visoku zaposlenost i fiskalnu stabilnost. Ako se izuzme covid, gospodarstvo raste bez prekida već desetak godina.
"Očito je da smo stvorili uspješan ekonomski model koji je stabilan i održiv", zaključio je.
Koliko je izvoz važan državnoj razvojnoj banci, vidi se iz njezinih brojki. Prema riječima predsjednika Uprave HBOR-a Hrvoja Čuvala, banka je u prvih devet mjeseci ove godine u hrvatsko gospodarstvo uložila ukupno 1,65 milijardi eura.
Čak 46 posto te aktivnosti, odnosno gotovo svaki drugi euro, otišlo je na poticanje izvoza.
Izravno, kroz kredite, osiguranje izvoznih poslova i garancije, izvoznici su dobili 765 milijuna eura. Kada se tome pribroje poslovi HBOR-ove kćeri, Hrvatskog kreditnog osiguranja (HKO), ukupna podrška izvozu prelazi 1,3 milijarde eura.
Čuvalo je poručio i kakve projekte banka želi financirati.
"Konkurentnost se danas gradi kroz intenzivna ulaganja u znanje, tehnologiju, inovacije i razvoj proizvoda veće dodane vrijednosti", rekao je.
Poduzetnici se, prema njemu, moraju brže prilagođavati, više ulagati i dugoročnije planirati.
Tko danas čini hrvatski izvozni vrh, najbolje se vidjelo na dvama panelima. Na prvom su sjedili Katija Klepo iz AD Plastika, Siniša Krajnović iz Ericssona Nikole Tesle, Eva Usmiani Capobianco iz JGL-a i Stiven Toš iz Bomark Paka. Ta četiri imena pokrivaju dijelove za automobilsku industriju, telekomunikacije, farmaciju i ambalažu.
Drugi panel bio je još šareniji: Damir Prusac (Infobip), Saša Čokljat (MKM Yachts), Vjekoslav Majetić (Rheinmetall unmanned vehicles) i Alojzije Šestan (Šestan-Busch). Za istim stolom našli su se softver za komunikaciju koji koriste globalni divovi, luksuzne jahte, bespilotna vozila i balističke kacige.
Teme su bile geopolitika, nova karta svjetske trgovine i način na koji se hrvatske tvrtke mogu uključiti u globalne lance vrijednosti. Paneliste je u osnovi spajao isti zaključak kao i Čuvala: nekadašnja prednost jeftine radne snage više ne vrijedi.
Hrvatske tvrtke na globalnom tržištu mogu opstati samo ako ulažu u produktivnost, znanje i proizvode koji vrijede više od prosjeka.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....